Zagreb - Predsjednica Odbora za poljoprivredu Marijana Petir otvorila je u utorak 3. po redu konferenciju „Biznis je na selu“. Ovogodišnji program konferencije tematski je usmjeren na izazove i prilike koje donosi tržišno usmjerena poljoprivreda, od digitalizacije i menadžmenta do međugeneracijske suradnje.
Zastupnica Petir održala je uvodno predavanje pod naslovom „Poljoprivreda jučer, danas, sutra“ te istaknula da poljoprivrednici imaju posebnu mudrost.
- Poljoprivrednici znaju kako uspostaviti ravnotežu s čovjekom, Bogom i prirodom kako bi mogli proizvoditi u tvornici pod vedrim nebom, a to je filozofija koju poštujem i dobro poznajem, budući da sam uz nju i odrasla, rekla je Petir te dodala da se vremena i okolnosti mijenjaju, pa se mijenja i poljoprivredna proizvodnja kakvu su poznavali naše bake i djedovi, ali i očevi i majke.
- Pristup poljoprivredi i proizvodnji hrane drukčiji je zbog klimatskih, okolišnih, geopolitičkih i tržišnih izazova, a sektor to sve više osjeti i mora se prilagođavati tim novim okolnostima kao i utjecaju provedbe drugih politika, posebice onih zelenih, što prije desetak godina nije bio slučaj, naglasila je Petir.
Nastavno je istaknula da je hrvatskoj poljoprivredi potrebna potpuna transformacija načina funkcioniranja kako bismo proizvodili proizvode s dodanom vrijednošću i prestali izvoziti sirovinu na kojoj druge države stvaraju dodanu vrijednost, a za to nisu dovoljne samo prirodne predispozicije koje Hrvatska ima ili izdašna financijska sredstva koja su osigurana za razvoj poljoprivrede, već je potrebno pitati poljoprivrednike što njima treba da bi za nas i dalje proizvodili hranu, a stanovnike sela, što njima treba da bi ostali i dalje živjeti na selu i čuvali hrvatski prostor.
Kazala je kako je izostanak tih razgovora na EU razini rezultirao prosvjedima poljoprivrednika od kojih se traži da s manje novca odgovore na pojačanu zelenu ambiciju, da proizvode više i da budu konkurentniji, dok se paralelno sklapaju trgovinski ugovori koji omogućavaju da na europsko tržište stižu proizvodi koji su nelojalna konkurencija našim proizvodima, a i pitanje je jesu li dobri za potrošače s obzirom na to da se u njihovoj proizvodnji koristi GMO, hormoni, antibiotici, pesticidi koji nisu dozvoljeni u EU i sve ono čega se prosječan Europljanin grozi.
Izrazila je zabrinutost najavom Višegodišnjeg financijskog okvira za novo proračunsko razdoblje u kojem se planira ukidanje drugog stupa ZPP-a, odnosno ukidanje ruralnog razvoja.
- Umjesto da se preslože prioriteti i utvrdi što se to doista iz ruralnog razvoja treba financirati, predlaže se njegovo ukidanje što za nas nije prihvatljivo te smo stava da treba zadržati oba stupa ZPP-a kao i financijski okvir koji je bio do sada. Veće izdvajanje za obranu i naoružanje jest stvarna potreba, no to se ne smije odvijati na uštrb poljoprivrede jer svatko razuman trebao bi znati da ljude moramo hraniti da bi nas mogli braniti, a za to trebamo sami proizvesti dovoljno hrane, rekla je Petir.
Hrvatska je puno dobila ulaskom u EU naglasila je zastupnica Petir te nastavila da se to vidi i u nizu provedenih projekata koje ne bismo proveli da nije bilo financijske podrške iz EU, no istaknula je da u budućnosti moramo smanjiti administrativna ograničenja, kako na europskoj, tako i na nacionalnoj razini i podupirati projekte koji stvaraju dodanu vrijednost u proizvodnji, doprinose ciljevima Strategije razvoja poljoprivrede, većoj produktivnosti, konkurentnosti sektora i opstanku hrvatskog sela.
Kako je pojasnila, u posljednjih 15 godina posredstvom Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju iz EU fondova je za hrvatsku poljoprivredu i ruralni razvoj uplaćeno 10 milijardi eura, no većina tog novca bila je usmjerena na ruralni razvoj, a ne u poljoprivrednu proizvodnju.
- Taj novac nije došao do svih 165 tisuća poljoprivrednika upisanih u Upisnik, niti do 100 tisuća onih koji su u sustavu potpora, već je investicijske potpore dobilo svega nešto više od 2 posto ukupnog broja hrvatskih poljoprivrednika, što pokazuje da prioritete treba bolje utvrditi, a natječaje prilagoditi stvarnim potrebama poljoprivredno-prehrambenog sektora, upozorila je Petir.
Odbor za poljoprivredu prepoznao je izazove te je s predstavnicima poljoprivrednika, komora, znanstvenih i stručnih institucija, nadležnim ministarstvima te drugim državnim tijelima organizirao tematske rasprave iz kojih su proizašle jasne preporuke kako unaprijediti postojeće stanje.
Zastupnica Petir je predstavila aktivnosti i inicijative Odbora te ukazala na strateške prednosti Hrvatske u odnosu na druge države članice. Naglasila je da je potrebno uložili više napora u digitalizaciju poljoprivrede i otklanjanje prepreka mladima za bavljenje poljoprivredom jer je to preduvjet generacijske obnove poljoprivrede i hrvatskog sela.
- Profesionalizacija predstavlja ključ u modernizaciji današnje hrvatske poljoprivrede i to kroz primjenu suvremenih tehnologija, propitkivanje poslovnih modela koji su zaista održivi i profitabilni, te korištenje EU fondova i financijskih instrumenata koji mogu potaknuti daljnji razvoj OPG-ova. Taj proces ne samo da povećava produktivnost, koja je u Hrvatskoj tek na 31 posto europskog prosjeka, već osigurava i konkurentnost domaćih proizvođača na globalnom tržištu. Ulaganjem u znanje, opremu i digitalizaciju, stvaramo održivu i profitabilnu poljoprivredu koja može odgovoriti na izazove budućnosti, uz istovremeno očuvanje ruralnih područja i poljoprivredne tradicije, istaknula je direktorica IPS Konzaltinga Ana-Marija Špicnagel u svom izlaganju pod naslovom „Agromenadžer, ne (samo) poljoprivrednik“.
O digitalnoj transformaciji poljoprivrede govorio je Igor Frljužec iz tvrtke Digital Agro dok je Marija Đeldum iz tvrtke Stogaj predstavila temu “Osiguranje u poljoprivredi - opcija ili nužnost?”, čime se dodatno otvara prostor za promišljanje o otpornosti i dugoročnoj održivosti poslovanja na selu.
Održana su i dva panela. Na prvom, predstavnici iz financijskog sektora razgovarali su o financijskim instrumentima za poljoprivrednike i različitim izvorima financiranja za modernizaciju te rast poljoprivrednih gospodarstava. Drugi panel je okupio poljoprivrednike, iz različitih regija i sektora, od tradicionalnih OPG-ova do inovativnih brendova, a koji su tom prigodom razmijenili vlastita iskustva i izazove u svakodnevnom poslovanju.