.png)
Zagreb - U Saboru je u srijedu održana zajednička tematska sjednica Odbora za vanjsku politiku i Odbora za Hrvate izvan Republike Hrvatske posvećena euroatlantskom putu Bosne i Hercegovine, ulozi hrvatskoga naroda u BiH te suradnji RH i BiH u tom procesu. Ova je sjednica nastavak niza sjednica posvećenih aktualnom stanju i položaju Hrvata u zemljama jugoistočne Europe.
Uz predsjednike i članove dvaju Odbora u radu sjednice sudjelovali su i ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman, zamjenik ministra vanjskih poslova u Vijeću ministara BiH Josip Brkić, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH Zvonko Milas, te Božo Ljubić, predsjednik Vijeća Hrvatskog narodnog sabora BiH, ujedno i imenovani član Odbora za vanjsku politiku.
Na sjednici je razmotrena aktualna politička situacija u BiH u kontekstu nedavno održanih izbora i stjecanja statusa države kandidatkinje za članstvo u Europskoj uniji. Razgovaralo se i o tome kako zastoj pri formiranju Vlade Federacije Bosne i Hercegovine može utjecati na daljnje pregovore s Europskom unijom, kao i o načinima na koje se suradnja Hrvatske i BiH može unaprijediti na bilateralnoj razini te u okviru približavanja BiH EU-u.
Osvrnuvši se na trenutačnu političku situaciju u BiH, ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman ocijenio je kako je ova godina započela u pozitivnijem ozračju za BiH nakon stjecanja statusa kandidata, istaknuvši da to budi nadu u europsku budućnost BiH. – Vrlo intenzivna dinamika posjeta dužnosnika BiH Hrvatskoj svjedoči o novom pristupu u odnosima naših dviju država, kazao je Grlić Radman te izrazio nadu da će u BiH prevladati one političke snage koje se zalažu sa suradnju kako unutar BiH, tako i BiH s drugim državama.
– Napredak na području reformi prošle godine bio je vrlo skroman zbog predizbornog vremena i slabe funkcionalnosti zemlje, kazao je Grlić Radman, te je ujedno izrazio nadu da će reformski procesi u BiH uspješno završiti, među ostalim i reforma izbornog zakona, što je iznimno važno za Hrvate u BiH. - Za stabilnost regije važno je da EU i međunarodna zajednica zadrže svoj fokus na BiH, naglasio je. - Hrvatska će nastaviti na razini EU-a skretati pozornost na BiH kako bi se angažman EU-a nastavio, kazao je Grlić Radman, a što se tiče suradnje dviju država, kazao je kako će Hrvatska i dalje nastaviti raditi na prijenosu znanja, odnosno pružati pomoć na stručnoj i tehničkoj razini na putu BiH prema EU-u.
Zamjenik ministra vanjskih poslova u Vijeću ministara BiH Josip Brkić istaknuo je kako su Hrvati u BiH zauzeli poziciju da se BiH treba uključiti u euroatlantske integracije. – To je nakon izbora i otvorilo mogućnost brzog formiranja Vijeća ministara i dalo novu dinamiku rada izvršne vlasti, kazao je Brkić. – Važno je raditi na četrnaest prioriteta EK koje BiH treba ispuniti za članstvo u EU-u, prije svega raditi na uspostavi vladavine prava, dodao je Brkić. Istaknuo je važnost institucionalnog povezivanja BiH s drugim državama u čemu i parlamenti i parlamentarna diplomacija mogu imati značajnu ulogu.
Državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH Zvonko Milas također je potvrdio važnost euroatlantskih integracija za BiH i Hrvate u BiH. – Reforme koje se moraju provesti nude političku sigurnost Hrvatima u BiH, kazao je Milas.
Božo Ljubić, predsjednik Vijeća Hrvatskog narodnog sabora BiH, ujedno i imenovani član Odbora za vanjsku politiku ustvrdio je da su procesi u BiH krenuli pozitivnim smjerom formiranjem Vijeća ministara BiH i usvajanjem proračuna. - Sada treba učiniti sve da se što brže formira Vlada Federacije, poticati europski put BiH, te osim političke, potaknuti suradnju BiH i Hrvatske ne samo na političkoj razini, već i kulturnu, gospodarsku i infrastrukturnu, kazao je Ljubić.
U nastavku sjednice izneseni su i prijedlozi na koji način mladi hrvatski iseljenici, od kojih su mnogi dobro pozicionirani u svojim državama u EU-u i šire, mogu biti uključeni u afirmaciju hrvatskog pitanja u BiH te je ponovno istaknuto koliko je pitanje promjene izbornoga zakona BIH i Ustava u interesu ne samo BiH, nego i EU-a i međunarodne zajednice.