Parlamentarci raspravljali o globalnim izazovima za postojanu i utjecajnu Europu i europskoj perspektivi država zapadnog Balkana

Zagreb - U nastavku rada Međuparlamentarne konferencije o Zajedničkoj vanjskoj i sigurnosnoj politici i Zajedničkoj sigurnosnoj i obrambenoj politici Europske unije koja je danas počela u Zagrebu, zastupnici parlamenata EU-a su na prvoj sjednici raspravljali o globalnim izazovima za otpornu i utjecajnu Europu tijekom koje im se obratio izaslanik predsjednika Vlade Republike Hrvatske i ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman. 

Nakon uvodnoga predstavljanja prioriteta hrvatskoga predsjedanja Vijećem, ministar Grlić Radman istaknuo je kako Europska unija proaktivnom zajedničkom vanjskom i sigurnosnom te gospodarskom politikom može postati vidljivija i ostvariti veći utjecaj na globalnoj sceni. Govoreći o politici proširenja, ministar je najavio sastanak na vrhu „EU – zapadni Balkan“, u Zagrebu u svibnju 2020., te pozvao države članice na otvaranje pregovora s Albanijom i Sjevernom Makedonijom. 

U raspravi, zastupnici su se osvrnuli na brojna izazovna pitanja na području vanjske politike Europske unije, kao što su buduća suradnja s Ujedinjenom Kraljevinom, politika prema Africi te odnosi s Rusijom i Kinom. U odnosu na aktualni problem zaštite vanjskih granica, talijanski zastupnici pozvali su sudionike i institucije na solidarnost u pronalaženju rješenja pitanja migracija i čuvanja vanjskih granica Europske unije. Sudionici rasprave bili su suglasni u ocjeni značaja Zajedničke vanjske i sigurnosne politike kao sredstva za suočavanje s izazovima složenog i nepredvidljivog globalnog okruženja. Pojedini zastupnici pozvali su na razumijevanje onih država članica koje stvaraju vlastite migracijske politike, dok su drugi postavili pitanje što je alternativa zajedničkoj migracijskoj politici. Istaknuto je da se države članice trebaju zajednički uključiti u rješavanje svih prijetnji na vanjskim granicama Unije.

Fokus druge sjednice bio je na vjerodostojnoj europskoj perspektivi država zapadnog Balkana. 

Zastupnik Europskog parlamenta Tonino Picula istaknuo je značaj proširenja kao uzajamno korisnog procesa, kako za države kandidatkinje, tako i za Europsku uniju. Naglasio je nužnost dosljedne primjene pravila i kriterija koje postavlja Europska unija te napomenuo kako će primjena nove, poboljšane Komisijine metodologije proširenja doprinijeti ostvarivanju krajnjeg cilja punopravnog članstva u Europskoj uniji. Demokracija i vladavina prava trebaju biti prioritet za proces proširenja, a države kandidatkinje bi trebale biti ocjenjivane prema individualnim zaslugama. Osvrnuo se na financijsku dimenziju vjerodostojne politike proširenja i podcrtao važnost zadržavanja prikladne razine financijskih sredstava za Instrument pretpristupne pomoći IPA III.

Zastupnica Europskog parlamenta Željana Zovko istaknula je značaj sastanka na vrhu u Zagrebu s ciljem davanja snažnijega poticaja procesu proširenja i ponovila potrebu zajedničkog istupanja država članica prema zapadnom Balkanu. Ujedno je naglasila kako je proširenje u interesu održavanja mira i stabilnosti u regiji. Založila se za otvaranje pregovora s Albanijom i Sjevernom Makedonijom. 

Ravnateljica za zapadni Balkan iz Glavne uprave Europske komisije za politiku susjedstva i pregovore o proširenju Genoveva Ruiz Calavera predstavila je glavne naglaske Komunikacije o vjerodostojnoj perspektivi Europske unije za zapadni Balkan kojoj je cilj dati novi zamah cjelokupnom pristupnom procesu, povećati vjerodostojnost i povjerenje na objema stranama te postići bolje rezultate na terenu.

U raspravi, sudionici Konferencije podržali su otvaranje pristupnih pregovora s Albanijom i Sjevernom Makedonijom i istaknuli kako bi daljnje odgađanje otvaranja pregovora dovelo u pitanje cjelokupni reformski proces u ove dvije države.