.png)
Zagreb – Odbor za Hrvate izvan Republike Hrvatske održao je u četvrtak tematsku sjednicu "Hrvatska manjina u Europi" na kojoj su uz predsjednika Odbora Božu Ljubića sudjelovali članovi Odbora za Hrvate izvan RH, Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, drugi zainteresirani zastupnici, predstavnici svih hrvatskih nacionalnih manjina iz Europi, predstavnici Ministarstva vanjskih i europskih poslova, Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH, Hrvatske matice iseljenika kao i predstavnici javnih institucija, Instituta za društvene znanosti "Ivo Pilar", Instituta za migracije i narodnosti, Hrvatske radio televizije, Matice Hrvatske i ostali.
Ljubić je u svom izlaganju istaknuo činjenicu kako nakon osamostaljenja Hrvatska kontinuirano bilježi napredak u ostvarivanju prava i davanju podrške hrvatskoj nacionalnoj manjini u Europi, uspostavljenjem sveobuhvatnog institucionalnog okvira za rješavanje pitanja koja se tiču Hrvata koji žive izvan Republike Hrvatske, posebice pitanja hrvatske nacionalne manjine, što je, kako je rekao, posebno vidljivo u posljednje četiri godine. -Ova tematska sjednica jedna je u nizu održanih tematskih sjednica Odbora koje su organizirane u zadnje tri i pol godine i koje o tome svjedoče, rekao je Ljubić. Naglasio je kako je cilj ove sjednice da se od predstavnika hrvatske nacionalne manjine u Europi čuju problemi i izazovi s kojima se susreću te pronaći najbolje prijedloge za njihovo rješavanje na temelju kojih će se donijeti zaključci koji će biti upućeni na razmatranje i usvajanje svim nadležnim državnim institucijama.
Sudionike je u ime predsjednika Hrvatskoga sabora Gordana Jandrokovića pozdravio potpredsjednik Hrvatskoga sabora akademik Željko Reiner koji je istaknuo kako se razina manjinske zaštite smatra izrazom demokratičnosti neke države. -Republika Hrvatska zasigurno prednjači u Europi kad je u pitanju zaštita prava nacionalnih manjina. Stoga je Hrvatskoj izuzetno važno da je pitanje hrvatske manjine u 12 europskih zemalja visoko na dnevnom redu tih država, rekao je Reiner. Napomenuo je kako je nužno riješiti pitanje priznavanja hrvatske nacionalne manjine u Republici Sloveniji te dodao kako je i osobno o tom pitanju u više navrata razgovarao s predsjednicima slovenskog parlamenta. -Također, Hrvatska se već dulje vrijeme zalaže da predstavnik Hrvata u mađarskoj Narodnoj skupštini ima pravo glasa, a ne da bude predstavljen samo na razini glasnogovornika bez prava odlučivanja u parlamentu, kazao je Reiner.
Državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zvonko Milas predstavio je aktivnosti i projekte koje provodi njegov Ured kao koordinirajuće tijelo Vlade. Potpredsjednik Savjeta Vlade za Hrvate izvan RH i predstavnik hrvatske manjine u Mađarskoj Ivan Gugan izložio je integralno izvješće o stanju hrvatske nacionalne manjine u Europi. U nastavku sjednice predstavnici hrvatske nacionalne manjine iz Austrije, Bugarske, Crne Gore, Češke, Italije, Mađarske, Sjeverne Makedonije, Rumunjske, Slovačke, Slovenije i Srbije izvijestili su nazočne o aktivnostima i problemima s kojima se susreće hrvatska zajednica u tim državama.
Naglašeno je kako u nekim zemljama hrvatska nacionalna manjina uopće nije priznata kao nacionalna manjina, a to se prije svega odnosi na položaj i status hrvatske nacionalne manjine u Sloveniji, Bugarskoj i Sjevernoj Makedoniji. U nekim zemljama hrvatska manjina priznata je djelomično, samo kao jezična manjina, kao što je primjerice slučaj u Italiji, dok je u dijelu zemalja hrvatska nacionalna manjina priznata, ali se ne provodi međudržavni sporazum kao što je to slučaj u Srbiji. To se, kako je rečeno, prvenstveno odnosi na nerealizirane stavke sporazuma koje se tiču prava na predstavnike sa manjinske liste zastupljene u Narodnoj skupštini Srbije, predstavnike u pokrajinskoj Skupštini, općinskim i gradskim Vijećima gdje Hrvati žive te se na taj način sustavno krše prava hrvatske nacionalne manjine.
Kada je u pitanju Republika Crna Gora, istaknuto je kako Hrvati imaju svog predstavnika u parlamentu Crne Gore, međutim postoji problem oko prijave za zaštitu kulturne baštine i tradicije "Hrvatske bokeljske mornarice" i zaštitnika kola sv. Tripuna na UNESCO-ovu listu. Naglašeno je kako na tom planu Hrvatska treba pomoći da se to kulturno dobro Hrvata zaštiti podnošenjem zajedničke prijave predstavnika hrvatske nacionalne manjine i Crne Gore.
Predstavnici hrvatske nacionalne manjine pohvalili su suradnju sa Središnjim državnim uredom za Hrvate izvan RH kao i saborskim Odborom za Hrvate izvan RH te izrazili nadu za poboljšanjem statusa i položaja hrvatske nacionalne manjine u zemljama gdje njihov status nije riješen, kao i želju za ostvarenjem i provedbom projekata te povećanjem ulaganja u stručne i znanstvene kapacitete hrvatske nacionalne manjine. Također su naglasili važnost jačanja suradnje kroz međuvladine mješovite odbore za zaštitu nacionalnih manjina, pojačanje aktivnosti vezane uz učenje hrvatskog jezika te poticanje svih vidova suradnje pograničnih županija s pripadnicima hrvatske nacionalne manjine. Rečeno je i kako se za buduću suradnju i projekte trebaju koristiti financijska sredstva iz EU fondova. Kao jedna od ključnih stvari naglašena je potreba jačanja međusobne povezanosti pripadnika hrvatske nacionalne manjine unutar jedne države, kao i unutar različitih država s Hrvatskom te posebno s Hrvatima u Bosni i Hercegovini i s iseljeništvom, čime se aktivno doprinosi razvoju suvremenog hrvatskog zajedništva na globalnoj razini.
Na kraju sjednice podijeljeni su zaključci koje su pripremili Odbor i Središnji državni ured za Hrvate izvan RH, kako bi se na njih svojim primjedbama i dopunama očitovali svi sudionici, nakon čega će prvo biti razmotreni na redovnoj sjednici Odbora za Hrvate izvan RH te zatim upućeni svim nadležnim hrvatskim institucijama kao i predstavnicima hrvatske nacionalne manjine u Europi.