.png)
Zagreb – Stanje s prizivom savjesti je alarmantno i ženama je ozbiljno ugroženo pravo na pristup zdravstvenoj zaštiti, Nacionalni strateški okvir protiv raka je mrtvo slovo na papiru i nijedan problem se ne rješava sustavno iako smo drugi po smrtnosti od raka u EU, zaključci su okruglog stola „Prava žena u zdravstvu“, koji je u organizaciji zastupnice GLAS-a Anke Mrak-Taritaš u četvrtak održan u Hrvatskom saboru.
Anka Mrak-Taritaš uvodno je upozorila da se hrvatsko zdravstvo naočigled urušava i sve manje služi svojoj svrsi. – Unutar sustava masovno se krše ljudska prava, nažalost često i ono temeljno pravo – pravo na život, bilo zbog nepravodobne i zakašnjele hitne medicinske pomoći, dugotrajnog čekanja na dijagnostičke preglede ili neadekvatnog liječenja zbog zastarjele medicinske opreme ili nedostatka lijekova, istaknula je Mrak-Taritaš. Kao posebno osjetljivu temu po pitanju prava žena u zdravstvu navela je ograničavanje prava na pristup prekidu trudnoće te je istaknula kako već godinu dana čeka na odgovor ministra zdravstva Beroša o broju ginekologa s prizivom savjesti u hrvatskim bolnicama.
–Sabor mu je uredno poslao požurnicu, ali odgovor ne stiže. Ne sumnjam ja da ga on ima, ali brojevi očito potvrđuju ono što svi znamo – pravo na pobačaj u Hrvatskoj treba zaštititi Ustavom, zaključila je Mrak-Taritaš.
Novinarka specijalizirana za zdravstvo Nataša Škaričić upozorila je kako je problem s prizivom savjesti u političkom vrhu koji uopće ne priznaje da problem postoji te u Hrvatskoj liječničkoj komori koja na sve moguće načine brani pravo liječnika na priziv savjesti. Kao ilustraciju ozbiljnosti problema, Škaričić je navela podatak kako je samo dvoje ginekologa u Hrvatskoj dio inicijative liječnika koji se zalažu za regulaciju priziva savjesti te zaključila kako je taj problem metastazirao u tolikoj mjeri da na sve načine ugrožava pravo žena na pristup zdravstvenoj zaštiti.
Novinarka i predsjednica udruge žena oboljelih od raka „Nismo same“ Ivana Kalogjera iznijela je alarmantan podatak da je Hrvatska druga u EU po smrtnosti od raka, posebno naglasivši da se smrtnost dodatno razlikuje i po regijama. Upozorila je da se žene oboljele od raka suočavaju sa svakodnevnom diskriminacijom i stigmom, da skrivaju činjenicu da su bolesne te da se boje gubitka posla. Upozorila je i na pojavu kako pacijenticama nije omogućeno dobiti jednog onkologa koji će voditi liječenje i da se žene sve češće upućuju na preglede u privatne ordinacije. Kao poseban problem Kalogjera je istaknula radioterapiju odnosno nedostatak medicinskih uređaja i njihovo učestalo kvarenje. – Rok za nabavu novih aparata je 2025. godina, no pitanje je imamo li i educirane ljude koji na njima znaju raditi, upozorila je Kalogjera zaključivši kako se nijedan postojeći problem ne rješava sustavno, a Nacionalni strateški okvir protiv raka postoji samo na papiru.