Kopenhagen – Predsjednik Odbora za vanjsku politiku Andro Krstulović Opara, predsjednik Odbora za obranu Arsen Bauk, član Odbora za vanjsku politiku Ivan Račan i član Odbora za obranu Josip Đakić sudjelovali su na Međuparlamentarnoj konferenciji o Zajedničkoj vanjskoj i sigurnosnoj politici i Zajedničkoj sigurnosnoj i obrambenoj politici (ZVSP/ZSOP) Europske unije, koja je u okviru danskog predsjedanja Vijećem Europske unije održana u Kopenhagenu od 26. do 28. kolovoza 2025.
Okupljenima su se na konferenciji u ime domaćina obratili Christian Friis Bach, predsjednik Odbora za vanjsku politiku Danskog parlamenta i David McAllister, predsjednik Odbora za vanjske poslove Europskog parlamenta. Konferenciju su otvorili predsjednik Danskog parlamenta Søren Gade i video porukom danski ministar vanjskih poslova Lars Løkke Rasmussen. Na konferenciji su sudjelovala izaslanstva iz svih 27 država članica Europske unije, predstavnici Europskog parlamenta i izaslanstva nacionalnih parlamenata BIH, Crne Gore, Sjeverne Makedonije, Moldove, Srbije, Turske, Islanda, Norveške i Ujedinjene Kraljevine te kao posebni gosti Cristina Gherasimov, zamjenica predsjednika Vlade i ministrica europskih integracija Moldove, predsjednik Odbora za vanjske poslove Vrhovne Rade Ukrajine Oleksandr Merezhko i predsjednica Vlade Ukrajine Julija Svyrydenko kojoj je ovo bio prvi međunarodni posjet od početka preuzimanja dužnosti.
Na početku konferencije raspravljena je tema prioriteta i strategija Zajedničke vanjske i sigurnosne politike i Zajedničke sigurnosne i obrambene politike Europske unije s osvrtom na budućnost tih politika. Uvodno izlaganje imala je ravnateljica Uprave za mir, sigurnost i obranu Europske službe za vanjsko djelovanje (EEAS) Benedikta von Seherr-Thoss, nakon čega je uslijedila razmjena mišljenja.
U svom izlaganju predsjednik Odbora za vanjsku politiku Andro Krstulović Opara naglasio je kako je zabrinjavajuća nestabilnost i demokratski deficit na Zapadnom Balkanu, a koji su poticani negativnim ruskim i srpskim utjecajima. Osvrnuo se i na europski put Bosne i Hercegovine koji je u zastoju te naglasio kako Hrvate kao jedan od tri konstitutivna naroda u Bosni i Hercegovini preglasava drugi konstitutivni narod – Bošnjaci. U isto vrijeme nestabilnost u Bosni i Hercegovini povećana je presudom protiv bivšeg predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, što dodatno ohrabruje tamošnje političare koji opet spominju odcjepljenje Republike Srpske od ostatka Bosne i Hercegovine. Ukazao je i na desetomjesečne prosvjede u Srbiji za koje je rekao da prelaze u nasilni građanski rat te upozorio kako je Crna Gora u opasnosti da postane balkanska Bjelorusija. Podsjetio je i da europski put Sjeverne Makedonije već godinama stoji. Uzevši sve to u obzir pozvao je na pronalaženje modela kojim će se ojačati i ohrabriti proeuropske snage u tim zemljama koje bi donijele zajedničke europske vrijednosti, stabilnost i mir na Zapadnom Balkanu te je zaključno naglasio kako je Hrvatska spremna i dalje biti europski mentor svim proeuropskim snagama u tim zemljama.
Predsjednik Odbora za obranu Arsen Bauk u okviru svog izlaganja naveo je kako se Europska unija nalazi u jednoj vrsti začaranog kruga. –S jedne strane htjeli bismo da nas promatraju kao „velikog igrača“ na globalnoj sceni, a istovremeno bismo htjeli ostati asocijacija suverenih država koje imaju svoju vanjsku politiku. Kad se govori da Europska unija treba govoriti „jedinstvenim glasom“ govori se ustvari o tome da European Union postane „United State of Europe“. Ambicija da ovako modelirana Unija govori „jednim glasom“ jednaka je ambiciji da se vrhunsku košarkašku ekipu pošalje na nogometno prvenstvo i očekuju medalje. Taj raskorak u ambiciji postaje sve vidljiviji u ovim globalnim okolnostima kad europske zemlje sjede u drugom redu jer ih je tamo posjeo njihov najveći saveznik, istaknuo je Bauk. Postavljajući si pitanje je li moguća bolja Unija, Bauk je istaknuo činjenicu da je do sada samo jedna država napustila članstvo u Europskoj uniji, a veći broj država joj se želi pridružiti i pritom nastoji ispuniti postavljene kriterije.
Član Odbora za obranu Josip Đakić u svom izlaganju naveo je kako u situaciji u kojoj se zalažemo za neovisnost Ukrajine i njezinu slobodu Hrvatska doživljava neprihvatljive istupe i optužbe sa srbijanske strane. Podsjetio je da je Srbija u okviru agresije na Republiku Hrvatsku tijekom 1990-tih okupirala jednu četvrtinu hrvatskog teritorija, počinila brojne zločine, usmrtila oko 15.000 vojnika, prouzročila stradavanje civilnog stanovništva i djece te njihovo raseljavanje izvan domova, uništila 250 crkava, porušila infrastrukturne i kulturne objekte i brojne druge, a danas kada raspravljamo o budućnosti Europe, Srbija umjesto da uputi ispriku Republici Hrvatskoj lažno moralizira i kritizira demokratsku hrvatsku državu, jer želi sakriti svoje grijehe i agresiju koju je počinila u prošlosti, a koji su usporedivi s agresijom Rusije prema Ukrajini, zaključio je Josip Đakić.
Na prvom panelu raspravljalo se o strateškom trenutku za Europu koji uključuje raspravu o povećanju kompatibilnosti Europske unije i NATO-a u pitanjima obrane, odvraćanja i globalne disrupcije nakon čega je uslijedila hitna rasprava.
Na drugom panelu u okviru hitne rasprave sudionici su razgovarali o ujedinjenoj Europi u obrani slobode, demokracije i suverenosti Ukrajine, a uvodna izlaganja imali su predsjednik Odbora za vanjske poslove Vrhovne Rade Ukrajine Oleksandr Merezhko i, kao posebna gošća, predsjednica Vlade Ukrajine Julija Svyrydenko.
U okviru svog izlaganja predsjednik Odbora za vanjsku politiku Andro Krstulović Opara rekao je da se upravo dan prije vratio iz Kijeva zajedno s još šest prisutnih kolega koji su zajedno s njim bili na obilježavanju Dana neovisnosti Ukrajine gdje su se susreli s predsjednikom Ukrajine Volodimirom Zelenskim, predsjednikom Vrhovne Rade Ukrajine Ruslanom Stefančukom i ukrajinskim ministrima s kojima su održali vrlo sadržajne sastanke. Dodao je da su svi zajedno prenijeli snažnu poruku nepokolebljive potpore Ukrajini u borbi za njenu slobodu. Pozvao je sve prisutne kolege da se tijekom priprema njihovih ministara za idući sastanak Vijeća za opće poslove (GAC) javno zauzmu za otvaranje prvog pregovaračkog klastera za Ukrajinu.
Nakon drugog panela sudionici su raspravili o dvije dodatne teme: problemu migracija kroz suradnju s trećim zemljama i ulozi Europe na nemirnom Bliskom istoku kroz pronalaženje zajedničkog odgovora Europske unije. Izlaganja na temu migracija imali su Aija Kalnaja iz FRONTEX-a i Gerald Knaus iz Europske inicijative za stabilnost (ESI), a na temu Bliskog istoka Luigi Di Maio, posebni predstavnik Europske unije za područje Perzijskog zaljeva i Julien Barnes-Dacey, direktor Europskog vijeća za međunarodne odnose (ECFR).
U okviru trećeg panela razgovaralo se o proširenju Europske unije kao strateškom ulaganju u europsku sigurnost, na kojemu su svoja izlaganja održali Miroslav Lajčak, bivši posebni predstavnik Europske unije za dijalog Beograda i Prištine te druga regionalna pitanja zapadnog Balkana, Marie Bjerre, danska ministrica za pitanja Europske unije i Cristina Gherasimov, zamjenica predsjednika Vlade i ministrica europskih integracija Moldove.
Na završnom četvrtom panelu raspravljalo se o kritičnoj infrastrukturi, društvenoj otpornosti, energetici i klimatskom promjenama na kojem je gostovao Dan Jørgensen, europski povjerenik za energetiku.
Na marginama konferencije održan je sastanak neformalne skupine ZVSP/ZSOP MED, koja okuplja države članice Europske unije na Mediteranu, na kojoj se raspravljalo o aktualnim temama ruske agresije na Ukrajinu, krizi na Bliskom istoku, ali i o stavljanju teme Mediterana visoko na agendu Europske unije.
Međuparlamentarna konferencija o Zajedničkoj vanjskoj i sigurnosnoj politici i Zajedničkoj sigurnosnoj i obrambenoj politici (ZVSP/ZSOP) Europske unije održava se dva puta godišnje, a parlament domaćin i suorganizator Konferencije je nacionalni parlament države članice koja u tom polugodištu predsjeda Vijećem Europske unije. Iduća konferencija održat će se u ožujku 2026. na Cipru u okviru parlamentarne dimenzije ciparskog predsjedanja Vijećem Europske unije.