.png)
Zagreb - U Hrvatskom saboru održana je u četvrtak međunarodna konferencija „Inovacije i digitalna tranzicija u zaštiti ljudskih prava“ u organizaciji saborske zastupnice Ermine Lekaj Prljaskaj, a suorganizatori su bili Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatska zajednica inovatora, Vijeće Gradske četvrti Gornja Dubrava i Vijeće Gradske četvrti Sesvete. Na konferenciji su sudjelovali eminentni pravni teoretičari, te predstavnici brojnih javnih i društvenih institucija koji se u svom radu susreću s različitim efektima digitalne tranzicije u zaštiti ljudskih prava.
Konferenciju je uvodnim govorom otvorila zastupnica Ermina Lekaj Prljaskaj, pojasnivši kako je današnja konferencija svojevrsni nastavak i nadogradnja međunarodne stručno-znanstvene konferencije „Zaštita ljudskih prava u 21. stoljeću“, koja je prije mjesec dana održana u Hrvatskom saboru te je naišla na veliki odjek u stručnoj i široj javnosti. Naglasila je kako se novom konferencijom želi razmotriti određene teme i problemska pitanja.
- Digitalne tehnologije su danas postale sveprisutne pa je tako i digitalni prostor postao nezaobilazno mjesto naših svakodnevnih aktivnosti. Zakonodavstvo i pravna struka nastoje ponuditi odgovore na čitav niz pitanja koje izaziva proces digitalne tranzicije, rekla je Lekaj Prljaskaj.
Ukazala je na značaj digitalizacije primjerice katastra ili zemljišnih knjiga te na razvoj novih načina bilježenja i obrade pravno relevantnih podataka. No, naglasila je da se ne smije zanemariti niti činjenica da proces u sebi nosi brojne skrivene rizike i potencijalne konflikte.
- Ljudska prava, kao i sustav pravnih pravila općenito, ne predstavljaju nepromjenjive i vječno utvrđene principe već su podložna različitim društvenim, političkim i ideološkim mijenama, podsjetila je Lekaj Prljaskaj te dodala da proces digitalne tranzicije podjednako utječe na razvoj i zaštitu univerzalno priznatih ljudskih prava kao i na kreiranje nekih novih prava. - Tako danas pravna teorija govori čak o ljudskim pravima četvrte generacije ili takozvanim komunikacijskim pravim”, kazala je Lekaj Prljaskaj.
Naglasila je da posebnu aktualnost imaju pravne teme kao što su zaštita privatnih podataka i digitalnih identiteta u mrežnom okruženju ili zaštita od uznemiravanja i govora mržnje na internetu.- Ova heterogenost ljudskih prava četvrte generacije dovodi i do različitih interpretacija oko njihova značenja, a razina njihove zaštite stavlja zakonodavce pred potpuno nove izazov, zaključila je zastupnica Lekaj Prljaskaj.
Prodekan Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu izv. prof. dr. sc. Mario Krešić održao je potom izlaganje u kojem je istaknuo kako se društvene inovacije i usluge često ne doživljavaju kao jednako vrijedne u odnosu na tehnološke inovacije, pa razumijevanje vrijednosti društvenih inovacija kao ključnih za rješavanje problema poput korupcije, nejednakosti i neučinkovitosti, može omogućiti promjene koje vode prema društvu koje cijeni i potiče inovacije na svim razinama.
Prema Krešiću inovacije mogu pospješiti zaštitu ljudskih prava, pa tako primjeri digitalizacije u pravosuđu (e-oglasna ploča, e-spisi i e-predmeti) ilustriraju utjecaj tehnologija na zaštitu prava i značajno mijenjaju način rada unutar pravosudnog sustava. - Možemo vidjeti puno uspjeha šte se tiče društvenih inovacija, ali i biti kritični prema onome što se događa. Uspješna društvena inovacija zahtjeva kontinuitet, priznanje, resurse i projektno upravljanje, zaključio je Krešić.
U panel raspravi koja je uslijedila, a koju je moderirao prof. dr. sc. Miljenko Šimpraga, predsjednik Hrvatske zajednice inovatora, svoja iskustva podijelili su prof. dr. sc. Ivan Koprić, dekan Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, izv. prof. dr. sc. Marko Jurić, također s zagrebačkog Pravnog fakulteta, prof. dr. sc. Marko Novak, dekan Europskog pravnog fakulteta Nove univerze (Slovenija), te Darijo Jurišić, zamjenik pravobranitelja za osobe s invaliditetom.
U drugom dijelu konferencije, koji je moderirala mr. sc. Andreja Marcetić, predstavnica sekcije za socijalnu skrb Hrvatske komore socijalnih pedagoga, predstavljeni su brojni primjeri dobrih praksi. Tom prilikom su svoja iskustva predstavili i izlagači iz Ukrajine i Švedske.
Ova je konferencija bila izuzetna prilika za njezine sudionike da razmijene ideje i iskustva te zajedno doprinesu razvoju smjernica i akcijskih planova u području zaštite ljudskih prava usklađenih s Nacionalnom razvojnom strategijom Republike Hrvatske do 2030. godine. Za očekivati je da će ova konferencija pružiti i značajan poticaj promociji kulture dijaloga između različitih institucija te suradnji različitih struka u očuvanju i zaštiti ljudskih prava u epohi digitalne tranzicije.