Vladimir Šeks primio predsjednika Odbora za Ustavne promjene Skupštine Kosova Arsima Barjamija

Zagreb - Vladimir Šeks, potpredsjednik Hrvatskoga sabora i predsjednik Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora, sa članovima Odbora, primio je u službeni posjet Arsima Barjamija, predsjednika Odbora za Ustavne promjene Skupštine Kosova, sa članovima Odbora.

Nakon predstavljanja Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav, potpredsjednik Šeks istaknuo je da je taj Odbor matično radno tijelo za izborno zakonodavstvo, temeljna pitanja političkog sustava, kao i za zakone koji se odnose na područje informiranja i dr, ali njegova ključna uloga vezana je uz donošenje i promjene Ustava Republike Hrvatske i ustavnih zakona. 

Arsim Barjami je predstavio novu Ustavnu komisiju formiranu prije dva mjeseca s ciljem izrade promjena Ustava Kosova. Amandmanske intervencije odnose se ponajprije na nov način izbora i nove nadležnosti Predsjednika Republike Kosovo. Dosad je Predsjednika Republike birala Skupština, a u budućnosti bi ga birali građani na neposrednim izborima. „Za nas su vrlo važna hrvatska iskustva, posebice kako je reguliran odnos Predsjednika Republike, Vlade i Parlamenta, kao i postupak neposrednog izbora Predsjednika Republike, jer smatramo da je to primjenjiv model i za Kosovo“, rekao je Barjami, dodavši da je uz rad na promjenama Ustava u tijeku izrada Zakona o neposrednom izboru Predsjednika Republike, kao i izmjene Pravilnika o radu Skupštine Republike Kosovo. Promjene Ustava obuhvatit će i izborni sistem, dosad je Republika Kosovo bila jedna izborna cjelina, a novi prijedlog je podjela Kosova na sedam izbornih jedinica. Arsim Barjami naglasio je da temeljem ustavnih promjena hrvatska zajednica na Kosovu dobiva status tradicionalne zajednice i imat će zagarantirano jedno mjesto u Skupštini.

Potpredsjednik Šeks je rekao da je Hrvatska promjenama Ustava 2000. godine napustila polupredsjednički sustav u kojem je Vlada bila odgovorna Parlamentu i Predsjedniku Republike, „koji je bio faktični šef izvršne vlasti“, a uvela je parlamentarni sustav u kojem je Vlada odgovorna Parlamentu i u kojem je bitno promijenjena uloga Predsjednika Republike. Predsjednik Republike, koji se bira na neposrednim izborima, suoblikuje vanjsku politiku sa Vladom, surađuje s njom u usmjeravanju rada sigurnosnih službi, vrhovni je zapovjednik Oružanih snaga, te se brine za redovito i usklađeno djelovanje i za stabilnost državne vlasti. Predsjednik Republike raspisuje izbore za Hrvatski sabor, saziva ga na prvo zasjedanje te povjerava mandat za sastavljanje Vlade osobi koja na temelju raspodjele zastupničkih mjesta u Hrvatskome saboru i obavljenih konzultacija, uživa povjerenje većine svih zastupnika. Predsjednik Republike potvrđuje zakone koje donosi Hrvatski sabor, a može pokrenuti postupak za ocjenu ustavnosti zakona pred Ustavnim sudom. Kada u obnašanju svoje dužnosti Predsjednik Republike povrijedi Ustav, procedura kreće od Parlamenta sve do Ustavnog suda. Tako postupak za utvrđivanje posebne odgovornosti Predsjednika Republike može pokrenuti Hrvatski sabor dvotrećinskom većinom svih zastupnika, ali o odgovornosti Predsjednika Republike odlučuje u konačnosti Ustavni sud Republike Hrvatske.

Autor: Služba za odnose s javnošću