.png)
Zagreb - U povodu Međunarodnog dana sjećanja na žrtve holokausta, predsjednik Hrvatskoga sabora Gordan Jandroković uz predsjednika Vlade Andreja Plenkovića i izaslanika predsjednice Republike Hrvatske Vladimira Lončarevića, te uz sudjelovanje predsjednika Židovske vjerske zajednice Bet Izrael u Hrvatskoj Aleksandra Srećkovića, predsjednika Židovske općine Zagreb Ognjena Krausa i rabina Židovske vjerske zajednice Bet Izrael Kotela Da-dona, položio je zajednički vijenac u ime Republike Hrvatske na Židovskom groblju ispred skulpture Mojsija na Mirogoju.
Polaganju vijenca, uz predsjednika Hrvatskoga sabora, nazočili su i potpredsjednici akademik Željko Reiener, Furio Radin i Milijan Brkić te saborski zastupnici.
Hrvatski sabor danas je počeo zasjedanje obraćanjem predsjednika Sabora Gordana Jandrokovića u povodu Međunarodnog dana sjećanja na žrtve holokausta te je minutom šutnje odana počast svim žrtvama holokausta koje, poručio je predsjednik Sabora, moraju ostati u kolektivnoj svijesti čovječanstva kako se ti zločini više nikada ne bi ponovili.
Međunarodni dan sjećanja na žrtve holokausta obilježava se 27. siječnja i tada cijeli svijet odaje duboko poštovanje žrtvama nacističkog progona i genocida nad židovskim narodom, ali i svim žrtvama nacističkih i fašističkih režima tijekom Drugoga svjetskog rata, podsjetio je.
"S posebnim pijetetom sjećamo se i svih preživjelih žrtava holokausta i njihovih obitelji", istaknuo je, navodeći da su tim povodom jutros na židovskom dijelu groblja Mirogoj, ispred skulpture Mojsija – položeni vijenci.
Predsjednik Sabora podsjetio je i kako se ove godine obilježava 75. godina od oslobađanja nacističkoga koncentracijskog logora Auschwitz, logora smrti, terora i okrutnosti te kako Hrvatska, na najvišoj razini, sudjeluje u obilježavanju tog događaja.
Predsjednica Republike sudjelovala je u Jeruzalemu na 5. Svjetskom forumu o holokaustu, a premijer će u ponedjeljak u Poljskoj sudjelovati na službenom obilježavanju oslobađanja toga logora.
"Taj logor smrti, terora i okrutnosti simbolizira i sva druga mjesta na kojima je izvršen genocid nad židovskim narodom, ali i sustavno istrebljivanje drugih neželjenih skupina za vrijeme nacističkih i fašističkih režima. I u kojima je izvršen zločin nad šest milijuna nevinih osoba čija je jedina krivnja bila – prema monstruoznoj nacističkoj ideologiji – različitost u odnosu na odabrane", naglasio je Jandroković. - "Trajno se obvezujemo da nećemo nikada zaboraviti holokaust i sve njegove žrtve poimenično. Ali i sve one hrabre ljude koji su se odupirali nacističkim i fašističkim režimima i pomagali pripadnicima židovskog naroda – među kojima su za sada iz Hrvatske 118 'pravednika među narodima'“, istaknuo je.
Predsjednik Sabora navodi kako se, "kao država s bolnim povijesnim iskustvom totalitarno-zločinačkih režima, danas sjećamo i odajemo pijetet pripadnicima židovskog i drugih naroda ubijenih tijekom ustaškoga zločinačkog režima, kao i njihovim obiteljima". - "Danas također prihvaćamo odgovornost da ćemo učiniti sve da spriječimo antisemitizam, rasizam, ksenofobiju i diskriminaciju u našim društvima. I da ćemo trajno promicati demokratski ideal poštovanja svakog čovjeka s njegovim neotuđivim dostojanstvom", poručio je predsjednik Hrvatskog sabora.
Zastupnicima je rekao i kako je već nekoliko godina, u Europi i šire, vidljiv porast govora mržnje i zločina iz mržnje, rasizma, ksenofobije i netolerancije prema manjinama i drugim osjetljivim skupinama – uključujući Židove. - "Taj rastući antisemitizam – bez obzira na kojem ekstremnom političkom ili vjerskom usmjerenju, ideologiji ili uvjerenju počiva – u suprotnosti je s temeljnim vrijednostima i poštovanjem ljudskih prava na kojima počivaju demokratska društva. I prijetnja je miru, slobodi, pluralizmu i demokraciji", naglasio je Jandroković.
Stoga su, naveo je, brojne europske institucije donijele dokumente u kojima pozivaju države na promicanje svijesti o potrebi prevencije i kontinuiranog suzbijanja antisemitizma.
Hrvatska se 2005. godine pridružila Međunarodnom savezu za sjećanje na holokaust čija je glavna zadaća promicanje trajnog sjećanja, istraživanja, učenja i izobrazbe o holokaustu, njegovim uzrocima i posljedicama – posebno među mladima. Ali i promicanje svijesti o potrebi borbe protiv svakog oblika antisemitizma.
Članice Saveza usvojile su 2016. „Radnu definiciju antisemitizma“ i time potaknule sve države da koriste taj dokument kao korisnu smjernicu i pedagoško sredstvo u podučavanju o holokaustu, ali i u svakodnevnom radu različitih vladinih i nevladinih institucija radi prepoznavanja i djelotvornije borbe protiv suvremenih oblika antisemitizma.
Saborski Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu u četvrtak je donio zaključak kojim potiče institucije države i organizacije civilnog društva na promicanje radne definicije antisemitizma, naveo je predsjednik Sabora.