Zagreb – Ujedinjeni narodi proglasili su 2026. Međunarodnom godinom volontera za održivi razvoj, a u povodu koje je na inicijativu Hrvatskog Crvenog križa u Saboru u četvrtak održana tematska sjednica Odbora za obitelj, mlade i sport kako bi se istaknula važnost volontiranja kao pokretača društvene solidarnosti, građanskog angažmana i ostvarivanja ciljeva održivog razvoja te potaknulo snažnije uključivanje građana, osobito mladih, u volonterske aktivnosti.
Predstavljanjem nacionalnih i međunarodnih inicijativa te potom raspravom o ulozi institucija i organizacija civilnoga društva, na tematskoj sjednici su uz članove Odbora sudjelovali i predstavnici nadležnih tijela, organizacija civilnog društva, akademske zajednice i volonteri.
Predsjednica saborskog Odbora za obitelj, mlade i sport Vesna Vučemilović uvodno je naglasila kako volonterski angažman stvara društveni kapital, jača uzajamno povjerenje, povezuje građane i institucije te pruža konkretnu podršku zajednicama ondje gdje su potrebe najveće. –Vrijednost volontiranja ne mjeri se samo brojem odrađenih sati već njegovim dugoročnim učinkom na razvoj solidarne, uključive i odgovorne zajednice, rekla je Vučemilović dodavši kako je volonterstvo horizontalna mjera koja nadilazi granice pojedinih sektora i koje istodobno pridonosi socijalnoj skrbi, obrazovanju, zdravstvu, sportu, zaštiti okoliša, kulturi, civilnoj zaštiti i lokalnom razvoju. –Upravo zbog toga politike volonterstva ne bi trebale biti promatrane kao pitanje samo jednog resora nego kao zajednički interes cijelog društva, rekla je.
Kao uvodničari na tematskoj sjednici sudjelovali su izvršni predsjednik Hrvatskog crvenog križa i član Vijeća Hrvatskog olimpijskog odbora Robert Markt, predsjednica Hrvatskog centra za razvoj volonterstva i Europskog volonterskog centra Lejla Šehić Relić i prof. dr. sc. Olja Družić Ljubotina sa Studijskog centra socijalnog rada Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
–Odlukom Nacionalnog odbora za razvoj volonterstva, savjetodavnog tijela Vlade RH, Hrvatskom Crvenom križu i Hrvatskom centru za razvoj volonterstva povjerena je uloga nacionalne kontaktne točke za suradnju s Tajništvom UN-a. Stoga je ustanovljena koordinacija od čak 15 institucija, ministarstava, organizatora volontiranja, agencija i saveza, uvodno je izvijestio Robert Markt. Četiri su ključna stupa njihovog djelovanja: sveobuhvatna međusektorska suradnja i umrežavanje; stručna razmjena kroz konferencije, okrugle stolove, edukacije; uključivanje u globalnu inicijativu UN-a za volontiranje; te volonterske akcije koje okupljaju više od 3650 volontera i 149 akcija. –Volontiranje se u Hrvatskoj i dalje prečesto promatra kroz prizmu kratkoročnih projekata i entuzijazma pojedinaca, no kako bismo imali otporno društvo spremno odgovoriti na različite klimatske, demografske i ekonomske izazove, volontiranje mora postati strateško usmjerenje ugrađeno u javne politike, apelirao je Markt.
–Volontiranje je puno prisutnije u našem društvo nego što se to primjećuje. Prema ovogodišnjem izvješću Ujedinjenih naroda, oko 2 milijarde ljudi volontira svakog mjeseca. Pritom je neformalno volontiranje dvostruko veće od organiziranog volontiranja. O povezanosti volontiranja i održivog razvoja svjedoče brojni doprinosi volontera obrazovanju, zdravlju, okolišu, kulturi i kriznim odgovorima, u čemu Hrvatska brojna iskustva ima tijekom potresa, poplava i pandemije Covida. Otpornost zajednice ne gradi se, međutim, u trenucima krize, rekla je Lejla Šehić Relić tražeći sustavnu institucionalnu podršku i zaštitu volontera.
–U 2025. bilo je 76.675 prijavljenih volontera koji su odradili više od 3 milijuna volonterskih sati, izvijestila je prof. dr. sc. Olja Družić Ljubotina, što predstavlja značajni potencijal socijalnog kapitala za društvo. Premda volontiranje nije zamjena za stručne radnike, nego potencijalna socijalna infrastruktura oko profesionalnih usluga, volontiranje je potrebno promatrati kao prostor razvoja, pripadanja i osnaživanja mladih, ali i kao sredstvo unaprjeđenja mentalnog zdravlja i podizanja samopouzdanja mladih, što pokazuju neka istraživanja. Hrvatski volonterski centri za 2024. bilježe jasan pomak u obrascu sudjelovanja. Naime, 72 posto centara izvijestilo je o porastu broja kratkoročnih i smanjenju broja dugoročnih volontera, 84 posto njih uočava promjenu motivacije za volontiranje, a 28 posto porast interesa za online volontiranje. Kod mladih se, pak, mijenja način sudjelovanja; skloniji su kraćem i fleksibilnijem angažmanu, i to digitalnim putem i na projektnoj bazi.
Zastupnica Anamarija Blažević u svojoj je raspravi osobito ukazala na ruralne zajednice u kojima upravo volonterstvo zamjenjuje brojne institucionalne aktivnosti, poput sportskih, kulturnih i kriznih, iako to ne bi trebalo biti pravilom nego tek nadopuna institucionalnim djelatnostima.
Stvaranje poticajnog okruženja za volontiranje važnima smatra zastupnica Anka Mrak Taritaš. –Volontiranje najviše na značaju dobiva u situacijama elementarnih nepogoda, no potrebno nam je cjeloživotno volontiranje, kako je to organizirano u nekim drugim europskim zemljama, bilo na državnoj ili korporativnoj razini, među ostalim je istaknula Mrak Taritaš i dodala kako se volontiranjem stječu i komparativne prednosti u socijalnim vještinama, pozvavši na što snažnije promicanje uloge i značaja volonterstva u svakodnevnom životu društva.
–Volontiranje je pokazatelj društvene solidarnosti i daje smisao životu, složila se zastupnica Sanda Livia Maduna pozvavši na konkretne mjere za približavanje mladih volontiranju u cilju izgradnje boljeg društva.
Studentica splitskog Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta i članica Hrvatskog centra za razvoj volonterstva Lina Blagajić govorila je o svom iskustvu i znanju stečenom volontiranjem na otoku Šolti tijekom osnovnoškolskog obrazovanja te u Splitu tijekom pohađanja srednje škole. Upravo to iskustvo pridonijelo je njezinom profesionalnom usmjerenju ka pomaganju osobama s različitim poteškoćama. –Petnaestogodišnje volontiranje donijelo mi je neprocjenjiva iskustva, nova znanja i odnose koji su na mene ostavili dubok trag. Volontiranje za mene nikada nije bilo samo pomaganje drugima, nego i prilika za osobni rast, učenje i međusobno obogaćivanje. Nadam se da sam svojim radom utjecala na ljude barem upola koliko su oni utjecali na mene, kazala je Lina Blagajić.
O pozitivnim iskustvima i prilikama za osobni razvoj tijekom volontiranja u Hrvatskom crvenom križu govorili su i mladi liječnik Filip Glavač i Petra Potrebica te Ana Szabo iz Hrvatskog centra za razvoj volonterstva.
Melita Čusek, ravnateljica Uprave za socijalnu politiku Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike kao nadležnog tijela za volonterstvo, osvrnula se na angažman, aktivnosti i uspješnost Hrvatskog crvenog križa i Hrvatskog centra za razvoj volonterstva u sklopu međusektorske suradnje. Ujedno je upoznala sudionike da će se 30. studenog pod pokroviteljstvom Vlade RH održati Nacionalna konferencija o volonterstvu s geslom „Volontiranjem za održivu budućnost“. Na konferenciji, koja će biti završni događaj u Međunarodnoj godini volontera, dodijelit će se i godišnje nagrade volonterima u tri kategorije.
–Sport bez volontiranja ne bi postojao. Naime, volonterstvo je jedan od temelja hrvatskog sportskog sustava i bez volontera ne bi bilo zamislivo funkcioniranje malih sportskih klubova, bilo na razini organizacije i vođenja klubova ili treninga, potvrdio je ravnatelj Uprave za sport Ministarstva turizma i sporta Krešimir Šamija rekavši kako volonteri svojim nemjerljivim doprinosom i primjerom prenose vrijednosti zajedništva, solidarnosti, odgovornosti, međusobnog poštovanja, a djeci i mladima pokazuju koliko je važno aktivno sudjelovati u životu svoje zajednice i da je to prilika za stjecanje novih znanja i vještina. –U posljednja dva mandata Vlada je uložila značajna sredstva u sport, s posebnim naglaskom na razvoj i uključivanje volontera te vrednovanje njihovog doprinosa. Cilj nam nije da se sportski klubovi isključivo oslanjaju na entuzijazam pojedinaca već da imaju stabilnu, institucionalnu potporu, čime želimo doprinijeti da rad volontera bude što kvalitetniji i održiviji, sažeo je Šamija.
Ivana Aničić, voditeljica Nacionalnog volonterskog centra u sportu pri Hrvatskom akademskom sportskom savezu, sport vidi kao medij za razvoj mladih, ali i starijih osoba koje mogu steći nove kompetencije. –Upravo stoga je i ustanovljen volonterski centar kako bi se povezale promocija volonterstva, edukacija za volontere i druge sportske organizacije, rekla je Aničić naglasivši kako je volontiranje dodana vrijednost svakom sportskom natjecanju. Potrebnim smatra prepoznavanje i vrednovanjem stečenih kompetencija volontera kroz edukativne politike i programe.
Osvrnuvši se na aspekte doprinosa volontera u području zaštite okoliša i klimatskih promjena, Mario Stipetić iz Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije naglasio je kako volontiranje ne smije zamijeniti odgovornost institucija, stručnih službi i plaćeni rad.
–Volontiranje mora biti organizirano, sigurno, stručno usmjereno i povezano s postojećim sustavima, naglasio je izrazivši podršku prepoznavanja volonterstva u razvojnim i sektorskim politikama uz jasne uloge, osposobljavanje, koordinaciju i mjerljive pokazatelje učinka. –Cilj nam je da mladi ne postanu samo korisnici zelene tranzicije, nego i njezini suoblikovatelji, zaključio je Stipetić.
Volontiranje se svodi na činiti dobro, ne očekujući zauzvrat ništa, i zadaća svih nas je da ljudima omogućimo da čine dobro, smatra Boris Vujnović iz Hrvatskog saveza izviđača. –Ako doista želimo doprinijeti rastu broja volontera i učinku njihovoga rada u našem društvu, onda moramo naći mjesto u našim ustanovama kao što su osnovne škole s puno većim učinkom. Zapitajmo se koliko je potrebno da se oboji jedna ograda ili posadi drvo u školskom dvorištu, upozorio je Vujnović.
–Međunarodna godina volontera nije tek slovo na papiru, nego je priča o ljudima koji u vremenima otuđenosti pružaju ruku i u krizama prvi pomažu svojim susjedima, prijateljima i nepoznatim ljudima kako bi svoju zajednicu učinili toplijim mjestom za življenje. Sa svojih 12.020 volontera, Hrvatski crveni križ svakodnevno svjedoči toj snazi, zaključno je rekla Marina Pinjagić Telak. Posebnu pozornost skrenula je na zajedničku odgovornost prema educiranim volonterima u sustavu civilne zaštite koji staju na prvu crtu po nastanku krizne situacije, pozivajući na održivu podršku uvođenjem jasnog i transparentnog sustava pogodnosti za njih i njihove poslodavce. –Vrijednost volontiranja je u onome što ostavljamo generacijama koje dolaze nakon nas, naglasila je podsjetivši kako HCK, primjerice, svojim programima prve pomoći pokriva trećinu svih škola u Hrvatskoj.
Predsjednica saborskog Odbora za obitelj, mlade i sport Vesna Vučemilović zaključila je tematsku sjednicu „Volonteri za održivi razvoj – snaga građanskog doprinosa društvu“ najavom o pripremi preporuka za nadležna ministarstva temeljem iznesenih prijedloga, uključujući potrebu za poticanjem korporativnog volontiranja koje je u Hrvatskoj nedovoljno razvijeno.