Zagreb – Odbor za europske poslove, zajedno s Odborom za obranu, Odborom za gospodarstvo, Odborom za zaštitu okoliša i prirode, Odborom za poljoprivredu, Odborom za regionalni razvoj i fondove Europske unije, te uz nazočnost članova Međuparlamentarne skupine prijateljstva Hrvatska – Danska te Odbora za financije i državni proračun održali su zajedničku sjednicu na kojoj su predstavljeni prioriteti osmog po redu predsjedanja Kraljevine Danske Vijećem Europske unije. Danska predsjeda Vijećem od 1. srpnja do 31. prosinca 2025., nakon čega će predsjedanje preuzeti Cipar.
Predsjednica Odbora za europske poslove Jelena Miloš uvodno je podsjetila kako se ovom sjednicom nastavlja s praksom predstavljanja prioriteta rotirajućih šestomjesečnih predsjedanja Vijećem EU-a na sjednicama Odbora za europske poslove. - U ovom sazivu smo odlučili proširiti predstavljanje i na druga zainteresirana radna tijela i na skupine prijateljstva, a veliki odaziv na današnju sjednicu pokazuje da postoji zanimanje za ovaj format, kazala je Miloš.
Prioritete predsjedanja Danske Vijećem EU-a predstavio je veleposlanik Kraljevine Danske u RH Ole Frijs-Madsen. Podsjetio je kako je upravo 8. srpnja, danski premijer predstavio prioritete u Europskom parlamentu, te je naglasio kako su europska suradnja i jedinstvo sada važniji nego ikad, zbog čega je i slogan danskog predsjedanja: „Snažna Europa u svijetu koji se mijenja - sigurna i konkurentna i zelena Europa.“
Osvrnuo se na prvi prioritet, a to je sigurna Europa, pojasnivši kako je cilj da EU bude sposobna nositi se sa zajedničkim izazovima, nastaviti pružati potporu Ukrajini te nastaviti raditi na provođenju čvrstih sankcija protiv Rusije. – Tijekom predsjedanja predviđene su aktivnosti i u drugim važnim područjima poput obrambene industrije koja je ključna za jačanje naše sigurnosti, migracija, promicanju europskih vrijednosti te jačanju suradnje s NATO-om, kazao je Frijs-Madsen.
Dodao je kako ovaj prioritet obuhvaća i nastavak politike proširenja EU-a, posebno na Moldaviju i Balkan, ali uz individualni pristup i prema zaslugama. Što se tiče migracija, tijekom predsjedanja trebalo bi se raditi na novom mehanizmu za upravljanje nezakonitim migracijama, kao i jačanju partnerstva sa zemljama koje se nalaze na migracijskim rutama.
Kazao je kako EU također mora regulirati tehnološke gigante te online platforme, pozivati ih na odgovornost i poticati da se bore protiv dezinformacija.
Veleposlanik Frijs-Madsen govorio je i o drugom prioritetu, konkurentnoj i zelenoj Europi koji uključuje klimatsko djelovanje i zelenu tranziciju koji trebaju podupirati europsku konkurentnost. U tom smislu, kako je naglasio, važno je da se Europa oslobodi ovisnosti o ruskoj energiji. Nadalje, bitno je smanjiti administrativna opterećenja za poduzeća i građane, te ubrzati zelenu tranziciju posebno na području obnovljivih izvora energije. – Naglasak je stavljen na to da Europska unija mora postati predvodnik što se tiče klimatskog djelovanja, a dat ćemo i smjer za Višegodišnji financijskih okvir, kazao je danski veleposlanik.
U raspravi koja je uslijedila, pitanja veleposlaniku Frijs-Madsenu uputili su predsjednice i predsjednici nazočnih odbora, kao i drugi zastupnici.
Predsjednica Odbora za poljoprivredu Marijana Petir osvrnula se na dansko predsjedanje u kontekstu Zajedničke poljoprivredne politike, s obzirom da je ono usmjereno na zelenu politiku, klimatske i okolišne mjere, konkurentnost i inovacije. S tim u vezi izrazila je zabrinutost da poljoprivrednici neće moći ispuniti sve zahtjeve koji proizlaze iz tih mjera uz manje sredstava za ZPP, posebice ukoliko će sve nacionalne omotnice biti objedinjene u jedinstveni fond. Zanimalo ju je i dansko stajalište o biljkama koje se uzgajaju novim genomskim tehnikama, te pitanje transfernih cijena i marži kad je riječ o multinacionalnim kompanijama.
Veleposlanik Frijs-Madsen kazao je da će se u Vijeću Danska fokusirati na pojednostavljivanje i bolju regulaciju, kao i na inovacije kako bi se ubrzala zelena tranzicija, te kako bi ovaj sektor postao tržišno orijentiran, no isto tako će imati na umu i hrvatske stavove, kao i drugih država članica. Dodao je da će se Danska i dalje zalagati za ruralni razvoj te ekološki uzgoj kao i dobrobit životinja, ali raditi i na osiguranju bolje konkurentnosti u drugim politikama, npr. sektoru ribarstva. Što se tiče genomskih tehnika, kazao je da one mogu igrati ključnu ulogu pri uzgoju otpornijih usjeva, te smatra da će, s obzirom na to da su neke članice poput Hrvatske zemlje slobodne od GMO, pregovori s Europskim parlamentom oko tog pitanja biti vrlo važni i izazovni.
- U kontekstu aktualnih zbivanja i narušene sigurnosne arhitekture Europe, držimo da će prioriteti u dijelu sigurna Europa biti uspješni, kazao je Arsen Bauk, predsjednik Odbora za obranu te se osvrnuo na hrvatska ulaganja u vojne kapacitete, oružane snage, i obrambenu sposobnost, uz povećana izdvajanja za obranu. Osvrnuvši se na politiku proširenja EU, istaknuo je da je to investicija u europsku sigurnost i stabilnost, s time da pitanje proširenja ne bi trebalo utjecati na ukidanje jednoglasnosti pri donošenju odluka.
- Što se tiče obrane, pohvaljujemo sve što Hrvatska čini na jačanju vlastitih obrambenih kapaciteta, te što čini za Ukrajinu kroz humanitarnu pomoć i razminiranje, kazao je danski veleposlanik, a što se tiče proširenja EU istaknuo kako je hrvatska pozicija o tome, vrlo bliska danskoj poziciji.
Predsjednicu Odbora za regionalni razvoj i fondove EU-a Dubravku Lipovac Pehar zanimalo je da li se tijekom danskog predsjedanja planira donošenje akata koji će utjecati na kohezijsku politiku u budućnosti. S tim u vezi, danski je veleposlanik istaknuo kako je vrlo bitno naći ravnotežu između ambicija i realne situacije te da će zato i velik dio pregovora oko kohezijske politike biti povezan s razgovorom o novom VFO-u. Na budućnost kohezijske politike osvrnula se i predsjednica Odbora za europske poslove Jelena Miloš, kazavši da je ova politika ulaganje u konkurentnost i stabilnost EU-a.
Isto tako, Miloš je zanimalo, da li će Danska tijekom predsjedanja poduzimati mjere za jačanje infrastrukture na klimatske promjene. - Treba ići prema strateškim ciljevima, a dio toga je i okoliš, i ulaganja u infrastrukturu, kazao je s tim u vezi danski veleposlanik.
Dušica Radojčić, predsjednica Odbora za zaštitu okoliša i prirode osvrnula se na mjeru smanjenja regulatornog opterećenja, ali i na kašnjenja u donošenje mjera i uredbi koja se tiču klimatskih ciljeva. - Bit ćemo ambiciozni što se tiče ciljeva do 2040., kazao je veleposlanik, te dodao kako je sada ipak fokus na sigurnosti i srodnim pitanjima.
Predsjednik Odbora za gospodarstvo Ivica Mesić osvrnuo se na jedan od prioriteta danskog predsjedanja, a to je jačanje konkurentnosti europskih poduzeća osiguranjem lakšeg pristupa čistoj energiji te je upitao da li to uključuje i nuklearnu energiju. Veleposlanik Frijs-Madsen kazao je da je nuklearna energija vrlo bitna, no da se postavljaju pitanja o njenoj ekonomičnosti i troškovima, stoga je fokus na zelenoj tranziciji, vjetroenergiji, solarnoj energiji i hidroelektranama.
Članica Odbora za Hrvate izvan RH zastupnica Jasna Vojnić zanimala se na koji način će Danska tijekom predsjedanja ojačati europske politike koje se tiču zaštite prava nacionalnih manjina i kulturne raznolikosti, posebno što se tiče zemalja kandidatkinja koje nisu uskladile svoje politike sa zakonodavstvom EU-a, poput Srbije. – Pitanje prava nacionalnih manjina je izuzetno važno, i Danska će, iako to nije među prioritetima predsjedanja, sigurno o tome voditi računa, kazao je veleposlanik.
Zastupnik Petar Šimić upitao je kakav je stav Danske oko uvoza strane radne snage, u vezi s čim je veleposlanik Frijs-Madsen pojasnio da je u fokusu izbjegavanje nezakonitih migracija, a što se tiče vanjske radne snage, Danska želi da se napravi selekcija iz kojih zemalja se zovu strani radnici te vodi računa o njihovim imovinskim pragovima.
O vanjskoj politici tijekom danskog predsjedanja, posebno odnosu prema SAD- u i Palestini, upit veleposlaniku uputila je zastupnica Rada Borić.
- Ova su pitanja visoko na dnevnom redu predsjedanja, kazao je danski veleposlanik, dodavši kako će se u okviru Vijeća za vanjske poslove raditi na tome da se preuzme veća odgovornost za euro atlantske odnose, ali i na tome da najkasnije do 2030. Europa postane spremna sama sebe obraniti.
Zaključivši raspravu i sjednicu, predsjednica Odbora za europske poslove Jelena Miloš, poželjela je veleposlaniku Frijs-Madsenu uspješno predsjedanje njegove zemlje Vijećem Europske unije.