.png)
Zagreb – Odbor za zdravstvo i socijalnu skrb, u povodu Svjetskog dana borbe protiv raka koji se obilježava 4. veljače, održao je u četvrtak sjednicu posvećenu onkološkoj skrbi u uvjetima pandemije bolesti Covid-19 i Nacionalnom strateškom okviru protiv raka (NSOPR) koji je Hrvatski sabor usvojio 15. prosinca 2020. godine.
O ovim važnim temama raspravljali su predstavnici niza udruga koje okupljaju osobe oboljele od malignih bolesti, liječnici iz kliničkih bolničkih centara u Zagrebu, Splitu, Osijeku i Rijeci kao i predstavnici Ministarstva zdravstva i Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Sjednica je održana na inicijativu Koalicije udruga u zdravstvu (KUZ).
–Udruge oboljelih od malignih bolesti na ovaj su način željele istaknuti važnost NSOPR-a čija je implementacija u interesu svih hrvatskih građana i njihova zdravlja, ali i dobrobiti cijelog društva. Cilj im je da kao jedan od dionika onkološke skrbi doprinesu kvalitetnijem i boljem dijagnosticiranju, liječenju i rehabilitaciji, a posebno kvaliteti života oboljelih od raka i njihovih obitelji, rekla je uvodno predsjednica Odbora za zdravstvo i socijalnu skrb Renata Sabljar-Dračevac.
Predsjednik KUZ-a Ivica Belina istaknuo je kako je u posljednje dvije godine problematika onkoloških pacijenata gurnuta daleko od javnosti i upozorio na to kako se o njoj prestalo javno govoriti. –Onkološka skrb je strahovito varirala, prema izvorima iz europskih zemalja procijenjeno je da čak 100 milijuna preventivnih pregleda nije izvršeno od izbijanja pandemije i da je gotovo milijun ljudi u Europi s neprepoznatom malignom bolesti, a nemamo ni jedan razlog vjerovati da je u Hrvatskoj drugačije, rekao je Belina te pozvao odgovorne da se započne s provođenjem Akcijskoga plana NSOPR-a naglasivši kako velik broj udruga koje su aktivno sudjelovale u radnim skupinama koje su pripremale taj plan očekuju i dalje svoju aktivnu ulogu u njegovoj provedbi.
Govoreći o potrebi implementacije Akcijskoga plana i svih njegovih sastavnica, uključujući i uloge svih dionika kao i njegovih financijskih sastavnica, predstojnik Klinike za onkologiju KBC-a Rebro Stjepko Pleština posebno je istaknuo kako je najvažnije riješiti problem pacijenata koji, po njegovim riječima, lutaju u sustavu. –Potrebna je sveobuhvatna akcija svih onih koji imaju opisanu ulogu u Strategiji, a ono što mislim da je najvažnije je riješiti i uspostaviti mrežu onkoloških ustanova, jasno definirati kuda će pojedini bolesnik ići i što će tamo dobiti i u kojem roku će to dobiti, naglasio je Pleština te zaključno dodao kako je vrijeme da se pokrenemo da više ne bi bili među vodećima u Europi po smrtnosti od raka.
–Nacionalni strateški okvir ima 284 mjere i 143 cilja i podcilja, a na njemu je radilo 150 stručnjaka i smatram da je sjajan, ali ono što je problem, kao i u velikom broju drugih država, jest njegova implementacija koja nije dobra, rekao je predsjednik Hrvatskog onkološkog društva Eduard Vrdoljak, ujedno i predstojnik Klinike za onkologiju i radioterapiju KBC-a Split. Istaknuo je i uspjeh Hrvatske u dobivanju značajnih sredstava Europske unije za implementaciju Akcijskog plana i to posebno za prioritetna područja – uspostavu nacionalne onkološke mreže i digitalizaciju hrvatske onkologije te primarnu i sekundarnu prevenciju kao i za nabavku radioterapijske infrastrukture. -Dobili smo gotova sva potrebna sredstva i zato ne bi smjeli kasniti ni dan i ona bi nam trebala biti zamašnjak da već iduće godine ne brojimo umrle već spašene, zaključio je Vrdoljak.
Državni tajnik Ministarstva zdravstva Željko Plazonić istaknuo je važnost razvijanja kulture prevencije malignih bolesti naglasivši kako je to jedan od najvećih javnozdravstvenih problema, a liječenje oboljelih od karcinoma vrlo kompleksno. –Perspektiva nije optimistična kada se gledaju današnji podaci jer se smatra kako će u Europi u narednim godinama doći do porasta incidencije malignih bolesti čak do 30 posto i to nam svima daje velik zadatak da se na vrijeme pripremimo i suočimo s opasnošću koja nam se predviđa, rekao je Plazonić. Pozvao je građane Hrvatske na bolji odaziv i sudjelovanje u dostupnim programima ranog otkrivanja raka koje provodi Ministarstvo zdravstva. Istaknuo je važnu ulogu udruga kao partnera u provedbi svih javnozdravstvenih akcija koje pomažu u osvješćivanju javnosti o problemu malignih bolesti.
Hrvatska zastupnica u Europskome parlamentu i članica Posebnog odbora za borbu protiv raka Romana Jerković predstavila je napore, inicijative i smjernice na razini EU-a naglasivši kako su prevencija, rana dijagnostika i edukacija stanovništva važne sastavnice u borbi protiv raka. –Iako je zdravstvena politika u ingerenciji država članica, Europska komisija je pred godinu dana donijela Europski plan borbe protiv raka, a za Hrvatsku bi ovo mogao biti prijelomni trenutak unapređenja onkološke skrbi i da preokrenemo trend po kojem smo na petom mjestu u EU u smrtnosti od karcinoma, rekla je Jerković te dodala kako je vrijeme da se ovome problemu pristupi sustavno i zajednički na razini cijele Unije.
U kontekstu smanjivanja razlika u nejednakosti liječenja, ali i brojkama umrlih hrvatski europarlamentarac Tomislav Sokol upozorio je na potrebu donošenja boljeg pravnog okvira koji će omogućiti prekogranično liječenje, ali i na potrebu ujednačene nabavke skupih lijekova na razini EU, a posebno je upozorio na pravo na zaborav. – Zalažemo se za zajedničku nabavku posebno skupih lijekova na razini Unije, posebno kad se govori o pedijatrijskim lijekovima jer su u pojedinim državama velike razlike u cijeni tih lijekova i smatramo da bi po tom pitanju svi trebali biti u istom položaju, a kad je riječ o pravu na zaborav želimo ukloniti diskriminaciju osoba koje su preboljele rak, primjerice pri sklapanju polica životnog osiguranja gdje im se nameću veće premije, rekao je Sokol.
–Najveći nam je problem administracija i s time se susrećemo svaki dan u radu i to nam oduzima puno energije, rekla je Vesna Ramljak iz Hrvatskog foruma protiv raka dojke Europa Donna te dodala kako je u implementaciji programa prevencije i poboljšanju liječenja važna palijativna skrb. Upozorila je i na to kako ne postoje centri za palijativnu skrb u smislu pružanja svih vrsta podrške u liječenju pacijenata oboljelih od malignih bolesti, od psihološke do davanja osnovnih informacija o tome što će pacijenti proći od prvog dana liječenja do kraja.
Ivana Kalođera iz udruge Nismo same istaknula je problem onkoloških pacijenata od dugog čekanja na pojedine pretrage do nerazumijevanja potrebe pružanja podrške u sustavu liječenja te dodala kako se onkološki pacijenti nerijetko diskriminiraju. –Kad govorimo o pravu na zaborav želim istaknuti podatak kako je po postojećim propisima u Hrvatskoj osobama oboljelima od maligne bolesti onemogućeno posvajanje djece, rekla je Kalođera.
O problemu vremenskog okvira liječenja govorila je Sandra Karabatić, predsjednica udruge za pomoć oboljelima od raka pluća naglasivši kako je često slučaj da i kad se ustanovi sumnja na vrijeme često se čeka na sam operativni zahvat i daljnji tijek liječenja. –Za sve onkološke pacijente treba postojati jasan put liječenja i sustav mu treba omogućiti pristup liječenju na način da mu se ne prepusti samostalno traženje i čekanje pojedinog termina pretrage već da mu to osigura zdravstveni profesionalac koji o njemu brine, poručila je Karabatić te dodala kako upravo udruge rade na multidisciplinarnom povezivanju i prepoznavanju potreba pacijenta.
Zamjenica ravnatelja Hrvatskoga zavoda za javno zdravstvo Ivana Šimetin Pavić upozorila je na posebnu zaštitu onkoloških pacijenata u pandemiji uzrokovanoj koronavirusom. –Sve zemlje se protiv pandemije bore na način da zaštite zdravstveni sustav i to upravo tako da se zaštite onkološki pacijenti i zato moramo imati jasan stav oko toga koje sve mjere zaštite poduzimamo za najranjivije skupine, rekla je Šimetin Pavić.
Pomoćnica ministra zdravstva Vera Katalinić Janković predstavila je prioritete Akcijskoga plana NSOPR-a za razdoblje 2022.-2024. naglasivši kako su oni najvažniji stvaranje nacionalne baze i onkološke mreže kao i unapređenje programa probira i nabava opreme. –Moramo još do kraja popisati sve operativne programe i provesti postupak javne nabave za programe probira i infrastrukturu, rekla je Katalinić Janković.
U raspravi je višestruko naglašena potreba uspostave strukturne onkološke mreže i multidisciplinarnog pristupa liječenju uz ulaganje u obnovu infrastrukture i kadrova te je naglašena potreba pravovremene pomoći onima kojima je dijagnosticirana maligna bolest kako se ne bi gubili u labirintu institucija. Zaključeno je kako se najžurnije moraju definirati ustanove koje liječe onkološke pacijente na način da se ne zatrpava sustav i posebno vodeći računa o tome na kojoj se razini liječe koji pacijenti i kako se s pojedinim onkološkim pacijentima postupa u sustavu.
–Nadam se da ćemo ovo o čemu smo razgovarali provesti u praksi, apeliram na one koji mogu pridonijeti da to i učine i nadam se da u idućih godinu dana nećemo govoriti o tome da će Akcijski plan biti objavljen nego da će zaživjeti i u prevenciji i u ranoj dijagnostici i u liječenju te da ćemo znati i nešto više o ishodima bolesti, poručila je na kraju sjednice Sabljar-Dračevac.