.png)
Zagreb - O tome kako osigurati sinergiju i koordinaciju kohezijske politike i Mehanizma za oporavak i otpornost raspravljalo se u utorak na zajedničkoj sjednici Odbora za regionalni razvoj i fondove Europske unije, Odbora za europske poslove i Odbora za financije i državni proračun.
O temi su uvodno govorili članica Europskog revizorskog suda Ivana Maletić, koja je dala pregled sličnosti i razlika između Mehanizma za oporavak i otpornost (RRF) i Europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESI fondovi), ministar regionalnog razvoja i fondova Europske unije Šime Erlić koji je predstavio kraj provedbenog razdoblja 2014.-2020. i korištenje ESI fondova u razdoblju 2021.-2027. u sinergiji s Nacionalnim planom za oporavak i otpornost (NPOO) s naglaskom na stanje provedbe i povezanost prioriteta iz dva različita instrumenta s primjerima sinergije u Hrvatskoj te posebni savjetnik predsjednika hrvatske Vlade Zvonimir Savić koji je govorio o provedbi Nacionalnog plana za oporavak i otpornost i prilikama za ulaganja koja u sinergiji s ESI fondovima smanjuju regionalne razlike.
Govoreći o važnosti sinergije Maletić je posebno istaknula kako ona povećava djelotvornost i učinkovitost pojedinih programa, dovodi do koordinacije financiranja za postizanje istog cilja i utječe na jačanje suradnje i partnerstva. –Sinergija postaje sve značajnija tema u svakoj državi članici jer je očito kako se dobrim kombiniranjem različitih fondova mogu dobiti značajna sredstva, rekla je Maletić te dodala kako je u izvješćima Revizorskog suda uočeno da je upravo krajnjim korisnicima važno pružiti informaciju o mogućnostima korištenja raznih fondova kako bi postali svjesni da iz više izvora mogu povući sredstva za različite faze projekta i tako zatvoriti cijeli ciklus financiranja. U nastavku je govorila o vrstama sinergije kroz primjere u praksi funkcioniranja kohezijske politike i programa Obzor, dala usporedbu kohezijske politike i RRF-a te istaknula važnost načela partnerstva i dijaloga kako bi se osigurala pravilna raspodjela sredstava.
–Treba podignuti svijest svima, industrijama, mladima, organizacijama civilnog društva, jedinicama lokalne i regionalne samouprava o mogućnostima koje pružaju fondovi da što aktivnije sudjeluju u korištenju sredstava iz ova dva velika izvora financiranja, kohezijske politike i Mehanizma za oporavak i otpornost, naglasila je Maletić. Upozorila je na važnost transparentnosti procesa kako bi se time, prema njezinim riječima, osigurala ne samo kontrola, već i bolja sinergija u korištenju različitih fondova. Maletić je kao preduvjete za uspostavu sinergije istaknula razmjenu znanja, koordinaciju provedbe, suradnju provedbenih tijela, partnerstvo s relevantnim dionicima, usklađivanje pravila, dobro planiranje i interoperabilnost baza podataka. –U ovom dijelu je važno da baze budu međusobno povezane i RRF i kohezija kako bi se znalo tko je što dobio i iz kojeg izvora, zaključila je Maletić.
Ministar Erlić je istaknuo kako je iza Hrvatske prva puna financijska perspektiva u korištenju EU fondova te kako smo u tom razdoblju izgradili sustav i puno naučili te utjecali na oblikovanje i razvoj gotovo svih krajeva naše zemlje. –Kada govorimo u brojkama u toj financijskoj perspektivi 2014.-2020. apsorpcija ESI sredstava iznosila je 100 posto ili 11,33 milijarde eura, ugovoreno je 122,73 posto, odnosno 13,9 milijarde eura, plaćeno 80,45 posto ili 9,11 milijardi eura te ovjereno 67,51 posto što iznosi 7,65 milijardi eura, rekao je Erlić. Dodao je kako je cilj da se do kraja ove godine isplati 100 posto ili više sredstava, a ta se sredstva, kako je rekao, mogu ovjeriti do lipnja 2024. godine.
U nastavku je detaljno prikazao kretanje stanja iskorištenosti sredstava ESI fondova naglasivši kako je razlika između uplaćenih sredstava iz EU proračuna u proračun Hrvatske i sredstava hrvatskog proračuna uplaćenih u europski proračun 10,56 milijarde eura u korist Hrvatske. –Kada govorimo o područjima ulaganja to su znanost i obrazovanje, kulturna i prirodna baština, socijalno uključivanje, poslovna konkurentnost, upravljanje vodama, zaštita okoliša i energetska učinkovitost, promet i zdravstvo, istaknuo je Erlić dodavši kako je učinak kohezijske politike od ulaska Hrvatske u EU 2013. godine, kada je Hrvatska po BDP-u bila na 61 posto EU prosjeka, vidljiv u porastu BDP-a jer on nakon skoro desetljeća korištenja EU fondova u 2021. godini iznosio 70 posto EU prosjeka. Ministar regionalnog razvoja i fondova EU je također istaknuo kako kohezijska politika čini 70 posto svih javnih ulaganja u Hrvatskoj te dodao kako je zahvaljujući njezinim učincima hrvatski BDP 5 posto veći što je, prema njegovim riječima, snažno utjecalo na brži rast i razvoj i činjenicu od prosjeka EU-a.
–U financijskoj perspektivi 2021.-2027. imamo 25 milijardi eura na raspolaganju, što je više nego duplo u odnosu na prošlu perspektivu, a ključna su nam područja ulaganja gospodarstvo, promet, energija i okoliš te zdravstvo, obrazovanje, socijalno uključivanje, kultura i turizam, a ključni će motiv ove perspektive biti pametnija Europa i zelenija Europa, rekao je Erlić. Predstavljajući teritorijalni fokus ulaganja zaključio je kako će sredstva biti usmjerena na industrijsku tranziciju hrvatskih regija, ulaganja u otoke, ulaganja u gradove, pravednu tranziciju hrvatskih regija i potpomognuta brdsko-planinska područja.
Posebni savjetnik predsjednika Vlade Hrvatske Zvonimir Savić u svom se izlaganju dotaknuo Plana oporavka i otpornosti koji ima za cilj ojačati gospodarski, socijalni i teritorijalni rast. Hrvatska ima na raspolaganju bespovratnih 5,5 milijardi eura koje će se raspodijeliti na strukturirani način vodeći se reformama koje su istaknute u dokumentima kao što su Program Vlade 2020.-2024., Nacionalni program reformi, Posebne preporuke Europske komisije, Mjere vezane uz ERM II mehanizam te Nacionalnom razvojnom strategijom 2030., rekao je Savić dodavši kako su područja financiranja obuhvaćena Planom oporavka i konkurentnosti gospodarstvo, javna uprava, pravosuđe i državna imovina, obrazovanje, znanost i istraživanje, tržište rada i socijalna zaštita, zdravstvo i inicijativa-obnova zgrada koja uz energetsku obnovu obuhvaća i obnovu zgrada stradalih u potresu.
Govoreći o provedbi NPOO u Hrvatskoj naglasio je kako je Hrvatska trenutno treća u EU kada je riječ o isplati 2. rate te smo u pripremi zahtjev isplate 3. rate. –U državni proračun Hrvatske već je uplaćeno 40 posto ukupnog iznosa za NPOO i to je najizdašnija uplata Hrvatskoj iz EU ikad koja se vjerojatno neće ponoviti, zaključio je Savić. U nastavku je kratko predstavio utjecaj uspješne provedbe mjera i reformi iz NPOO na rast kreditnog rejtinga Hrvatske koji je, kako je rekao, prema tri najveće svjetske kreditne agencije, najviši u povijesti Hrvatske i to upravo zbog priljeva novca iz mehanizma za oporavak i otpornost.
U raspravi je, između ostaloga, bilo riječi o potrebi osposobljavanja dodatnog kadra u državnim institucijama koje se bave EU fondovima, osiguravanju kontinuirane edukacije državnih službenika o EU fondovima, adekvatnom sustavu nagrađivanja, o javnoj nabavi i njezinim ograničenjima, osnaživanju krajnjih korisnika i jačanju kapaciteta i znanja o EU fondovima i posebno pravilima javne nabave kao i ujednačavanju kriterija u institucijama i agencijama koje vrše kontrolu, natječajima za EU fondove kojima se omogućava adekvatan rast i razvoj većih urbanih sredina, ali i izgradnja vrtića, škola te energetske obnove javnih ustanova poput bolnica, fakulteta i slično.