.png)
Zagreb – Predsjednik Odbora za europske poslove Domagoj Ivan Milošević, predsjednica Odbora za regionalni razvoj i fondove Europske unije Branka Juričev-Martinčev s članovima odbora te članovi Odbora za pomorstvo, promet i infrastrukturu te Odbora za gospodarstvo održali su u četvrtak sastanak s povjerenicom Europske komisije za regionalnu politiku Corinom Creţu.
Predsjednik Odbora za europske poslove Domagoj Ivan Milošević uvodno je istaknuo odličnu izravnu komunikaciju Europske komisije i hrvatskoga parlamenta o čemu svjedoči i učestalost posjeta povjerenika EK-a Hrvatskome saboru u posljednjih nekoliko mjeseci. Milošević je također izrazio zadovoljstvo što je Europska komisija donijela prijedlog o europskome stupu socijalnih prava kojega je predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker 26. travnja predstavio u Bruxellesu.
- Nacionalni parlamenti su ključni u kreiranju europskih politika u ovim izazovnim vremenima za EU, rekla je na početku svojega izlaganja povjerenica Creţu te naglasila koliko je važno da nacionalni parlamenti o svim značajnim dokumentima i politikama EU-a, tako i budućnosti kohezijske politike nakon 2020. godine, svoje prijedloge i stajališta kontinuirano razmjenjuju s Bruxellesom. Govoreći o europskome socijalnom stupu kojemu je cilj osnaživanje socijalne dimenzije EU-a, Creţu je podsjetila kako je upravo kohezijska politika osmišljena kako bi se smanjio jaz između bogatih i siromašnih regija. Osvrnula se i na korištenje sredstava iz europskih strukturnih i investicijskih fondova pri čemu je istaknula da će se tri četvrtine javnih investicija u Hrvatskoj sufinancirati iz europskih fondova do završetka programskoga razdoblja 2014.- 2020.- Projekte treba kvalitetno i stručno pripremiti i pojednostavljivati zakone i administrativne procedure, kako zbog lakše provedbe kompleksnih projekata poput onih infrastrukturnih, tako i zbog lakšega pristupa malih i srednjih poduzetnika fondovima, preporučila je povjerenica Creţu.
Tijekom susreta spomenuti su i infrastrukturni projekti u Hrvatskoj koji su financirani sredstvima iz fondova EU-a poput zračne luke Dubrovnik, kao i projekti za koje je Hrvatska tek aplicirala, poput projekta izgradnje Pelješkoga mosta. Sugovornici su razmijenili mišljenja i o Bijeloj knjizi, tj. scenarijima o budućnosti EU-a, izazovima s kojima se EU suočava, politici zajedničke sigurnosti kao i o razvoju programa prekogranične suradnje.