Zagreb – Predsjednik Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Hrvatskoga sabora Milorad Pupovac sastao se u utorak s veleposlanicom Republike Finske u Republici Hrvatskoj Sirpom Oksanen.
Uvodno je obostrano izraženo zadovoljstvo tradicionalno dobrim i prijateljskim odnosima između Hrvatske i Finske te dugogodišnjom dobrom suradnjom dviju zemalja, koja se kontinuirano razvija i na međuparlamentarnoj razini.
U razgovoru su otvorena pitanja ostvarivanja ljudskih prava i prava nacionalnih manjina u Hrvatskoj, kao i teme od zajedničkog interesa za obje zemlje, prije svega nastavak procesa proširenja Europske unije na zemlje zapadnog Balkana.
Pupovac je istaknuo kako je nastavak procesa proširenja na zemlje zapadnog Balkana od strateške važnosti za Hrvatsku, posebno imajući u vidu situaciju u neposrednom okruženju, prije svega u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Srbiji, za što će te zemlje morati ispuniti kriterije u pogledu zaštite ljudskih prava.
Veleposlanica Oksanen potvrdila je potporu Finske proširenju Europske unije, kako na zemlje zapadnog Balkana tako i na Ukrajinu, pri čemu je naglasila kako sve zemlje kandidatkinje moraju ispuniti propisane kriterije – Finska se, kao i Hrvatska, zalaže za pristup utemeljen na zaslugama i ispunjavanju zadanih uvjeta.
Pupovac je u vezi s ratnim zločinima istaknuo kako je nužno da se ratni zločini, kao i osobe osuđene za ratne zločine, ne smiju veličati ni u jednoj zemlji – posebice ne od strane državnih i vjerskih dužnosnika. Naglasio je kako je to pitanje temeljne odgovornosti prema žrtvama i preduvjet za izgradnju trajnog povjerenja u regiji.
U vezi s pravima nacionalnih manjina u Hrvatskoj, Pupovac je istaknuo kako nacionalne manjine iz državnog proračuna i dalje dobivaju značajna sredstva za kulturnu autonomiju, no pritom ocijenio kako je stanje u 2022. godini, kada se u većoj mjeri vodilo računa o bilateralnom približavanju sa susjednim državama i o smanjenju tenzija izazvanih ratom, bilo povoljnije. U posljednje dvije godine, prema njegovoj ocjeni, takvog usmjerenja ima znatno manje, a istodobno se bilježi porast govora mržnje i sve manja tolerancija, što zahtijeva dodatnu pozornost i odgovorniji pristup svih nadležnih tijela.
Sastanak je protekao u otvorenom i konstruktivnom razgovoru, a sugovornici su izrazili spremnost za daljnje jačanje suradnje na području zaštite ljudskih prava i prava nacionalnih manjina.