Strasbourg - Voditelj Izaslanstva Hrvatskoga sabora u Parlamentarnoj skupštini Vijeća Europe Marko Pavić te članovi Zdravka Bušić, Kristina Ikić Baniček i Ivan Račan sudjeluju u radu proljetnog plenarnog zasjedanja PSVE-a koje se održava ovoga tjedna u Strasbourgu.
Otvarajući proljetno zasjedanje Skupštine, predsjednica PSVE-a Petra Bayr pozvala je europske parlamentarce na odlučno i principijelno vodstvo suočeno s nizom kriza na međunarodnoj sceni. Upozorila je kako je riječ o obrascu u kojem se međunarodno pravo zaobilazi, a ponekad i krši, u kojem se demokratske norme otvoreno i bez zadrške dovode u pitanje te u kojem se ljudska prava više ne tretiraju kao univerzalna, već kao izborna kategorija. Govoreći o konkretnim pitanjima, predsjednica je ponovno istaknula potrebu pune solidarnosti s Ukrajinom te ubrzanje uspostave posebnog suda za procesuiranje odgovornih za agresiju, kao i fonda za naknadu štete ukrajinskim građanima. Također je naglasila kako Skupština ne smije odstupati od svojih načela u pitanjima poput rata u Iranu ili odluke izraelskog parlamenta Knesseta o proširenju primjene smrtne kazne na diskriminatoran način. Osvrnuvši se na kriminalnu mrežu Jeffreyja Epsteina, uključujući moguće poveznice s bivšim glavnim tajnikom Vijeća Europe Thorbjørnom Jaglandom, poručila je kako Skupština neće šutjeti. Istaknula je kako zločini povezani s tom mrežom: korupcija, iskorištavanje, trgovina ljudima, silovanje, zlostavljanje i otvorena toksična mizoginija, predstavljaju sve ono protiv čega se Skupština bori, te da odgovor mora biti jasan: potpuna istraga, puna odgovornost i pravda za svaku žrtvu.
Prvoga dana sjednice objavljeno je kako je Parlamentarna skupština Vijeća Europe prvi put u svojoj 77-ogodišnjoj povijesti postigla ravnotežu između žena i muškaraca. Prema analizi objavljenoj ovoga tjedna, u siječnju 2026. godine žene su činile nešto manje od 50 posto ukupnog članstva u Skupštini, nakon kontinuiranog rasta u posljednjih nekoliko godina. –Ponosna sam što je Skupština uspjela ostvariti rodni paritet, povijesnu prekretnicu koja za mene ima i osobno veliko značenje, izjavila je predsjednica PSVE-a Petra Bayr, peta žena na toj dužnosti, koja je pitanje ravnopravnosti postavila kao jedan od svojih prioriteta. Zahvalila je nacionalnim parlamentima na imenovanju većeg broja žena u Skupštinu, unatoč činjenici da, prema podacima IPU-a (Interparlamentarne unije), žene čine tek oko trećine zastupnika u nacionalnim parlamentima Europe. Od početka 2027. godine izaslanstva će morati osigurati najmanje 40 posto zastupljenosti svakog spola, pri čemu će točan broj ovisiti o veličini izaslanstva.
U nastavku zasjedanja, Parlamentarna skupština Vijeća Europe predstavila je izvješće o promatranju prijevremenih parlamentarnih izbora u Republici Kosovo, održanih 28. prosinca 2025., nakon dugotrajnog političkog zastoja. Skupština je zaključila kako su izbori provedeni uredno i bez većih poteškoća, uz suzdržanu izbornu kampanju. U izvješću koje je predstavio turski zastupnik Yunus Emre (SOC), navodi se kako je izborni proces u cjelini bio uključiv i tehnički dobro pripremljen unatoč kratkim rokovima, kao i da nije bilo formalnih pritužbi.
Promatračko izaslanstvo je također zabilježilo određeni napredak u organizaciji glasovanja izvan zemlje. Istodobno, tijekom izbornog razdoblja uočeni su brojni izazovi, uključujući pitanja nepristranosti izbornih tijela, osobito u pogledu prava zajednica koje nisu većinske, nedostatke u nadzoru financiranja kampanje te zabrinutost u vezi s neovisnošću medija i sigurnošću novinara. Izvješće posebno ističe kako je najkritičniji problem bila masovna manipulacija preferencijalnim glasovima tijekom procesa brojanja. Iako je Središnje izborno povjerenstvo naložilo ponovno prebrojavanje svih preferencijalnih glasova, a ozbiljne optužbe potaknule opsežne kaznene istrage, navedene nepravilnosti narušavaju vjerodostojnost izborne administracije i potkopavaju povjerenje javnosti u izborni proces, zaključeno je. Skupština je pozvala nadležna tijela da dovrše započete istrage, utvrde odgovornost i poduzmu odlučne mjere protiv takvih praksi koje temeljno ugrožavaju integritet izbora. Kako bi se ojačali vjerodostojnost izbornog procesa, PSVE je preporučila rješavanje nekoliko ključnih pitanja: osigurati depolitizaciju Središnjeg izbornog povjerenstva kako bi izborna tijela djelovala nepristrano, ažurirati popis birača na temelju točnih i ažurnih podataka te preispitati postupke brojanja preferencijalnih glasova. U tom kontekstu, PSVE i Venecijanska komisija spremne su surađivati s vlastima Kosova na unaprjeđenju izbornog okvira i jačanju kapaciteta izborne administracije.
Nadalje, Skupština je raspravljala o temi nasilja i govora mržnje protiv političara kao izravnim prijetnjama demokratskom životu i pluralizmu. Usvajanjem rezolucije temeljene na izvješću talijanske zastupnice Elisabette Gardini (ECPA), Skupština je naglasila kako napadi, bilo fizički, psihološki, seksualni ili ekonomski, online ili offline, mogu imati odvraćajući učinak na demokratsko sudjelovanje, obeshrabrujući kako izabrane predstavnike tako i one koji razmatraju ulazak u politički život. Zastupnici su istaknuli kako takvo nasilje može prisiliti političare da mijenjaju svoje ponašanje, ograničavaju sudjelovanje na javnim događanjima ili smanjuju kontakt s građanima, čime se, u konačnici, oslabljuje pluralizam, reprezentativnost i kvaliteta demokratskih procesa. Također su upozorili kako su političarke, pripadnici nacionalnih manjina te mladi političari i dužnosnici češća meta napada, zbog čega zahtijevaju posebnu pozornost. Skupština je istaknula kako Vijeće Europe, u okviru Novog demokratskog pakta za Europu, može imati vodeću ulogu u suzbijanju nasilja nad političarima na svim razinama. U tom je kontekstu pozvala Odbor ministara da razmotri uspostavu mehanizma za prepoznavanje i praćenje konkretnih prijetnji i slučajeva nasilja nad političarima na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini. Skupština je k tome pozvala države članice da usvoje snažno zakonodavstvo kojim će se različiti oblici nasilja nad političarima prepoznati kao posebna kaznena djela te da osiguraju odgovarajuće resurse tijelima kaznenog progona i pravosuđu.
U sličnom kontekstu zaštite temeljnih ljudskih prava raspravljalo se i o slobodi vjeroispovijesti. Zastupnici su razmijenili mišljenja o temi „Suzbijanje diskriminacije na temelju vjere i zaštita slobode vjeroispovijesti u Europi“ te izrazili zabrinutost zbog sve izraženijih oblika isključivanja i netolerancije na temelju vjere diljem Europe. Skupština je usvojila rezoluciju temeljenu na izvješću talijanskog zastupnika Francesca Verduccija (SOC) te istaknula kako je sloboda vjeroispovijesti, koja uključuje i pravo da se ne pripada nijednoj religiji, ne samo temeljno pravo, nego i ključni element svakog demokratskog sustava. Nijedna osoba ne smije se smatrati odgovornom na temelju svoje vjerske ili svjetonazorske pripadnosti za djela koja su počinili drugi navodno u ime te religije ili uvjerenja, suglasni su zastupnici. S ciljem suzbijanja diskriminacije na temelju vjere, usvojena rezolucija predlaže niz mjera u području istraživanja i prikupljanja podataka, kao i obrazovanja, informiranja i podizanja svijesti, usmjerenih na nastavnike, javne službenike, tijela kaznenog progona i pravosuđe. PSVE je stoga pozvao države članice da ojačaju savjetovanje i komunikaciju s vjerskim zajednicama i organizacijama civilnog društva pri izradi zakonodavstva u ovom području.
Zaključno, Skupština je pozvala zakonodavce i političke čelnike da se suzdrže od stigmatizirajućeg i diskriminirajućeg jezika te od političke instrumentalizacije religije.
U srijedu poslijepodne, Skupština je raspravljala o temi „Prema univerzalnom ukidanju smrtne kazne u svim okolnostima“. Skupština je ponovno potvrdila čvrsto protivljenje smrtnoj kazni u svim okolnostima, naglasivši kako bi njezino ponovno uvođenje u državama članicama bilo nespojivo s članstvom u Vijeću Europe. Pozvala je i parlamente Jordana i Palestine, koji imaju status partnera za demokraciju, da nastave s naporima prema njezinu ukidanju, uzimajući u obzir višegodišnju praksu neizvršavanja smrtnih kazni, te je pozdravila određene pozitivne pomake u Maroku. Istodobno je osuđena praksa izvršavanja smrtne kazne u Bjelorusiji kao jedinoj europskoj državi koja je još primjenjuje, dok su Sjedinjene Američke Države i Japan pozvani na uvođenje moratorija, ublažavanje kazni i okončanje nehumanih metoda izvršenja. PSVE je osudila usvajanje zakona u Izraelu kojim se proširuje primjena smrtne kazne na način koji, prema ocjeni Skupštine, ima jasno diskriminirajuće učinke prema Palestincima te je pozvala Izrael da takav zakon ukine ili poništi te da se suzdrži od njegove primjene. Ocijenjeno je, naime, da navedeni zakon predstavlja ozbiljan odmak od dugogodišnjeg izraelskog stava o neprimjeni smrtne kazne te da je nespojiv s vrijednostima Vijeća Europe. Također je istaknuto kako bi usklađenost postupanja Izraela s obvezama koje proizlaze iz statusa promatrača pri Skupštini trebala biti pod stalnim i pomnim nadzorom.
O ovoj temi raspravljao je zastupnik Ivan Račan, istaknuvši kako je univerzalno ukidanje smrtne kazne nužan uvjet svakog suvremenog pravosudnog sustava koji počiva na poštivanju ljudskih prava. Naglasio je kako je Vijeće Europe uspješno postalo prostor bez smrtne kazne, no upozorio je da Bjelorusija ostaje iznimka na europskom kontinentu, dok se globalno bilježe zabrinjavajući negativni trendovi. Posebno je istaknuo potrebu otvorenog dijaloga s državama promatračima. Govoreći o najnovijim zakonodavnim promjenama u Izraelu, upozorio je kako uvođenje obvezne smrtne kazne za određena kaznena djela predstavlja opasnu eskalaciju i odstupanje od međunarodnih standarda, osobito kada dovodi do nejednake primjene prava i ograničavanja sudske diskrecije. Zaključujući svoje izlaganje zastupnik Račan pozvao je na potpuno uklanjanje smrtne kazne iz zakonodavstva, naglasivši kako je to ključni preduvjet za vjerodostojnost svake države koja želi biti prepoznata kao stabilna i demokratska.
U nastavku sjednice, Parlamentarna skupština Vijeća Europe raspravljala je o temi "Praćenje sredstava pribavljenih kaznenim djelom koje je razotkrio Sergej Magnitski i utvrđivanje odgovornosti počinitelja" te pritom poručila kako svi odgovorni za smrt Sergeja Magnitskog, kao i oni koji su imali koristi od prijevare koju je razotkrio, moraju biti pozvani na odgovornost. Magnitski, ruski porezni savjetnik i revizor, razotkrio je prijevaru vrijednu 230 milijuna američkih dolara u koju su bili uključeni korumpirani dužnosnici i kriminalne mreže povezane s ruskom državnom blagajnom, nakon čega je uhićen, izložen nečovječnom postupanju i uskraćenoj medicinskoj skrbi, preminuvši u zatvoru u Moskvi 2009. godine. Europski sud za ljudska prava utvrdio je 2019. višestruka kršenja ljudskih prava u njegovu slučaju.
Skupština je u raspravi upozorila da su sredstva pribavljena kaznenim djelom oprana kroz međunarodnu mrežu te izrazila žaljenje što u nizu država postupci još nisu doveli do konkretnih rezultata, kao i zbog odluke Švicarske da se dio zaplijenjenih sredstava vrati osobama povezanim s ruskim državnim aparatom.
Države su pozvane na jačanje mehanizama oduzimanja nezakonite imovine, uključujući konfiskaciju bez kaznene presude, te na uvođenje ciljanih sankcija protiv odgovornih za teška kršenja ljudskih prava.
U raspravi o ovoj temi je, u ime političke grupe Socijalista, demokrata i zelenih, sudjelovao zastupnik Ivan Račan koji je upozorio na dodatnu dimenziju ovog slučaja: neuspjeh međunarodnih mehanizama, osobito u Švicarskoj, da u potpunosti oduzmu nezakonito stečena sredstva. Istaknuo je kako je švicarska istraga bila zasjenjena neprimjereno bliskim odnosima između istražitelja i ruskih dužnosnika. –Iako je taj istražitelj naknadno osuđen, istraga na koju je imao utjecaj rezultirala je time da je Švicarska vratila 13,5 milijuna američkih dolara, većinu zaplijenjenih sredstava, osobama povezanima s ruskim državnim aparatom, rekao je Račan. Uspoređujući pristupe država, naglasio je da su Sjedinjene Američke Države i Francuska utvrdile postojanje kriminalne organizacije, dok su presude ili konfiskacije provedene i u Latviji te Nizozemskoj. Zaključno je istaknuo tri ključna smjera djelovanja: preokret tereta dokazivanja, kako bi osobe s neobjašnjivom imovinom morale dokazati zakonito podrijetlo sredstava; proširenje režima sankcija, uključujući jačanje tzv. „Magnitski mehanizama“ na razini Europske unije radi obuhvaćanja teške korupcije; te napuštanje koncepta proporcionalne konfiskacije, čije je ukidanje nedavno potvrdio i švicarski vrhovni sud. Naglasio je kako je cilj ovih mjera osigurati da vladavina prava štiti one koji razotkrivaju korupciju, a ne one koji od nje imaju koristi. Zastupnik Račan podnio je i četiri amandmana na tekst rezolucije, koji su i prihvaćeni te su postali sastavni dio rezolucije.
Posljednjeg dana zasjedanja, rezerviranog za slobodne govore zastupnika, Skupštini se obratila zastupnica Zdravka Bušić koja je govorila o progonu kršćana u svijetu, istaknuvši kako su kršćani danas najraširenije progonjena vjerska skupina te upozorila na zabrinjavajući porast nasilja, progona i ubojstava na temelju vjerskih uvjerenja. Naglasila je kako Europa, utemeljena na judeo-kršćanskoj baštini, mora odlučnije djelovati u zaštiti slobode vjeroispovijesti i suprotstaviti se svim oblicima vjerske mržnje, uključujući i protukršćansku netrpeljivost.
Na proljetnom zasjedanju raspravljalo se također i o postupku izbora sudaca Europskog suda za ljudska prava, promicanju Istanbulske konvencije i unaprjeđenju njezine provedbe kroz primjenu stečenih iskustava, stvaranju preduvjeta za kulturu pristanka, praćenju prihoda od kaznenih djela na koja je ukazao Sergej Magnitski te utvrđivanju odgovornosti počinitelja, europskim smjernicama za suzbijanje socijalnog dampinga i iskorištavanja radnika te provedbi autorskih prava u okruženju umjetne inteligencije. Prihvaćanjem konačnog dnevnog reda, Skupština je odlučila održati raspravu po hitnom postupku o Zahtjevu za mišljenje o nacrtu dodatnog protokola uz Konvenciju Vijeća Europe o pranju, traganju, oduzimanju i konfiskaciji prihoda od kaznenih djela i o financiranju terorizma. Također su održane rasprave o aktualnim političkim temama "Odgovornost i pravda: poziv na jačanje napora za uspostavu posebnog suda za zločin agresije protiv Ukrajine" i "Potreba poštovanja međunarodnog prava, mira i stabilnosti na širem području Bliskog istoka".
O pozivu na jačanje napora za uspostavu posebnog suda za zločin agresije protiv Ukrajine parlamentarcima se obratio voditelj saborskog Izaslanstva Marko Pavić, istaknuvši kako Hrvatska stoji čvrsto uz Ukrajinu te da dvije zemlje povezuje zajedničko iskustvo otpornosti, hrabrosti i obrane suvereniteta. Naglasio je kako Hrvatska, kao najnovija članica Europske unije koja je i sama prošla rat na vlastitom teritoriju, vrlo dobro razumije bol, razaranja i nepravdu agresije, zbog čega izražava duboku empatiju i solidarnost s ukrajinskim narodom koji trpi ničim izazvanu i brutalnu agresiju. Podsjetio je na kontinuiranu i snažnu potporu Hrvatske Ukrajini: od domaćinstva Prvog parlamentarnog summita Međunarodne krimske platforme 2022. godine, do nedavnog susreta s predsjednikom ukrajinske Vrhovne rade Ruslanom Stefančukom u ožujku 2026. u okviru Parlamentarnog summita Inicijative triju mora, pri čemu je potvrđeno snažno političko partnerstvo te predanost suverenitetu, teritorijalnoj cjelovitosti i europskoj budućnosti Ukrajine. Govoreći iz perspektive hrvatskog iskustva, istaknuo je važnost međunarodnog prava kroz rad Međunarodnog kaznenog tribunala za bivšu Jugoslaviju, koji je pokazao da je moguće procesuirati najodgovornije za najteže zločine te time poslao snažnu poruku da je odgovornost dostižna i u najtežim okolnostima. Zaključno je pozvao na ubrzanje napora za uspostavu Posebnog suda za zločin agresije protiv Ukrajine, naglasivši kako to nije samo pravna nužnost nego i moralna obveza.
U nastavku sjednice, Skupština je osnovala novu parlamentarnu mrežu s ciljem poticanja država na provedbu presuda Europskog suda za ljudska prava. Mreža će okupiti parlamentarce iz svih država članica kako bi poticali vlade na izvršavanje presuda te ubrzali zakonodavne promjene koje proizlaze iz odluka Suda. Također će omogućiti razmjenu najboljih praksi o najučinkovitijim načinima poticanja provedbe presuda i usmjeravanja političke pozornosti na probleme koje je Sud utvrdio, a uključivat će i izravne rasprave s pojedinačnim podnositeljima zahtjeva, njihovim predstavnicima te organizacijama civilnog društva. Parlamentarna skupština imala je ključnu ulogu u izradi Europske konvencije o ljudskim pravima 1949. i 1950. godine te je od tada njezin snažan zagovornik. Skupština bira suce Suda, daje mišljenja o izmjenama sustava Konvencije te nastoji primjenjivati njezine standarde u svim svojim aktivnostima.
Tijekom proljetnog zasjedanja održana je i uobičajena razmjena informacija s glavnim tajnikom Vijeća Europe Alainom Bersetom te s povjerenikom za ljudska prava Vijeća Europe Michaelom O'Flahertyjem, a Skupštini su se obratili predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović, ministar za Europu i vanjske poslove Francuske Jean-Noël Barrot, ministrica za ravnopravnost Španjolske Ana Redondo i potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Republike Moldove te predsjedavajući Odborom ministara Mihai Popșoi.
Na marginama zasjedanja dodijeljena je Muzejska nagrada Vijeća Europe za 2026. godinu muzeju „Young V&A“ iz Ujedinjene Kraljevine, za izniman doprinos promicanju demokratskih vrijednosti i inovativan pristup muzeologiji usmjeren djeci i mladima te Europska nagrada za 2026. godinu talijanskom gradu Reggio Emilia, kao priznanje za izniman doprinos promicanju europskih vrijednosti i ideala.
Zastupnici su održali i sastanke s predstavnicima nevladinih udruga koji su boravili u Strasbourgu tijekom proljetnog plenuma. Ivan Račan razmijenio je mišljenja oko unapređenja prava nacionalnih manjina na europskoj razini s predstavnicima Saveza europskih nacionalnih manjina (FUEN), a Marko Pavić razgovarao je o Novom demokratskom paktu Vijeća Europe s predstavnicima udruge ASSEDEL.