Zagreb – O stanju, izazovima i perspektivi studentskog standarda u Hrvatskoj raspravljalo se u srijedu na tematskoj sjednici Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskog sabora. Uz članove Odbora i zastupnike, predstavnici Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih, Agencije za znanost i visoko obrazovanje, Rektorskog zbora, Zbora veleučilišta, Hrvatskog studenskog zbora te Vijeća studenata veleučilišta tom su prilikom razmijenili informacije, mišljenja i prijedloge s ciljem poboljšanja studentskog života za oko 150 000 studenata u Hrvatskoj.
Predsjednica Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu Vesna Bedeković uvodno je izvijestila prisutne kojim su zakonskim okvirima uređena pitanja studentskog standarda u Hrvatskoj te istaknula što je sve do sada učinjeno na području unaprjeđenja studentskih prava s naglaskom na uređenje sustava studentskog rada, osiguranje prihvatljivog smještaja i povoljne prehrane u studentskim restoranima.
- U mandatima ove Vlade uloženo je 182 milijuna eura bespovratnih sredstava za izgradnju i rekonstrukciju studentskih domova, izgrađeno je 11 novih studentskih domova i to u Dubrovniku, Šibeniku, Rijeci, Varaždinu, Virovitici, Čakovcu, Osijeku, Puli, Vukovaru, Požegi i Zadru te su rekonstruirana tri postojeća studentska doma u Osijeku, Zagrebu i Splitu, kazala je Bedeković te najavila donošenje novog proračuna za 2026. godinu kojim će biti osigurana značajna sredstva za područje odgoja i obrazovanja.
Predsjednik Rektorskog zbora Josip Faričić kazao je da kada govorimo o studentskom standardu zapravo govorimo o jednoj od najvažnijih tema u sustavu visokog obrazovanja. Naglasio je da su smještaj, mogućnost rada tijekom studiranja i studentska prehrana ključni aspekti u nastojanjima poboljšanja standarda. Skrenuo je pozornost na skupoću privatnih smještajnih jedinica na turističkim područjima te rekao da se osim visokih cijena, studenti suočavaju i s ograničenim vremenom korištenja takvih jedinica zbog turističke sezone. Pozdravio je podizanje minimalne satnice rada za studente, jer rad omogućuje mladim ljudima da se osamostale te da ne ovise toliko o obiteljskom budžetu. Isto tako, studentskim radom doprinosi se potrebama tržišta. Kad je riječ o studentskoj prehrani, Faričić je skrenuo pažnju na neodrživost postojećih cijena i subvencija pozivajući se na potrebu da se prehrana nadopuni kako bi bila raznovrsnija i kvalitetnija, ali i na poteškoće s kojima se visoka učilišta susreću prilikom financiranja zaposlenika restorana, zadržavanja kadrova, podmirivanje režija te drugih troškova.
Predsjednik Zbora veleučilišta Republike Hrvatske Željko Sudarić govorio je o studentskom standardu na Veleučilištu „Lavoslav Ružička“ u Vukovaru, a na kojem obnaša funkciju dekana. - Studentima je osiguran kvalitetan standard kroz studentski dom i studentski servis. Dodatno, u tijeku je izgradnja studentskog restorana koji će dodatno unaprijediti studentski život i upotpuniti usluge, kazao je dekan Sudarić. Na primjeru Veleučilišta u Virovitici sudionici su mogli čuti o modelu zajedničkog financiranja izgradnje objekata putem EU fondova, sredstvima županije i veleučilišta, kojeg je predstavio dekan Veleučilišta Dejan Tubić te dodatno naglasio da je na virovitičkom visokom učilištu studentski standard na najvišoj razini što pokazuju odlične ocjene dobivene provođenjem anonimnih anketa svake godine među studentskom populacijom.
- Udio sredstava za obrazovanje i znanost iznosi 12 posto državnog proračuna za 2025., odnosno 5 posto BDP-a, istaknula je državna tajnica u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i mladih Iva Ivanković te kazala kako Vlada RH zajedno s Ministarstvom kontinuirano radi i ulaže u poboljšanje studentskog standarda. Državna tajnica je kazala kako je za obnovu obrazovne infrastrukture osigurana gotovo milijarda eura, a za razvoj sustava visokog obrazovanja 3,3 milijarde eura kroz programske ugovore potpisane početkom ove akademske godine sa svih 9 javnih hrvatskih sveučilišta.
- Programski ugovori znače kompletno promijenjen način financiranja visokog obrazovanja u Hrvatskoj, kojima su javna visoka učilišta po prvi puta nominirala vlastite ciljeve u okviru strategija, a koji se prije svega odnose na znanstvenu i nastavnu izvrsnost te internacionalizaciju, rekla je Ivanković te nastavila kako će se ovim načinom moći učinkovitije pratiti rad i konkretni rezultati javnih visokih učilišta.
Također, izvijestila je kako su izgrađeni novi i obnovljeni postojeći studentski domovi u 18 gradova Hrvatske budući da Vlada vodi računa o ravnomjernom regionalnom razvoju. Kazala je da su u državnom proračunu osigurana sredstva za: subvencionirano stanovanje u studentskim domovima i kod privatnih stanodavaca, državne stipendije na temelju socio-ekonomskog statusa te deficitarna nastavnička zanimanja u STEM području i prehranu studenata uz napomenu da cijena meni obroka za studente u iznosu od 0,86 eura nije promijenjena od 2013. Isto tako izvijestila je kako je planiran rast minimalne studentske satnice te će u 2026. ona iznositi 6,56 eura neto. Osim navedenog, izložila je dodatna rješenja u vidu digitalne studentske iskaznice, osiguranje sredstava za rad studentskih zborova kao i povećanje iznosa za prijevoz studenta s invaliditetom.
Uime studenata obratili su se predsjednik Hrvatskog studentskog zbora Pero Josip Maslać, predsjednik Vijeća studenata veleučilišta Marko Barukčić i predsjednik Skupštine Studentskog zbora Sveučilišta u Zagrebu Dominik Krapljan koji su zahvalili na svemu što se do sada učinilo za unaprijeđene kvalitete studentskog života te skrenuli pozornost na čemu bi se još trebalo poraditi, poput omogućavanja statusa pravne osobe Hrvatskom studentskom zboru što bi olakšalo rad i organizaciju zbora, uvođenja studentskog rada u radni staž i poboljšanja studentske prehrane uzimajući u obzir da će to povećati konačnu cijenu standardnog menija. Studenti su otvoreni za suradnju na svim razinama i pozdravljaju nastavak razgovora na ovakvim i sličnim skupovima.
Tijekom rasprave zastupnica Tanja Sokolić rekla je kako na osiguranje smještajnih kapaciteta u studentskim domovima treba gledati u skladu s potrebama na terenu, a zastupnica Marijana Puljak kazala je kako studentski standard ne proizlazi samo iz socijalnih mjera nego i iz snage visokih učilišta te opće gospodarske situacije u zemlji, stoga treba ulagati u modernizaciju visokih učilišta i kvalitetu studijskih programa. Zastupnice Anđelka Salopek, Majda Burić, Sanda Livia Maduna i Magdalena Komes razmijenile su sa sudionicima skupa svoja opažanja i iskustva o navedenoj temi naglasivši pri tom kontinuirani rast studentskog standarda u Hrvatskoj zahvaljujući radu svih uključenih dionika. Vanjski član Odbora Josip Krpan koji dolazi iz vinkovačke gimnazije istaknuo je nedostatak prometne povezanosti, centara izvrsnosti i neprilagođenih obrazovnih srednjoškolski programa s današnjim potrebama.
Predsjednica Odbora Bedeković zaključila je kako su na ovoj sjednici otvorene brojne teme o kojima ovise mladi ljudi i njihova obrazovna budućnost u Hrvatskoj. – Što je fokus? Što je cilj? Studenti, kazala je Bedeković te zahvalila svim sudionicima na današnjoj konstruktivnoj raspravi u kojoj su istaknuti konkretni problemi i izazovi.
Integralnu snimku sjednice možete pogledati na poveznici: https://www.youtube.com/live/AqGtJv5hP4E