.png)
Jastrebarsko – Predsjednica saborskog Odbora za poljoprivredu Marijana Petir otvorila je u petak u Jastrebarskom Prvu međunarodnu konferenciju za mlade istraživače jugoistočne Europe pod nazivom „Šumarska znanost: razvoj i napredak na temeljima prošlosti“.
Konferencija održava se povodom obilježavanja 25. godišnjice smrti tragično preminulih šumarskih znanstvenika koji su za sobom ostavili neizbrisivi trag u šumarskoj znanstvenoj zajednici: dr.sc. Nikole Komlenovića, dr.sc. Branimira Mayera, dr.sc. Petra Rastovskog, prof. dr.sc. Ante Krstinića, mr.sc. Zlatka Perića i mr.sc. Gorana Bušića.
− Kaže se da je znanje moć, no čovjekova vrijednost ne leži samo u količini znanja koju posjeduje, već i u spremnosti da to znanje podijeli s drugima težeći oplemenjivanju i nadogradnji tog znanja i izgradnji boljeg društva, rekla je predsjednica Odbora za poljoprivredu Marijana Petir i dodala kako su na korijenima znanstvene ostavštine tragično preminulih znanstvenika nove generacije znanstvenika nadograđivale svoja istraživanja, otkrivale nove zakonitosti prirode, pribavljale nova saznanja i stvarale nove tehnologije, pa samim time i prilike za rast i razvoj ne samo šumarskog sektora, već i hrvatskog gospodarstva i društva. Petir je podsjetila kako se Hrvatska ponosi svojom više od dva i pol stoljeća dugom tradicijom održivog upravljanja šumama, po čemu je i primjer mnogim državama u okruženju, i na čemu je zahvalila i čestitala svim hrvatskim šumarima i znanstvenicima koji su tome dali svoj doprinos.
Upozorila je da izazove, koji proizlaze iz novih europskih politika i nove Strategije EU za šume do 2030. godine, treba shvatiti ozbiljno te zastupati hrvatske interese kako bi se očuvali i zaštitile hrvatske šume, insistirajući pri tome na važnosti prepoznavanja i vrednovanja specifičnosti i različitosti šumskih područja u Uniji. Podsjetila je i na veliki utjecaj šumarstva na razvoj i očuvanje ruralnog prostora i hrvatskog sela rekavši kako općekorisne funkcije šuma stalno trebaju biti u fokusu, brinući pri tome o očuvanju biološke raznolikosti, vitalnosti i potencijala šuma, ali i njihovoj produktivnosti.
Petir je istaknula da je zato posebnu pažnju potrebno usmjeriti i prema učinkovitom i održivom korištenju drvne sirovine na način koji neće ugroziti šumske ekosustave i koji će jamčiti njihovo korištenje generacijama koje dolaze, a čemu velik doprinos mogu dati upravo šumarski znanstvenici i struka, čiji glas se mora vrednovati kako bi se uspostavila ravnoteža između korištenja i upravljanja šumama te javnost informirala na pravi način.
Ravnateljica Hrvatskog šumarskog instituta doc. dr.sc. Sanja Perić istaknula je kako mladi znanstvenici na jugoistoku Europe do sada nisu bili u mogućnosti prezentirati rezultate svojih istraživanja i rekla kako očekuje da će upravo ova Konferencija, koja je spoj prošlosti i budućnosti, osigurati stvaranje inicijalne jezgre mladih znanstvenika i omogućiti transfer znanja na području cijele regije.
−Fakultet šumarstva i drvne tehnologije i Hrvatski šumarski institut perjanica su prodora znanstvene misli u šumarskom sektoru. Tome svjedoči i ova Konferencija koju vidim kao priliku za promociju šumarstva i jačanje svijesti javnosti o ulozi i značaju šuma, rekao je dekan Fakulteta šumarstva i drvne tehnologije prof. dr. sc. Josip Margaletić i dodao kako su šume u Republici Hrvatskoj Ustavom zaštićene te da pripadaju svim hrvatskim građanima.
Uz organizatore i mlade znanstvenike na svečanom otvaranju Konferencije sudjelovali su i predstavnici Europskog šumarskog instituta, Akademije šumarskih znanosti, Hrvatskog šumarskog društva, Hrvatske komore inženjera šumarstva i drvne tehnologije, Hrvatskih šuma, nadležnih ministarstava te šumarskih institucija i organizacija iz Jugoistočne Europe.