Zagreb – Na zagrebačkom groblju Mirogoj kod spomenika „Glas hrvatske žrtve – Zid boli“, u organizaciji Zajednice protjeranih Hrvata iz Srijema, Bačke i Banata, u petak je održana komemoracija u povodu Dana sjećanja na prisilno odvedenu i nestalu braću Abjanović iz sela Morović u Vojvodini.
Na događaju je, kao izaslanica predsjednika Hrvatskoga sabora Gordana Jandrokovića, vijenac položila te uputila poruku suosjećanja i odgovornosti zastupnica Jasna Vojnić. - Danas sam ovdje, u ime Hrvatskoga sabora, s mislima na sve naše sunarodnjake koji već više od tri desetljeća traže istinu o svojim najmilijima. Prošlo je previše vremena, a pravde još nema. Žao mi je što odnosi između dviju država ni nakon toliko godina nisu onakvi kakvi bi trebali biti. Nastavit ćemo se boriti da istina bude izrečena, da žrtve dobiju svoje spomen-obilježje i da strah jednom zauvijek nestane u Srijemu, kazala je Jasna Vojnić.
Komemoracija je održana u spomen na Matu i Ivicu Abjanovića, Hrvate iz Morovića u općini Šid, koje su 23. listopada 1991. godine odveli pripadnici tadašnjeg MUP-a Republike Srbije, nakon čega im se gubi svaki trag. Njihova sudbina ni danas, 34 godine poslije, nije razjašnjena.
Uz brojne predstavnike institucija, udruga i obitelji nestalih, komemoraciji su nazočili i Zvonko Milas, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske i izaslanik predsjednika Vlade Republike Hrvatske, Ana Filko, ravnateljica Uprave za zatočene i nestale i izaslanica potpredsjednika Vlade i ministra hrvatskih branitelja Tome Medveda, Milan Bošnjak, savjetnik s posebnim položajem za pitanja hrvatske nacionalne manjine u inozemstvu pri Središnjem državnom uredu za Hrvate izvan Republike Hrvatske, Vesna Kukavica, rukovoditeljica Odjela za nakladništvo Hrvatske matice iseljenika i izaslanica ravnatelja Hrvatske matice iseljenika Zdeslava Milasa te Saša Rajić, zamjenik pučke pravobraniteljice Tene Šimunović Einwalter.
Organizatori su ovom prigodom ponovno istaknuli potrebu da se u Republici Srbiji podigne spomen-obilježje za ubijene i protjerane Hrvate, žrtve etnički motiviranog nasilja 1990-ih godina, budući da takvo obilježje do danas ne postoji. - Priča o braći Abjanović nije samo sudski predmet, nego priča o nasilju, šutnji i ustrajnosti u traženju istine, poručili su iz Zajednice protjeranih Hrvata iz Srijema, Bačke i Banata.
Oko 40 tisuća vojvođanskih Hrvata tijekom 1990-ih bilo je prisiljeno napustiti svoje domove, mnogi su prošli kroz logore i zatvore, a deseci su ubijeni ili nestali, premda se ratna zbivanja nikada nisu vodila na teritoriju Vojvodine. Sudbina braće Abjanović i dalje ostaje simbol stradanja vojvođanskih Hrvata i izostanka pravde. Nakon višegodišnjih sudskih postupaka u Srbiji i pred Europskim sudom za ljudska prava, odgovorni za njihovo odvođenje i smrt nikada nisu utvrđeni.