Zagreb – Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu i Odbor za Hrvate izvan Republike Hrvatske održali su u četvrtak zajedničku sjednicu na kojoj je raspravljano o temi: "Hrvatska nastava u inozemstvu - stanje, izazovi, perspektive".
Osim saborskih zastupnika, članova obaju odbora, u radu tematske sjednice sudjelovali su predstavnici Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih, Ministarstva demografije i useljeništva, Ministarstva vanjskih i europskih poslova, Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, Hrvatske matice iseljenika, Matice hrvatske, Nacionalne i sveučilišne knjižnice, Instituta za migracije i narodnosti, Agencije za odgoj i obrazovanje te Instituta za hrvatski jezik.
Nazočnima se uvodno obratila predsjednica Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu Vesna Bedeković koja je istaknula kako je ova sjednica, nakon već održane tematske sjednice o lektoratima hrvatskog jezika u inozemstvu, prilika da se raspravi o stanju, perspektivama i izazovima hrvatske nastave u inozemstvu. - Radi o zanimljivoj i bitnoj temi, kako za Hrvatsku tako i Hrvate izvan RH i hrvatsku manjinu u drugim zemljama, kazala je Bedeković.
Podsjetila je da je hrvatska nastava u inozemstvu poseban aspekt obrazovnog programa čiji je cilj očuvanje i razvoj hrvatskog identiteta namijenjen mladima i djeci koji žive u drugoj kulturnoj i jezičnoj sredini. - U procesu slabljenja veza s domovinom, važno je da se djeca uključe u ovakve ili druge oblike pomoći, a tu značajnu ulogu imaju naši učitelji, nastavnici i koordinatori koji brinu o izvođenju nastave u inozemstvu.
Predsjednica Odbora za Hrvate izvan RH Zdravka Bušić, podsjetila je na nedavan susret s Hrvatima u Brazilu, te potrebu mlađih generacija da nauče hrvatski jezik kako bi sačuvali svoj hrvatski identitet. - Bez jezika nema identiteta, zato je bitno vidjeti kako možemo unaprijediti i povezati se da uspješnije odradimo svoj posao, kazala je Bušić.
Državna tajnica Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih dr.sc. Iva Ivanković dala je kratki kronološki pregled nastanka nastave hrvatskoga jezika u inozemstvu, počevši od najstarije škole Sv. Jeronima u Chicagu te škole kardinal Stepinac također iz Chicaga koja je 1973. postala prva organizirana hrvatska škola u Americi gdje se uči hrvatski jezik, povijest, zemljopis, glazba i plesovi.
- O nastavi hrvatskoga jezika u inozemstvu koja je toliko bitna za identitet Hrvata, malo se govori u medijskom prostoru, kazala je Ivanković. - Dopunska nastava hrvatskog jezika i kulture se organizira s ciljem očuvanja nacionalne pripadnosti i povezivanja iseljeništva s matičnom zemljom, ona omogućuje interkulturno obrazovanje i razvija dvojezičnost, istaknula je, dodavši kako ova nastava nije samo edukacijski projekt, već strateško ulaganje u jačanje identiteta i jačanje veza s domovinom.
Pojasnila je kako se danas nastava hrvatskog jezika u inozemstvu izvodi prema kurikulu hrvatske nastave u inozemstvu te postoji nekoliko oblika organiziranja nastave: u organizaciji Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih, kao nastava integrirana u obrazovni sustav države primateljice koju organiziraju obrazovne vlasti te države i nastava koju organiziraju hrvatske zajednice i katoličke misije u inozemstvu, te u državama u kojima živi hrvatska nacionalna manjina, nastava na hrvatskom koja se organizira u sklopu redovitog obrazovnog sustava.
- MZOM organizira i financira hrvatsku nastavu potpuno ili djelomično u 22 zemlje, od toga u 11 zemalja EU i 11 izvan EU, a sustavom hrvatske nastave obuhvaćeno je oko 5.300 učenika s kojima rade 92 učitelja, navela je Ivanković. Upozorila je kako postoje i novi globalni i tehnološki izazovi, pa je potrebno pratiti potrebe iseljenika za obrazovanjem. Kao jedan od najvećih izazova istaknula je nedostatak kadra te naglasila kako ministarstvo čini sve što može da se motivira mlade ljude da se kandidiraju i javljaju na natječaj.
Prof. Mijo Marić, ravnatelj Hrvatske matice iseljenika objasnio je na koji način je HMI angažirana u popularizaciji i promicanju hrvatskoga jezika kako bi se očuvao nacionalni identitet kroz jezik. Istaknuo je da su programi i tradicionalni i moderni usmjereni na mlade naraštaje, a da se za učenje jezika koristi i komunikacijsko-informatička tehnologija što općenito poboljšava kontakt s našim iseljeništvom. Predstavio je programe HMI namijenjene očuvanju jezika i kulture - tečajeve, radionice, skupove, među kojima je najdugovječnija Mala škola hrvatskoga jezika i kulture namijenjena djeci uzrasta 9-14. godina koji žive i školuju se izvan RH, a koja postoji tridesetak godina.
Prof. Smiljana Zrilić, iz Odjela za izobrazbu učitelja i odgojitelja Sveučilišta u Zadru govorila je o primjeru iz prakse, odnosno dugogodišnjoj suradnji Odjela s osnovnom školom iz Serdahela u Mađarskoj, a cilj suradnje je bio očuvati hrvatski jezik kod Hrvata u Pomurju. Pojasnila je kako ta suradnja traje od 2002. godine, a s vremenom su u nastavu uključeni studenti Sveučilišta u Zadru, što je jako doprinijelo interesu djece za hrvatski jezik i kulturu. Spomenula je i monografiju o dvadesetogodišnjoj suradnji Odjela i OŠ iz Serdahela u kojoj su prikazani svi oblici te suradnje što predstavlja značajan doprinos jačanju modela hrvatske nastave u inozemstvu.
U raspravu koja je uslijedila uključili su se i ostali predstavnici institucija, učiteljice hrvatske nastave iz inozemstva (online) te članovi odbora.
Vanda Babić Galić, posebna savjetnica ministra iz MVPEI istaknula je izuzetno dobru suradnju s MZOM te upoznala nazočne da će se uskoro otvoriti lektorat Hrvatskog jezika u Sao Paulu, Hrvatska dopunska škola u Londonu gdje postoji snažna akademska hrvatska zajednica te lektorat hrvatskoga jezika u Tirani pri sveučilištu.
Dubravka Severinski, načelnica Sektora za hrvatsku nacionalnu manjinu Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH istaknula je veliku potporu Središnjeg ureda učenju hrvatskog jezika kroz brojne svoje programe, od osnovne škole do fakulteta. - Sve institucije imaju svoje programe i projekte, ali važna je međusobna sinergija, istaknula je Severinski.
Ravnatelj Instituta za hrvatski jezik dr. sc. Željko Jozić kazao je da će Institut učiniti sve da se status nastavnika u inozemstvu poboljša, kao i njihov materijalni položaj.
Marina Perić Kaselj, ravnateljica Instituta za istraživanje migracija također je naglasila važnost sinergije znanstvenih i državnih institucija. Spomenula je stipendije Croaticuma na koje su se najviše javili potomci Hrvata iz Južne Amerike, istaknuvši kako je u njima veliki potencijal, no jezik je veliki problem. - Jezik je bitan za integraciju, za povratnike, ako želimo da usele, npr. potomci Hrvata iz Južne Amerike koji su uglavnom visoko obrazovani, jezik im je prepreka za zaposlenje, kazala je Perić Kaselj.
Državna tajnica Ministarstva demografije i useljeništva dr. med. Željka Josić istaknula je da postoje velike potrebe i u predškolskom obrazovanju za učenje hrvatskog jezika, te je u interesu da se razradi program učenja hrvatskog jezika za predškolsku dob.
- Program prof. Zrilić je možda jedan od modaliteta kako se može raditi i s predškolarcima, pa tako ohrabriti naše studente da i oni podučavaju djecu hrvatskom jeziku u inozemstvu, kazala je Josić.
Nazočnima su se videokonferencijskim putem obratile i nastavnice i koordinatorice nastave hrvatskog jezika u inozemstvu iz Njemačke i Švicarske te iznijele svoja iskustva i prijedloge. Rečeno je kako je izuzetno važno da se kao učitelji hrvatske nastave u inozemstvu uzmu osobe koje su iskusne u individualizaciji kurikula te koje znaju kako se prilagoditi potrebama učenika. Ponovljeno je koliko je važno da se i djeca predškolske dobi uključe u nastavu te da se sačini adekvatan nastavni materijal za onu djecu kojima hrvatski nije prvi jezik, s obzirom da neka djeca dolaze iz miješanih brakova itd.
Snimka sjednice dostupna je na YouTube kanalu internetske televizije Hrvatskog sabora na poveznici: https://www.youtube.com/live/MEOFCoqq6WA