.png)
Zagreb – Odbor za regionalni razvoj i fondove Europske unije i Odbor za europske poslove održali su u utorak, u sklopu Dana fondova Europske unije u Hrvatskome saboru, zajedničku tematsku sjednicu na kojoj je predstavljen Višegodišnji financijski okvir 2021.-2027.
Predsjednik Odbora za europske poslove Domagoj Hajduković istaknuo je važnost ove rasprave, a kao dokaz predanosti ovoj temi rekao je kako je upravo prva sjednica Odbora za europske poslove u novom sazivu Hrvatskoga sabora bila posvećena novom Višegodišnjem financijskom okviru. Naglasio je kako se od prijedloga zajedničke tematske sjednice posvećene Višegodišnjem financijskom okviru rodila ideja o Danima europskih fondova u Hrvatskome saboru koji će se nastaviti i sutra održavanjem još četiriju sjednica u zajedničkoj organizaciji nekoliko saborskih Odbora. – Ovime obilježavamo i osmu godišnjicu članstva u Europskoj uniji i vjerujem da će Dani europskih fondova u Saboru postati tradicionalno događanje, zaključio je Hajduković.
Marko Pavić, predsjednik Odbora za regionalni razvoj i fondove Europske unije istaknuo je važnost rasprave u Saboru o Višegodišnjem financijskom okviru prije nego zajedno s Operativnim planovima ode u Bruxelles kako bi se informacija o tome u kojoj smo fazi predstavila i na razini saborskih Odbora. – Iako je Višegodišnji financijski okvir u potpunost u nadležnosti Vlade zahvaljujem na dobroj praksi da se o ovoj temi raspravlja i na razini radnih tijela Sabora, naglasio je Pavić i rekao kako će se tijekom sutrašnjeg dana na paralelnim sjednicama nekoliko Odbora raspravljati detaljnije o Operativnim planovima.
Prije samoga početka sudionicima sjednice putem videoporuke obratio se povjerenik za zapošljavanje i socijalna prava Europske komisije Nicolas Schmit koji je posebno istaknuo važan korak u financiranju socijalne Europe koji je učinjen prilikom konačnog usvajanja Europskog socijalnog fonda plus (ESF+). Naglasio je kako će se za Hrvatsku iz tog fonda izdvojiti gotovo 2 milijarde eura kako bi se pomoglo ostvarenju europskog stupa socijalnih prava i ciljeva u području zapošljavanja, vještina i borbe protiv siromaštva do 2030. godine, a kako je rekao, tom iznosu treba pridodati i 250 milijuna eura koji će se uložiti u socijalne politike i politike zapošljavanja kroz Mehanizam za otpornost i oporavak.
U nastavku je, među ostalim, rekao kako je jedan od prioriteta unijeti promjene tamo gdje su najpotrebnije, posebno kad je riječ o djeci u siromaštvu. – Želimo izdići najmanje 5 milijuna djece iz siromaštva u Europskoj uniji i nedavno usvojenim europskim jamstvom za djecu dobili smo alat za sprječavanje i suzbijanje socijalne isključenosti, pomoću kojeg će se osigurati pristup ključnim uslugama za djecu kojoj je potrebna zaštita, a Hrvatska je jedna od sedam zemalja koje sudjeluju u pilot programu Europske komisije i UNICEF-a pod nazivom „Jamstvo za svako dijete“ i moram istaknuti kako su pozitivni rezultati već vidljivi, rekao je Schmit.
Ministrica Tramišak istaknula je kako je ovo pravi trenutak za informiranje zastupnika kako se i na koji način koriste fondovi Europske unije jer se nacrt Višegodišnjeg financijskog okvira uskoro šalje Europskoj komisiji i slijede pregovori s EU oko prioriteta. – Vjerujem da ćemo u naredna dva mjeseca finalizirati dokument, pročistiti Operativne programe i da će u rujnu ili listopadu ove godine oni biti usvojeni na Vladi, ali prije toga će se naći u javnoj raspravi i savjetovanju, rekla je ministrica. U nastavku izlaganja je predstavila okvir za izradu programskih dokumenata te istaknula kako je Hrvatskoj iz Višegodišnjeg financijskog okvira na raspolaganju 13,4 milijardi eura od čega na Kohezijsku politiku otpada 9,3 milijardi eura. Govoreći detaljno o ciljevima obuhvaćenim Kohezijskom politikom istaknula je kako su oni podijeljeni u pet prioriteta koje čine pametna, zelena, povezana i solidarna Hrvatska te Hrvatska bliža građanima.
Tramišak je predstavila i tri Operativna programa vezana uz Kohezijsku politiku: Konkurentnost i kohezija 2021.-2027., Učinkoviti ljudski potencijali 2021.-2027. te Integrirani teritorijalni program 2021.-2027. koji predstavlja novi pristup u teritorijalnom razvoju hrvatskih regija povezivanjem urbanih i ruralnih područja te jačanja regionalne konkurentnosti u provedbi procesa industrijske tranzicije hrvatskih regija. – Upravo je integralni teritorijalni program povezan s ciljem pet Kohezijske politike koji ide u smjeru približavanja građanima, a njime se, među ostalim, želi osnažiti regionalna infrastruktura i poboljšati poslovno okruženje poduzetnicima, rekla je Tramišak.
Predstavnik Ministarstva poljoprivrede, državni tajnik Zdravko Tušek u izlaganju je dao osvrt na politike pomorstva i ribarstva te poljoprivrede naglasivši da reforma Zajedničke poljoprivredne politike EU-a kasni i da će ona tek od 2023. biti u primjeni. – Operativni program za ribarstvo i pomorstvo je u poodmakloj fazi izrade i važno je spomenuti da smo za taj dio u razdoblju 2014.-2021. na raspolaganju imali 343 milijuna eura, od čega 252 milijuna eura iz EU fondova i ostatak iz nacionalnog proračuna, istaknuo je Tušek te dodao kako je 300 milijuna eura ugovoreno, a 150 milijuna eura potpora isplaćeno krajnjim korisnicima.
Tušek je rekao kako će se u novom financijskom razdoblju, u kojem će na raspolaganju ovom sektoru biti 243 milijuna eura, nastaviti s postojećim mjerama uz uvođenje nekih novih poput potpore mladim ribarima, osiguranje ribarskih plovila, naknada šteta na ulovu od predatora i drugih. U nastavku je govorio o poljoprivrednoj politici te istaknuo kako je osiguran kontinuitet financiranja i u domeni izravnih plaćanja i ruralne politike bez obzira na kašnjenje u reformi Zajedničke poljoprivrede politike. – Naglasak moramo staviti na suradnju i brz prijenos znanja i iskustava akademske zajednice i gospodarstva za bolju konkurentnost poljoprivrednog sektora, zaključio je Tušek.
Dragan Jelić, državni tajnik Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike govorio je o Europskom socijalnom fondu plus (ESF+) i Operativnom programu Učinkoviti ljudski potencijali. – Relevantan cilj za ESF+ je Uključiva Europa s istaknutijom socijalnom komponentom i program Europskog stupa socijalnih prava, rekao je Jelić. Predstavio je ciljeve, mjere i prioritete spomenutog Operativnog programa te istaknuo kako su u novom financijskom razdoblju dodana i dva nova prioriteta - dječje siromaštvo i socijalne inovacije. – Za Hrvatsku je iz ESF+ fonda predviđena alokacija od 1,98 milijardi eura, a kad se uračunaju i nacionalna sredstva taj se iznos penje na 2,3 milijardi eura, rekao je Jelić.
U raspravi je ukazano na važnost raspodjele sredstava tako da svi relevantni sektori imaju koristi od fondova te da sredstva dođu do svih dijelova Hrvatske. Posebno je istaknuta važnost industrijske tranzicije na regionalnoj razini kao i infrastrukturno povezivanje područja koja do sada nisu adekvatno bila povezna. Naglašeno je kako Hrvatska treba pametno utrošiti sredstva koja su joj na raspolaganju te ih posebno usmjeriti na stvaranje novih radnih mjesta i zadržavanje mladih ljudi u njihovim sredinama.