
Zagreb – U organizaciji Odbora za obitelj, mlade i sport, mladi predstavnici Dječjih vijeća i foruma iz 19 gradova i općina iz svih dijelova Hrvatske susreli su se u četvrtak sa zastupnicima u Hrvatskome saboru.
Uoči obilježavanja Dana Konvencije UN-a o pravima djeteta (20. studenoga), djeca su sa zastupnicima podijelila svoja iskustva, stavove i prijedloge o temama koje obilježavanju njihovo odrastanje. Ukazali su na izazove s kojima se susreću te podijelili ideje za stvaranje boljeg i ravnopravnijeg okruženja za svu djecu.
- Ovo je šesnaesti susret s predstavnicima dječjih foruma te možemo reći da je tradicija koju smo obnovili nakon pandemije, kazala je uvodno predsjednica Odbora za obitelj, mlade i sport Vesna Vučemilović obraćajući se mladim predstavnicima te dodala kako joj je posebno zadovoljstvo što i dalje sa Savezom društava „Naša djeca“ Hrvatske otvaramo prostor za dijalog djece i donositelja odluka o brojnim pitanjima koja su djeci važna.
- Nama je jako bitna dječja participacija te zajedno s UNICEF-om surađujemo već dugi niz godina gdje promičemo dječju participaciju, istaknula je predsjednica Saveza društava „Naša djeca“ Hrvatske Sonja Borovčak. Naglasila je kako je važno da se dječji glas čuje te da djecu uvažavamo.
- Kao savjetodavno tijelo koje se bavi pitanjima vezanim za prava i dobrobit djece, glavna zadaća Vijeća za djecu, koje je osnovano od Vlade Republike Hrvatske a djeluje pri Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, poveznica je između djece i odraslih, kazala je izaslanica predsjednika Vlade Andreja Plenkovića, ravnateljica Uprave za odgoj i obrazovanje u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i mladih Vesna Šerepac. Naglasila je da u brojnim dječjim vijećima na lokalnoj razini djeca imaju mogućnost ukazati na izazove s kojima se svakodnevno susreću, gdje razvijaju svoje jezične kompetencije ali i učiti kako je ustrojena lokalna i regionalna vlast. – Vijeća za djecu omogućuju djeci kako izraziti vlastita mišljenja, sudjelovati u odlučivanju o pitanjima koja se tiču njihovih života te kroz društveni rad usmjeravati svijest odraslih na postojanje dječjih prava i potrebi da se ona poštuju, istaknula je Šerepac dodavši kako su Vijeća za djecu važan mehanizam za ostvarivanje dječjih prava i prilika za rano uključivanje u život društva. Poželjela je djeci puno upornosti u radu i donošenju odluka koje počivaju na kritičkom promišljanju te snage za očuvanje hrvatskog identiteta i jezika.
Nakon uvodnih obraćanja riječ su preuzela djeca koja su govorila o temama prava na participaciju, reformi obrazovnog sustava, školi po mjeri učenika, nametanju odličnih ocjena kao jedinom prihvatljivom kriteriju učenja, djeci u digitalnom svijetu, pravu djeteta na sigurnost, prehrani, nedostatku prostora za slobodno vrijeme, ravnopravnosti dječaka i djevojčica, pravu djeteta na igru, života djece na otocima i ruralnim sredinama, prava djece na čist i zdrav okoliš te empatičnosti u društvu.
Koliko je važna participacija govorili su učenici govorili su učenici iz Svetog Ivana Zeline i Velike Gorice. Istaknuli su važnost pravovremenog uključivanja djece i mladih u procese donošenja odluka jer im se na taj način omogućuje izražavanje mišljenja, zastupanje vlastitih interesa i razvijanje svijesti o važnosti participacije. Naglasili su kako je mlade potrebno od najranije dobi educirati o participaciji kako bi postali informirani i aktivni članovi društva te kako bi mogli ravnopravno sudjelovati u donošenju odluka koje utječu na njihov život.
O reformi obrazovnog sustava govorile su učenice iz Siska. Kazale su kako reformu obrazovanja ne promatraju kroz zakone i tablice, već je žive svakodnevno, zbog čega jasno prepoznaju što treba mijenjati. Na temelju provedene školske ankete istaknule su tri glavna izazova: prevelik pritisak školskih obveza koje smanjuju motivaciju i radost učenja, neuređene školske prostore koji utječu na njihovo raspoloženje te školske kuhinje u kojima je potrebno smanjiti bacanje hrane i ponuditi kvalitetnije, uravnoteženije jelovnike. Kroz Dječje vijeće predlažu konkretna rješenja: uređenje školskih prostora volonterskim radom, promicanje održivosti i zdravije prehrane u suradnji s ravnateljima i kuharima te uvođenje vršnjačke podrške kao pomoći u suočavanju sa školskim stresom. Pritom su poručile kako su sisački učenici spremni svojim vremenom, idejama i volonterskim angažmanom aktivno sudjelovati u stvaranju bolje škole.
Kako bi trebala izgledati škola po mjeri učenika govorile su učenice iz Svetog Ivana Zeline. Naglasile su kako kvaliteta obrazovanja ne ovisi samo o nastavnim sadržajima, već i o tome osjećaju li se učenici u školi sigurno, podržano, motivirano i uključeno. Kazale su kako se koncept kvalitetnog obrazovanja temelji na dobrim međuljudskim odnosima, poticajnom okruženju za učenje i dobrim školskim praksama, jer, kako su rekle, škola nije samo mjesto stjecanja znanja, već i prostor u kojem učenici odrastaju, razvijaju svoje sposobnosti, pripremaju se za budućnost i zato trebaju aktivno sudjelovati u stvaranju škole kakvu zaslužuju.
- Odlična ocjena se nameće kao jedini prihvatljivi kriterij uspjeha, odnosno gledaju se samo ocjene, a ne dječji trud i kreativnost, istaknula je mlada vijećnica iz Velike Gorice i kazala da to učenicima stvara veliki stres.
O temi djece u digitalnom svijetu govorile su učenice iz Dubrovnika, koje su posebno istaknule problem nasilja putem mobitela, s kojim se djeca sve češće susreću. Naglasile su kako im Internet pruža brojne mogućnosti i osjećaj slobode, no ta sloboda ne znači da mogu raditi što god požele, već da moraju biti svjesni svojih postupaka i njihovih posljedica, jer ona prestaje ondje gdje počinje vrijeđanje drugih. Učenik iz Koprivnice je također govorio o temi digitalnog nasilja. Upozorio je na važnost pristojne komunikacije na internetu, istaknuvši kako odrasli svojim primjerom trebaju pokazivati poželjno ponašanje te poručio saborskim zastupnicima da je nužna redovita edukacija o sigurnosti u digitalnom okruženju.
Učenik iz Vinkovaca govorio je o pravu djeteta na sigurnost kao osnovnom temeljnom pravu istaknuvši kako svako dijete ima pravo osjećati se sigurno, zaštićeno te živjeti bez straha. Učenici iz Varaždina uputili su saborskim zastupnicima molbu za tri konkretna koraka: uvođenje stože kontrole hrane i pića oko škola, zapošljavanje psihologa u svakoj školi u Hrvatskoj i uvođenje zdrave školske prehrane. Kako internetsko nasilje utječe na djecu govorile su učenice iz Požege te predložile rješenja u vidu zapošljavanja stručnih osoba u školama, jasnije i brže posljedice za širenje nasilja na internetu te zajedničke radionice za učenike, roditelje i nastavnike.
Na nedostatak prostora i sadržaja za kvalitetno provođenje slobodnog vremena upozorili su učenici iz Osijeka, istaknuvši kako su osobito zanemareni predtinejdžeri u dobi od 10 do 14 godina, kojima nedostaje primjerenih sadržaja i namjenskih prostora za druženje i aktivnosti. Smatraju kako postojeći prostori pružaju dovoljno mogućnosti za prenamjenu i prilagodbu interesima i potrebama učenika. O temi ravnopravnosti dječaka i djevojčica te rodnim stereotipima u odgoju govorila je učenica iz Tuhelja, istaknuvši kako spol ne bi trebao određivati sposobnosti, interese i mogućnosti. O istoj temi govorila je i učenica iz Velike Gorice, istaknuvši kako su očekivanja od dječaka veća, kako u školskom okruženju tako i u sportu, gdje djevojčice nemaju uvijek jednake uvjete. Poručila je kako ravnopravnost ne znači da svi moramo biti isti, već da svi trebamo imati jednake prilike od samog početka.
- Svako dijete ima pravo na igru jer se kroz igru djeca zabavljaju, uče i razvijaju, kazala je učenica iz Vinkovaca te dodala kako kroz igru djeca razvijaju maštu, uče surađivati s drugima i stvaraju nova prijateljstva. Smatra da je igra važan dio svakog djetinjstva te pravo svakog djeteta.
O prednostima i nedostacima života na otoku govorile su učenice iz Blata na Korčuli, ukazavši na ograničenja s kojim se susreću. Istaknule su skuplje školske izlete zbog troškova prijevoza, ograničen izbor trgovina sa školskom opremom kao i nedostatak kulturnih sadržaja. Učenici iz Malog Lošinja govorili su o izazovima s kojima se suočavaju nakon završetka osnovne škole, kada moraju odlučiti hoće li nastaviti obrazovanje na otoku, gdje je izbor srednjih škola ograničen, ili se odseliti i školovati u drugom gradu, što podrazumijeva i dodatne troškove smještaja u učeničkim domovima te financijsko opterećenje za roditelje. Upozorili su i na nedostatak liječnika na otoku te potrebu za sufinanciranjem sportskih liječničkih pregleda.
Učenica iz Tuhelja govorila je o odrastanju djece u ruralnim sredinama, istaknuvši kako djeca u ruralnim sredinama aktivno sudjeluju u životu lokalne zajednice, ali nemaju jednaku dostupnost različitim aktivnostima kojima bi se željela baviti, poput sportskih, glazbenih i umjetničkih aktivnosti, zbog čega često moraju putovati u veća mjesta.
O pravu djece na čist i zdrav okoliš govorila je učenica iz Duge Rese, osvrnuvši se na rijeku Mrežnicu, problem odlaganja otpada te važnost odgovornog odnosa i brige za prirodu.
O projektu „Pružimo si ruku“ koji se bavi volontiranjem, međugeneracijskom solidarnošću i socijalnom inkluzijom govorile su učenice iz Kutine, predstavljajući važnost povezivanja i pružanja podrške u društvu. Na nedostatak empatije među djecom upozorile su učenice iz Pregrade. Učenice iz Zaboka predstavile su projekt „Djecu razveseliti i osmijehe podijeli“, usmjeren na pružanje podrške djeci bez odgovarajuće roditeljske skrbi. Učenica iz Koprivnice govorila je o nasilju i isključivanju, poručivši kako svako dijete ima pravo biti prihvaćeno, osjećati se sigurno i ravnopravno sudjelovati u zajedničkim aktivnostima.
Učenici iz Čakovca govorili su o svojim vršnjacima iz Ukrajine koji su sigurnost od ratnih zbivanja pronašli u njihovu gradu, istaknuvši važnost prihvaćanja i podrške djeci koja su bila primorana napustiti svoje domove. O važnosti dječjeg glasa govorili su učenici iz Bjelovara, naglasivši kako je važno da se mišljenja, prijedlozi i potrebe djece čuju i uvažavaju. O važnosti empatije govorile su i učenice iz Preloga, istaknuvši potrebu za razvijanjem razumijevanja, suosjećanja i međusobne podrške.
Nakon izlaganja mladih sudionika otvorena je rasprava s članovima Odbora za obitelj, mlade i sport, drugim zastupnicima, predstavnicima relevantnih institucija i ostalim prisutnima, koji su zahvalili djeci na brojnim dragocjenim idejama te iskazali podršku u zalaganju i prijedlozima za rješavanje mnogih predstavljenih izazova s kojima se djeca danas suočavaju.
- Hvala svima koji su sudjelovali u raspravi, a najviše djeci koja su potvrdila koliko su Dječja vijeća i forumi važni za građanski odgoj, demokratsku participaciju ali i za ostvarivanje prava djece, rekla je Vučemilović te zaključila kako će puno toga što su rekli proslijediti na sve relevantne institucije.






