.png)
Zagreb – Zajednička tematska sjednica Odbora za ravnopravnost spolova, Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu i Odbora za informiranje, informatizaciju i medije okupila je velik broj sudionika koji su raspravljali o tome što institucije mogu učiniti da bi spriječile spolno zlostavljanje.
Sjednica je organizirana u povodu slučajeva spolnog uznemiravanja na Akademiji dramskih umjetnosti u Zagrebu i nekoliko drugih fakulteta te na Hrvatskoj radioteleviziji s ciljem razmatranja preporuka za jasnije definiranje protokola o postupanju u slučaju spolnog uznemiravanja te moguće prilagodbe zakonodavnog okvira koja bi išla u smjeru jasnije i kvalitetnije osude spolnog uznemiravanja.
Sudionici, predstavnici Rektorskog zbora, Vijeća studenata sveučilišta, Vijeća veleučilišta i visokih škola, Vijeća studenata veleučilišta i visokih škola, Akademije dramskih umjetnosti u Zagrebu, zaposlenika i uprave HRT-a, Ureda pravobraniteljice za ravnopravnost spolova, Ministarstva kulture i medija, Ministarstva znanosti i obrazovanja, Ministarstva pravosuđa i uprave i nevladinih udruga koje pružaju zaštitu žrtvama spolnog zlostavljanja su uvodnim izlaganjima dali osvrt na stanje u njihovim institucijama i te pokušali dati odgovore na sprječavanje budućih neželjenih seksualnih zlostavljanja kao i pružanja pomoći žrtvama.
– Smatram da zbog predrasuda da su institucije najsporije kad treba djelovati u ovakvim situacijama upravo mi ovdje tu percepciju javnosti moramo promijeniti i pokazati da je istina drugačija, a to je da su institucije tu kako bi djelovale i kreirale primjereni zakonodavni okvir da se spriječi bilo kakvo nasilje u budućnosti, naglasila je predsjednica odbora za ravnopravnost spolova Selak Raspudić. Rekla je kako je upravo to osnovna poruka da su institucije tu da djeluju u korak s građanima i u korak s vremenom i da je potrebno građanima vratiti povjerenje u institucije.
Vesna Bedeković, predsjednica Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu rekla je da bilo kakav oblik spolnog zlostavljanja i uznemiravanja nema opravdanja i kao takav mora biti procesuiran i sankcioniran te kako je cijelo društvo odgovorno za njegovo sprječavanje. – Koliko je ova tema važna i relevantna govorio velik broj sudionika i gostiju na ovoj sjednici i smatram da svi dionici na jednak način moraju sudjelovati u ovom procesu, a posebno naglašavam važnost etičnog ponašanja medija kao i senzibilizaciju javnosti o ovoj temi, zaključila je Bedeković.
Predsjednica Odbora za informiranje, informatizaciju i medije Natalija Martinčević rekla je kako postoji pravni i zakonodavni okvir usklađen s EU zakonodavstvom kao i ustrojene institucije koje se bave zaštitom žrtava seksualnog zlostavljanja te kako je je Hrvatske potpisnica Istanbulske konvencije. – Smatram da taj dokument treba zaživjeti u praksi i trebaju se implementirati njegove odredbe, istaknula je Martinčević te naglasila kako ova tema treba biti usmjerena na edukaciju kroz obrazovni sustav, djelovanje po jasno utvrđenim postupcima i procedurama u svim institucijama te jasno istaknula ulogu medija u ovoj temi.
U ime Ureda pravobraniteljice za ravnopravnost spolova savjetnik za pravna pitanja Nebojša Paunović rekao je kako je ključ rješavanja ovog problema u prevenciji što se kontinuirano naglašava kroz izvješća o radu pravobraniteljice. – Nije dobro rješenje da prevencija počiva na represivnom aparatu – policiji i pravosuđu, naglasio je Paunović. Također je rekao kako je važno uključiti ovu temu u obrazovni sustav, educirati pravosudna tijela i državna odvjetništva, staviti fokus na dugotrajnu resocijalizaciju počinitelja te izmijeniti zakonodavni okvir.
– Ovo je bitna, ali i uznemirujuća tema za Rektorski zbor koji oštro osuđuje sve pojave nepoželjnog ponašanja i izražava jasan stav o neprihvatljivosti tih pojava, istaknuo je njegov predsjednik Marin Milković. Rekao je kako se unutar Sveučilišta očekuje pojačana komunikacija o ovoj temi te da se radi na poboljšanju postojećih akata kojima su propisani etički standardi i procedure te da su donesene smjernice za sprječavanje ovih pojava u budućnosti. Kako je naglasio radi se i na utvrđivanju mehanizama pružanja psihološke pomoći žrtvama.
– Rektorski zbor podupire zaštitu studenata i djelatnika u obrazovnim sustavu, a sveučilišta ne smiju biti nesigurna mjesta za studente i djelatnike, zaključio je Milković. Damir Jugo, predsjednik Vijeća veleučilišta i visokih škola koje obuhvaća 35 hrvatskih veleučilišta govorio je o potrebi ulaganja dodatnih napora u zaštiti i sprječavanju spolnog zlostavljanja u smislu razvijanja učinkovitih mehanizama, preporuka i smjernica kakve postoje na obrazovnim institucijama u svijetu.
O slučajevima spolnog uznemiravanja na Akademiji dramskih umjetnosti govorila je dekanica Franka Perković Gamulin naglasivši kako je njihov slučaj pokazao da ni uz sve mehanizme zaštite, od postojanja etičkog kodeksa i sankcija, do kvalitetne komunikacije nisu dovoljni, odnosno da oni nisu funkcionirali. – Bila je kriva procjena da su naši modeli i odlična komunikacija sa svim studentima dovoljna zaštita, no ovo što se sad dogodilo pokazalo nam je da smo bili u zabludi, rekla je Perković Gamulin. Naglasila je problem kako ne postoje dokumenti na razini Sveučilišta u Zagrebu koji pokrivaju ovo područje te kako procesuiranje počinitelja u institucijama nije riješeno kroz postojeće etičke kodekse.
Ispred Studentskog zbora Sveučilišta u zagrebu govorio je Josip Periša te rekao je kako su osnovali Odbor za suzbijanje seksualnog nasilja te potaknuli inicijativu da se profesori dok se ne razriješi proces udalje s nastave i ne drže predavanja. Nikolina Jurjević, predstavnica Vijeća studenata veleučilišta i visokih škola istaknula je kako je potrebno slijediti primjere eminentnih institucije diljem svijeta i nadopuniti trenutne kodekse te provesti treninge i upoznati studente s postupkom prijave seksualnog zlostavljanja. – To nije dovoljno transparentno i ne postoji osoba kojoj se studenti pojedinci žrtve mogu obratiti, a nije jasno ni što čeka žrtvu i što čeka zlostavljača, rekla je Jurjević te naglasila da institucije imaju razvijene mehanizme i prijave uznemiravanja te jasne sankcije za neprimjereno ponašanje da bi to zasigurno obeshrabrilo takvu vrstu ponašanja.
Kazimir Bačić, glavni ravnatelj HRT-a govorio je o slučaju prijave seksualnog zlostavljanja i uznemiravanja na televiziji. Rekao je kako je HRT mjesto nulte tolerancije na bilo kakva uznemiravanja i nasilja što je jasno regulirano u aktima kojima se štiti dostojanstvo djelatnika. – Postoje četiri povjerenika iz različitih ustrojbenih jedinica koji primaju i provode pritužbe zaposlenika i svaka osoba po biloj kojoj osnovi da je diskriminirala može se obratiti povjereniku po svom izboru, rekao je Bačić te dodao kako po njegovim saznanjima do sada nije bilo prijava za seksualno uznemiravanje.
– Od prosinca 2020. godine dobili smo tri saznanja o potencijalno uočenim nedoličnim seksualnim ponašanjima upućenim uredu glavnog ravnatelja, ali nije podnesena prijava povjereniku niti ostalim institucijama koje stoje na raspolaganju, zaključio je Bačić. Morana Paliković Gruden iz Nadzornog odbora HRT-a istaknula je kako bi institucije trebale kontinuirano štititi žrtve nasilja te kako bi se javnost trebala osvijestiti i educirati o svim mogućnostima zaštite te pravima, procedurama i protokolima koji trebaju biti javni i jasni te jednostavno pisani i razumljivi. – Primarni cilj treba biti zaštita žrtve, a institucije koje su za to zadužene trebaju dalje istražiti prijavu i poduzeti druge mjere, istaknula je Paliković Gruden.
Maja Mamula, koordinatorica Ženske sobe – Centra za seksualna prava kao osnovni problem navela je kako je ova tema rijetko eksponirana u javnim politikama i zakonodavstvu te da su tek aktualna događanja izazvala puno medijske pažnje. – Nužno je da se postigne dovoljna razina političke volje da se donese Nacionalna strategija suzbijanja seksualnih nasilja te izmjeni zakonodavstvo i pravni akti, naglasila je Mamula, a kako je rekla važne su sistemske promjene na svim razinama, prevencija od najranije dobi kao i direktna psihološka, medicinska i pravna pomoć i zaštita onih koji su doživjeli seksualno nasilje.
– Važno je provođenje rasprave i donošenje kodeksa po uzoru na druge države u kojima će se jasno definirati pravila što je dozvoljeno, a što nije, te da se o toj temi raspravlja na razini sveučilišta, istaknuo je ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs. Govorio je o tome kako je ova tema sadržana u školskom kurikulumu kroz međupredmetnu temu građanski odgoj i obrazovanje.
Ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek istaknula je kako iz recentnih događanja vidimo da postoje procedure i mehanizmi, ali da se njima ne možemo zadovoljiti već da se, kako je rekla, dodatna pažnja mora usmjeriti na višu razinu zaštite digniteta žrtve, ali i onih na koje se sumnja. Ivan Malenica predstavio je izmjene Kaznenog zakona kojima će se postrožiti kažnjavanje za niz kaznenih djela pa i za seksualno uznemiravanje. – Redefinirat ćemo procesne pretpostavke progona spolnog uznemiravanja koje će se moći pokrenuti i po službenoj dužnosti i to bez vremenskog ograničenja, rekao je Malenica.
Dinamična rasprava završila je donošenjem zaključaka kojima je prvenstveni cilj osnažiti politiku zaštite od seksualnog zlostavljanja, pružanje adekvatne institucionalne podrške i zaštita žrtvama, promjena zakonodavnog okvira i brži kazneni postupci, donošenje nacionalnog okvira i strategije suzbijanja seksualnog nasilja, edukacija relevantnih dionika, senzibilizacija javnosti, afirmacija ove teme u medijima kao i adekvatna medijska zaštita žrtava.