.png)
Zagreb - Odbor za ravnopravnost spolova održao je u četvrtak tematsku sjednicu s temom: Suzbijanje nasilja nad LGBT osobama u Republici Hrvatskoj. Sjednica je organizirana sukladno obvezama sadržanim u Nacionalnoj politici za ravnopravnost spolova, a s ciljem osvještavanja šire javnosti o pojavi, problemima i načinima suzbijanja nasilja nad LGBT osobama.
Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić navela je kako se među pritužbama koje prima njih 3,3 posto odnose na spolnu orijentaciju, a 2,7 na rodni identitet i izražavanje. Upozorila je kako većina LGBT osoba nije voljna podnijeti pritužbe na nasilje institucijama i to zbog srama, nepovjerenja u rad policije i državnih odvjetništava, straha od dodatne viktimizacije i stigmatizacije, straha od počinitelja i zbog dugotrajnih procesa. - Pritužbe na nasilje se ne podnose i zbog malog broja kazneno-pravnih postupaka i neprepoznavanja zločina iz mržnje, kazala je Ljubičić. Istaknula je kako u javnom prostoru postoji govor mržnje i od strane javnih osoba te je potrebna široka javna osuda homofobnih ispada i izjava kao apsolutno neprihvatljivih. Pripadnicima LGBT populacije, dodala je, uskraćuju se prava koja imaju heteroseksualne osobe. Također je naglasila potrebu stalnoga osvještavanja statusa LGBT osoba kroz odgojno-obrazovni sustav, edukaciju, javnu osudu i adekvatne reakcije institucija i političkih elita.
Državni tajnik Ministarstva pravosuđa Juro Martinović govorio je o zakonodavnom okviru postupanja u slučajevima zločina iz mržnje te podsjetio da svako demokratsko društvo počiva na zaštiti ljudskih prava i sloboda.
U raspravi koja je uslijedila sudjelovali su predstavnici desetak LGBT udruga. Gabrijela Ivanov iz K-zone i Vox Feminae upozorila je da se LGBT osobe suočavaju s diskriminacijom na radnom mjestu. Neki oblik zlostavljanja na radnom mjestu doživjelo je 75 posto homoseksualnih osoba, no zbog nepovjerenja, samo ih je 11 posto uznemiravanje prijavilo poslodavcu. Ivo Šegota iz udruge Dugine obitelji istaknuo je kako žele pravno regulirani obiteljski život te da ih se uključi u Obiteljski zakon. Sanja Juras iz Lezbijske grupe Kontra iznijela je slučaj u kojemu je oštećeni tri godine bio žrtva 20 napada, verbalnih i fizičkih, no kazne su, unatoč prijavama, izostale. Mia Gonan iz Zagreb Pridea zatražila je da se počne raditi na zakonu o rodnom identitetu koji bi se temeljio na samoodređenju. Iva Tomečić iz Crol.hr-a upozorava da je nužna promjena prevladavajućega stava da su LGBT osobe manje vrijedne. Smatra da je potrebno upozoriti kako je svako nasilje nedopustivo te kako su potrebne oštrije kazne za nasilnike, ali i za roditelje koji homoseksualnu djecu tjeraju na ulicu. Sanja Stanojević iz udruge roditelja transrodne djece Transparent, govorila je o problemima s kojima suočavaju roditelji u nastojanju da svojoj djeci osiguraju temeljna ljudska prava. Martina Horvat iz organizacije LORI upoznala je sudionike sa Smjernicama za suzbijanje homofobije i transfobije te vršnjačkog nasilja na osnovi spolne orijentacije.
Potpredsjednica Odbora Irena Petrijevčanin Vuksanović ustvrdila je da postoji veliki disbalans između propisa i sudske prakse te pozvala da se radi na osvješćivanju sudaca, ali i jačanju društvene svijesti o prihvaćanju raznolikosti koja je, neovisno o obrazovanju, na niskoj razini zbog čega se u javnom prostoru javlja velika količina govora mržnje i netolerancije.
Zamjenica pučke pravobraniteljice Tena Šimonović Einwalter istaknula je kako Zakon o suzbijanju diskriminacije daje širu zaštitu od diskriminacije nego što je to slučaj u brojnim državama članicama Europske unije.
U nastavku rasprave dominirale su poruke o nužnosti suzbijanja homofobije i nasilja. Posebno je upozoreno da je to nasilje nužno tretirati kao kazneno djelo zločina iz mržnje, a ne kao prekršajno djelo. Istaknuta je i potreba stalne edukacije u svim sferama društva, posebno školstvu, zdravstvu i sudstvu, kako bi se suzbile predrasude prema LGBT populaciji.