Zagreb - Predsjednik Hrvatskoga sabora i predsjednik Odbora za podjelu državnih nagrada za znanost Gordan Jandroković sudjelovao je na svečanoj dodjeli "Državnih nagrada za znanost za 2024. godinu" u Hrvatskom saboru te tom prigodom održao govor.
U svom obraćanju, predsjednik Jandroković kazao je:
„Velika mi je čast i zadovoljstvo pozdraviti vas danas u Hrvatskome saboru na svečanoj dodjeli Državnih nagrada za znanost.
Ovim priznanjima Hrvatska iskazuje poštovanje ljudima čiji rad nadilazi osobni uspjeh i postaje trajna vrijednost za društvo u cjelini.
Na početku želim uime Hrvatskoga sabora i osobno iskreno čestitati svim današnjim dobitnicama i dobitnicima nagrada: nagrade za životno djelo, godišnje nagrade za znanost, nagrade za popularizaciju i promidžbu znanosti te nagrade mladim znanstvenicima.
27 priznanja koja danas dodjeljujemo za 2024. godinu potvrda su izvrsnosti, ali i predanosti jednom vrlo zahtjevnom životnom putu. Onomu koji traži predanost, disciplinu, strpljenje i vjeru, čak i onda kada rezultati nisu odmah vidljivi.
Jer znanost je puno manje trenutak, a znatno više proces.
Ona podrazumijeva godine istraživanja, sumnji i stalnog propitkivanja. Nerijetko i pokušaja i pogrešaka.
Marie Curie vjerovala je da „znanost posjeduje veliku ljepotu” te je rekla da „znanstvenik u svom laboratoriju nije samo tehničar“ nego „i dijete pred prirodnim pojavama koje ga zadivljuju poput bajke”.
Dakako, znanost nije ograničena samo na laboratorije i istraživačke centre, niti je ona samo u otkrićima i tehnološkom napretku. Ona je i u ljudskoj potrebi da razumijemo svijet oko sebe i same sebe.
Ona živi svugdje gdje postoji želja za znanjem, razumijevanjem i napretkom društva - bilo da se radi o području prirodnih, tehničkih i biotehničkih ili društvenih i humanističkih znanosti.
Put znanosti je put posvećen potrazi ili ideji, vođen mišlju da - zahvaljujući ljudskom znanju - svijet može biti bolji, sigurniji, zdraviji i pravedniji.
Nažalost, on je evidentno sve nesigurniji i nepredvidljiviji.
Ali isto tako, dame i gospodo,
čini se kako danas, više nego ikada prije, živimo u vremenu u kojem znanje postaje najvažniji resurs svakog društva.
Svijet se mijenja iznimnom brzinom. Suočeni smo s novim sigurnosnim rizicima i dubokim društvenim promjenama.
S kompleksnim energetskim izazovima, klimatskim promjenama, migracijskim i demografskim izazovima. S tehnološkom revolucijom i rapidnim razvojem umjetne inteligencije.
U takvom kontekstu nijedna država ne može graditi sigurnu i uspješnu budućnost bez snažnog oslonca na znanost, istraživanje i inovacije.
Zato se ulaganje u znanost mora promatrati kao strateško ulaganje u budućnost.
A Hrvatska mora biti zemlja koja se opredjeljuje za izvrsnost. Ne za prosječnost.
Ne za kratkoročna rješenja. Nego za znanje, kreativnost i inovativnost kao temelj svojega razvoja.
Naša povijest pokazuje da za to imamo sposobnosti i talent.
Imena poput Nikole Tesle, Lavoslava Ružičke ili Vladimira Preloga trajno su upisana u svjetsku znanstvenu baštinu.
No, jednako je važno imati na umu da i danas hrvatski znanstvenici ostvaruju značajne međunarodno priznate i relevantne rezultate.
Na našim sveučilištima, institutima, u bolnicama, istraživačkim centrima i tehnološkim tvrtkama, kao i diljem svijeta.
Uspjesi su to koji pokazuju kako je Hrvatska zemlja značajnog talenta i znanstveno-istraživačkog potencijala. A taj potencijal možemo u konačnici konkretno oploditi samo ako znanost povežemo sa stvarnim razvojem društva i gospodarstva.
Jer napredne države danas uspjeh grade upravo na snažnoj suradnji znanstvene zajednice, obrazovnog sustava, države i poduzetništva.
To mora biti i hrvatski način.
Kada istraživanje pronađe put do gospodarstva i javnih politika, kada inovacija postane konkretna vrijednost za građane, znanje i znanost postaju pokretačima razvoja društva.
Zato je obveza države stvarati uvjete u kojima znanstvena izvrsnost može rasti i ostajati - u Hrvatskoj.
Ulaganje u znanost nije pitanje jednoga mandata ni jedne proračunske godine. To je dugoročna odluka o tome kakvu Hrvatsku želimo ostaviti naraštajima koji dolaze.
Danas izdvajanja za obrazovanje i znanost čine 12 posto državnog proračuna i 5 posto BDP-a. Bilježimo povijesni rast i kada su u pitanju ulaganja u istraživanje i razvoj: više od milijardu i dvjesto milijuna eura uloženo je u 2024. godini. Čak 20 posto više nego godinu ranije.
Država koja ulaže u znanost ulaže u vlastitu slobodu razvoja, u gospodarsku otpornost i napredak vlastitoga društva.
U vremenu brzih informacija, sve izraženije površnosti i dezinformacija, društvu su potrebni ljudi koji kritički promišljaju, propituju i traže istinu. Oni koji žele promicati i razvijati znanstvenu pismenost te povjerenje u znanje i činjenice.
Zato je posebno vrijedno što među ovogodišnjim dobitnicima nagrade imamo i one koji znanost približavaju javnosti i mladim generacijama.
Jer bez mladih ljudi koji će odabrati istraživanje, laboratorij, učionicu ili razvojni centar – poput naših mladih znanstvenika, današnjih dobitnika nagrada - nema ni dugoročne budućnosti hrvatske znanosti.
Na kraju, želim podsjetiti na riječi jednog od najvećih znanstvenika 20. stoljeća, Alberta Einsteina koji je svojevremeno kazao kako je „najvažnije ne prestati postavljati pitanja”.
Upravo je ta spremnost na propitivanje, istraživanje i traganje za istinom temelj znanstvenih iskoraka. I temelj razvoja svakog društva koje želi biti ozbiljno i napredno.
Bez imalo sumnje, vaša postignuća obogaćuju hrvatsko društvo i mogu nadahnuti generacije koje dolaze.
Hvala vam na znanju koje stvarate. Na vremenu koje ulažete. Na strpljenju, odgovornosti i vjeri da se predanim radom mogu pomaknuti granice ljudskih spoznaja.
Stoga vam još jednom - uime svih zastupnica i zastupnika Hrvatskoga sabora i osobno - upućujem iskrene čestitke na zasluženim priznanjima.
I želim vam mnogo uspjeha u daljnjem radu, na dobrobit hrvatske znanosti i cjelokupnog hrvatskoga društva.“.
Laureatima je čestitke uputio i izaslanik predsjednika Vlade Republike Hrvatske i ministar znanosti, obrazovanja i mladih prof. dr. sc. Radovan Fuchs, a uime dobitnika državnih nagrada za znanost za 2024. godinu zahvalila je prof. dr. sc., profesorica emerita, Marina Ajduković.
Godišnje državne nagrade znanstvenim novacima/mladim znanstvenicima dodijeljene su doc. dr. sc. Miši Jurčeviću i dr. sc. Matku Marušiću. Godišnje državne nagrade za popularizaciju i promidžbu znanosti uručene su mag. oecol Mireli Uzelac Božac, prof. dr. sc. Željku Šitumu, prof. dr. sc. Sanji Smojver Ažić i dr. sc. Josipu Mihaljeviću.
Godišnjom državnom nagradom za znanost nagrađeni su prof. dr. sc. Ivana Herceg Bulić, prof. dr. sc. Daniela Kalafatović, prof. dr. sc. Marko Čanađija, prof. dr. sc. Zvjezdana Findrik Blažević, prof. dr. sc. Stjepan Picek, prof. dr. sc. Tomislav Meštrović, prof. dr. sc. Mislav Vrsalović, prof. dr. sc. Antun Jozinović, doc. dr. sc. Dunja Šamec, prof. dr. sc. Ivan Burić, prof. dr. sc. Arta Dodaj, dr. sc. Vine Mihaljević i dr. sc. Kristina Štrkalj Despot.
Državna nagrada za životno djelo dodijeljena je akademiku, profesoru emeritusu Marku Tadiću, prof. dr. sc., profesoru emeritusu, Nedjeljku Periću i prof. dr. sc., profesorici emeriti, Marini Ajduković.