Predsjednik Hrvatskoga sabora Luka Bebić u Varšavi podržao europsku politiku dobrosusjedstva

Varšava - Drugog dana konferencije predsjednika parlamenata Regionalnog partnerstva, koja se održava u Varšavi, predsjednik Hrvatskoga sabora Luka Bebić dao je punu potporu europskoj politici dobrosusjedstva, poručivši da je regionalna suradnja važna odrednica hrvatske vanjske politike. 

"Jasno opredjeljenje za regionalnu suradnju i odgovornost koju Hrvatska ima prema zemljama jugoistočne Europe važna je odrednica naše vanjske politike" kazao je Bebić. Pojasnio je da je Hrvatska zbog "svojih teških iskustava u prošlom stoljeću" svjesna potrebe građenja dobrosusjedskih veza među državama umjesto izgradnje novih zidova podjele. "U tome smislu, podržavamo europsku politiku dobrosusjedstva, dokument koji upravo tome teži", poručio je Bebić predsjednicima parlamenta Austrije, Češke, Mađarske, Slovenije, Bugarske, Rumunjske i Poljske. 

U govoru posebice posvećenom istočnom aspektu europske politike dobrosusjedstva, Bebić je podsjetio da je Hrvatska trenutno uključena u prekograničnu suradnju sa Slovenijom, BiH, Mađarskom, Crnom Gorom, Srbijom, kao i u jadransku prekograničnu suradnju. Kao primjer politike dobrosusjedstva koju Hrvatska provodi, naveo je dogovor sa Slovenijom o rješenju graničnog spora nije zaboravio spomenuti ni činjenicu da je Hrvatska uručila prijevod pravne stečevine EU-a svim zemljama regije. Ustvrdivši u svom govoru da je Hrvatska predvodnik u procesu euroatlantskih integracija u regiji, naglasio je da je Hrvatska bila i ostat će "snažan zagovaratelj europske budućnosti svih zemalja svog okruženja". Svoj je govor čelni čovjek Sabora zaključio riječima da je "Hrvatska do sada višestruko dokazala svoju spremnost da potiče pozitivne razvoje u regiji te svakoj zemlji bude oslonac i partner na integracijskom planu". 

Sudionici konferencije su nakon dvodnevnih rasprava o energetskoj sigurnosti i politici dobrosusjedstva, s naglaskom na tzv. istočnu dimenziju, donijeli zajedničku izjavu u vezi s energetikom, složili su se da zemlje srednje Europe trebaju koristiti svoj potencijal u aktivnom oblikovanju energetske politike EU-a te da, u cilju osiguranja odgovarajuće razine energetske sigurnosti, treba razvijati i međusobne odnose s trećim zemljama.

Po pitanju istočnog aspekta europske politike dobrosusjedstva predsjednici parlamenata su zaključili da je suradnja partnerskih zemalja s europskim strukturama od iznimne važnosti također su se složili oko nužnosti liberalizacije viznog režima za državljane partnerskih zemalja.

Mađarska i Poljska, zemlje koje će sljedeće godine predsjedati Europskom unijom, najavile se da će upravo pitanja energetske sigurnosti EU-a i istočnog partnerstva biti u središtu njihovog rada 2011. Sljedeći 13. sastanak predsjednika parlamenata regionalnog partnerstva održat će se u travnju 2011. u Bratislavi.
 

Autor: Ured predsjednika Sabora/Hina