Bruxelles – Predsjednik Odbora za vanjsku politiku Andro Krstulović Opara i članovi Odbora Ivica Mesić i Dario Pušić, sudjelovali su na međuparlamentarnom sastanku vanjskopolitičkih odbora koji je organizirao Odbor za vanjske poslove Europskog parlamenta radi razmjene mišljenja o proširenju Europske unije.
Na međuparlamentarnom sastanku u okviru dva panela raspravljene su dvije teme: kako iskoristiti najbolji trenutak za proširenje Europske unije i koja je uloga parlamenata u tom procesu. Uz predsjednika Odbora za vanjske poslove Europskog parlamenta Davida McAllistera, koji je vodio sastanak, uvodne govore na panelima održali su Mathieu Bousquet, ravnatelj Glavne uprave za proširenje i istočno susjedstvo u Europskoj komisiji i profesor Joachim Koops, predsjednik Upravnog odbora Instituta za globalno upravljanje (GGI) i profesor sigurnosnih studija na Sveučilištu u Leidenu.
Uvodno je istaknuto značenje ovoga trenutka za proširenje Europske unije te je naglašena važnost uloge parlamenata u podupiranju pristupnog procesa. Pritom je istaknuta važnost napretka Crne Gore i Albanije na europskom putu te otvaranje prvog klastera pristupnih pregovora s Ukrajinom i Moldovom. Izdvojena je strateška važnost proširenja za stabilnost, sigurnost i prosperitet europskog kontinenta osobito imajući u vidu rizik stvaranja geopolitičkih sivih zona izloženih neprijateljskim stranim utjecajima. Poseban naglasak pritom je stavljen na temeljne vrijednosti vladavine prava i funkcioniranje demokratskih institucija, uključujući snažnu ulogu nacionalnih parlamenata država kandidatkinja u pristupnom procesu.
U svom obraćanju predsjednik Odbora za vanjsku politiku Andro Krstulović Opara rekao je „hrvatski je strateški interes potpuna integracija zemalja Zapadnog Balkana u Europsku uniju, nema nikog zainteresiranijeg od Hrvatske da se to dogodi jer je Hrvatska vanjska kopnena granica, a ona je ujedno i vanjska granica Europske unije i schengenskog prostora, duga tisuću tristo i pedeset kilometara i duža je nego rusko-finska granica.“ Istaknuo je kako je to veliki izazov za borbu s ilegalnim migracijama. - I upravo zbog toga želimo u našem susjedstvu imati zemlje koje su zadovoljne, prosperitetne i mirne, a prije svega stabilne, rekao je Krstulović Opara i dodao kako je od njegovog rodnog grada Splita do granice samo 30 kilometara.
Pojasnio je kako Hrvatska živi od turizma pa svaka nestabilnost može poremetiti tu važnu granu gospodarstva. Kazao je kako se integracijom BIH, Crne Gore i Albanije u Europsku uniju suzbija i maligni utjecaj Rusije, ali i Srbije te veliki utjecaj Kine na tom području. Spomenuo je kako je u ponedjeljak Parlamentarna skupština Vijeća Europe usvojila snažnu deklaraciju o zabrinjavajućem stanju demokracije u Srbiji. Krstulović Opara je podupro tvrdnju iz deklaracije da je Srbija posebni problem za samu sebe jer svojom voljom stoji na jednom mjestu, guši demokratske procese te izvozi nestabilnost u susjedstvo. Dodao je kako su upravo ti maligni utjecaji u BiH paralizirali proces otvaranja pregovora jer Bošnjaci i Srbi blokiraju imenovanje glavnog pregovarača za pristupanje Europskoj uniji zbog čega BiH proces približavanja EU stoji već četiri godine. - „Ruski svijet“ i srpska inačica „Srpski svijet“ pokušavaju nametnuti taj imperijalistički koncept i imaju svoje protagoniste u državama na Zapadnom Balkanu a posebno u Crnoj Gori u kojoj obnašaju dužnosti u Vladi i žele je učiniti balkanskom Belarus te ometaju europski put Crne Gore kojeg Hrvatska pozdravlja i snažno podupire. Zbog toga odlučnost našeg načela potpore proeuropskim snagama u tim zemljama i pristupanje temeljenim na zaslugama moraju ostati u našem fokusu, zaključno je rekao Krstulović Opara.
Član Odbora Ivica Mesić u svom govoru naglasio je da Bosna i Hercegovina nema većeg zagovornika od Republike Hrvatske što je hrvatska Vlada jasno pokazala svojom podrškom koja je bila ključna za BiH kod dobivanja statusa kandidata 2022. i otvaranja pregovora o pristupanju EU 2024. - Hrvati u BiH, kao jedan od tri konstitutivna naroda , imaju najveći motiv da BiH postane stabilna i prosperitetna država unutar Europske unije, rekao je Mesić te izrazio žaljenje zbog očiglednog zastoja BiH u pristupnim pregovorima i to ne samo zbog kašnjenja u donošenju reformske agende i gubitka stotina milijuna eura, nego i zbog nemogućnosti provođenja potrebnih reformi zbog narušenog međusobnog povjerenja i unutarnjeg konsenzusa.
Upozorio je kako određeni krugovi unutar Europske unije pokušavaju nametnuti protuustavnu i protudaytonsku agendu BiH kao "građanske države", u kojoj se tolerira izborni inženjering kojim je Hrvatima u toj državi u četiri navrata nametnut predstavnik u Predsjedništvu BiH glasovima drugog, brojnijeg naroda. - Neki takvu protuustavnu manipulaciju pokušavaju lažnim narativom predstaviti kao europski standard, zaključio je i dodao kako je to u izravnoj suprotnosti s međunarodnim obavezama koje imaju prema BiH svi garanti i potpisnici Washingtonskog i Daytonskog sporazuma, a među njima i Republika Hrvatska. Istaknuo je kako Europska unija ne bi smjela biti platforma za protuustavna djelovanja i subverziju sporazuma čiji su garanti države EU i Sjedinjene Američke Države. -To naglašavam upravo ovdje, u Bruxellesu, jer neki pokušavaju proglasiti "neeuropskim" predloženi model neteritorijalne izborne jedinice, koji funkcionira u samom centru Europe, baš ovdje u Brexellesu. Kao rješenje, zagovaramo primjenu upravo tog, briselskog modela neteritorijalne izborne jedinice, temeljenog na provjerenoj europskoj praksi, rekao je Mesić i dodao kako je Bruxelles najbolji primjer kako se sustavno čuva identitet i prava malobrojnijih zajednica te kako takav model neteritorijalne izborne jedinice desetljećima odlično funkcionira u BiH , što se krije od europske javnosti te je zaključno naveo primjer Brčko Distrikta u BiH koji već više od dvadeset godina uspješno koristi ovaj model, neteritorijalne izborne jedinice koji su u BiH zajedno primijenili predstavnici SAD-a i EU.
U svom izlaganju član Odbora Dario Pušić kazao je kako dolazi iz Bosne i Hercegovine i kako se obraća kao zastupnik u Hrvatskom saboru koji predstavlja Hrvate izvan Republike Hrvatske. - Hrvati su temeljem Daytonskog mirovnog sporazuma konstitutivni narod Bosne i Hercegovine, međutim stvarnost je potpuno drugačija. Već šesnaest godina hrvatskom narodu u predsjedništvu Bosne i Hercegovine sjedi čovjek kojega biraju Bošnjaci kao svog drugog predstavnika u predsjedništvu. To nije ni legitimno, ni pravedno, ni u skladu s temeljnim načelima Daytonskog mirovnog sporazuma, rekao je Pušić i dodao kako je zato u BIH nužna izmjena izbornog zakona, a Hrvati kao i svaki drugi konstitutivni narod moraju imati pravo sami sebi birati legitimne političke predstavnike. Jednako tako, dodao je, Bosna i Hercegovina mora biti uređena na načelima federalizma, po uzoru na Belgiju i druge europske države koje su pokazale da se složena društva mogu urediti na pravedan, održiv i funkcionalan način. - To nije samo interes Hrvata u Bosni i Hercegovini, to je interes i Europske unije, rekao je Pušić i nastavio kako su hrvatski politički predstavnici u Bosni i Hercegovini danas najdosljednija proeuropska snaga i istinska lokomotiva europskog puta Bosne i Hercegovine. - Kao Hrvat iz Bosne i Hercegovine jasno tvrdim, strateški interes hrvatskog naroda je da Bosna i Hercegovina što prije otvori pregovaračka poglavlja s Europskom unijom. To je važno zbog gospodarskog razvoja, ali još više zbog stabilnosti, sigurnosti i mira u ovom dijelu Europe. Europa ne smije zatvarati oči pred političkom nepravdom prema jednom konstitutivnom narodu. Vrijeme je za pravedno održivo rješenje za Bosnu i Hercegovinu, zaključno je rekao Pušić.
U završnim riječima Mathieu Bousquet, ravnatelj Glavne uprave za proširenje i istočno susjedstvo u Europskoj komisiji rekao je kako još treba vidjeti što sve treba uzeti u obzir kada se govori o reviziji pristupnih pregovora jer su zadnji pristupni pregovori bili oni s Hrvatskom, a to je bilo prije nekog vremena, ali je ključno osigurati da reforme koje se provode budu održive te da nakon ulaska u EU ne postoji mogućnost nazadovanja. Referirao se i na govore hrvatskih zastupnika te kazao kako je Hrvatska vrlo aktivna državna članica koja može poslužiti kao primjer.
Sastanku je prisustvovalo četrdeset i šest zastupnika nacionalnih parlamenata iz šesnaest država članica Europske unije, predstavnici parlamenata četiri države kandidatkinje, zastupnici iz Norveške i članovi Odbora za vanjske poslove Europskog parlamenta te kao promatrači skupina mladih zastupnika i predstavnici nekoliko udruga mladih.
Međuparlamentarni sastanak u organizaciji Odbora za vanjske poslove Europskog parlamenta (AFET) s vanjskopolitičkim odborima parlamenata država članica Europske unije i Europskog parlamenta održan je s ciljem razmjene mišljenja i stajališta o prioritetima vanjske politike Europske unije i sigurnosnim pitanjima.