11. saziv Hrvatskoga sabora (16.05.2024.)

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 26. sjednici, održanoj 21. studenoga 2025. godine, Izvješće o radu Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata za 2024. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata, aktom od 30. srpnja 2025. godine.

Odbor je, u smislu članka 97. Poslovnika Hrvatskoga sabora, o navedenom Izvješću raspravljao u svojstvu matičnog radnog tijela. Odbor je raspolagao Mišljenjem Vlade RH KLASA: 022-03/25-07/260, URBROJ: 50301-29/23-25-9 od  24. listopada 2025. godine.

Uvodno obrazloženje podnio je ravnatelj Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata.

Podnositelj Izvješća osvrnuo se na dostavljeno Izvješće  prema kojemu je Centar kao i svake godine, sukladno svojoj zakonskoj zadaći nastavio s preuzimanjem arhivskog gradiva po službenoj dužnosti, darovanjem i otkupom arhivskog gradiva. Tako je u 2024. godini Centar prikupio: oko 5,0 d/m gradiva, 75 medija nekonvencionalnog gradiva (VHS, DVD i gradiva na vanjskom disku ili stiku), 10 000 fotografija, četiri digitalna vojna zemljovida i 58 sati memoarskog gradiva, odnosno 1154 kartice.

Tijekom 2024. godine nastavljena je digitalizacija gradiva, videozapisa i fotoarhiva (negativa i fotografija) i program zaštite arhivskog gradiva. Izvršeno je zaštitno snimanje 2527 stranica dokumenata iz Domovinskog rata, tako da je Centar krajem 2024. godine imao ukupno 2.59 TB digitaliziranog arhivskog gradiva. Dio obrađenih snimaka priključen je Zbirci fotografija Centra.

Također, Centar je nastavio rad na projektu Izravni demografski gubici Republike Hrvatske u Domovinskom ratu, odnosno unos i ažuriranje podataka u bazu podataka Centra o smrtno stradalim osobama u Domovinskom ratu na području Republike Hrvatske, ali i smrtno stradalim hrvatskim građanima te Hrvatima i pripadnicima Hrvatskog vijeća obrane na području Bosne i Hercegovine.

Isto tako, Centar je u suradnji s Leksikografskim zavodom Miroslav Krleža iz Zagreba 2019. godine započeo rad na projektu izrade enciklopedijskog portala Domovinskog rata.

Tijekom 2024. godine napisano je novih sedam enciklopedijskih tekstova, te 41 kraći enciklopedijski tekst, a pripreme za javno predstavljanje portala u završnoj su fazi.

Tijekom 2024. godine Centar je samostalno ili u suizdavaštvu objavio pet knjiga i tri kataloga izložbi. Nastavljen je rad na izložbeno promotivnim djelovanjima i sudjelovanju na znanstvenim skupovima, predavanjima i promocijama knjiga o Domovinskom ratu. Centar je, također, sudjelovao u pripremi i prezentaciji devet izložbi.

Bez rasprave Odbor je jednoglasno (8 glasova „ZA“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje zaključka 

PRIHVAĆA SE IZVJEŠĆE O RADU HRVATSKOG MEMORIJALNO-DOKUMENTACIJSKOG CENTRA DOMOVINSKOG RATA ZA 2024. GODINU

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je izv. prof. dr. sc. Vesna Bedeković, predsjednica Odbora, a u slučaju njezine odsutnosti prof.dr.sc. Damir Bakić, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA 
izv. prof. dr. sc. Vesna Bedeković

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na  25. sjednici, održanoj 29. listopada 2025. godine, u prvom čitanju, Prijedlog zakona o dopuni Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, prvo čitanje P.Z. br. 10,  koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Marija Selak Raspudić, zastupnica u Hrvatskome saboru, aktom od 24. svibnja 2024. godine.

Odbor je, u smislu članka 97. Poslovnika Hrvatskoga sabora, o navedenom zakonskom prijedlogu raspravljao u svojstvu matičnog radnog tijela. Odbor je raspolagao mišljenjem Vlade RH KLASA: 022-03/24-12/36, URBROJ: 50301-04/24-24-4 od 25. srpnja 2024. godine.

Uvodno obrazloženje podnijela je Marija Selak Raspudić, zastupnica u Hrvatskome saboru. U uvodnom obrazloženju zastupnica je istaknula kako se pitanje nedopuštenog korištenja informacijsko-komunikacijskih uređaja tijekom odgojno-obrazovnoga rada trenutno regulira Pravilnikom o kriterijima za izricanje pedagoških mjera iz 2015. godine, koji regulira samo korištenje pametne tehnologije za vrijeme nastave, dok se ne osvrće na njezino korištenje u školskim ustanovama. Stoga se ovim zakonskim dopunama predlaže zabrana korištenja pametnih telefona, pametnih satova i tableta u školskim ustanovama, osim u edukacijske svrhe kada to zahtjeva nastavna jedinica ili ukoliko je njihova uporaba opravdana medicinskim razlozima. U tom smislu, očekuje se da će zabrana korištenja informacijsko-komunikacijske tehnologije u školskim ustanovama, osim kada je ona potrebna za obradu nastavne jedinice ili u medicinske svrhe, pridonijeti kvalitetnijim ishodima učenja, snažnijem fokusu na nastavni proces te, u dugoročnoj perspektivi kroz privremenu pauzu u njihovoj uporabi, razvoju kritičke svijesti o svim prednostima i nedostacima suvremene tehnologije, kao i osnaživanju međusobnih odnosa u stvarnom svijetu, uvažavanju nastavničkog autoriteta, a u konačnici i poboljšanju mentalnog zdravlja djece i mladih.

Predstavnica Vlade Republike Hrvatske istaknula je da je Pravilnikom o kriterijima za izricanje pedagoških mjera (Narodne novine, br. 94/15. i 3/17.) regulirano pitanje nedopuštenog korištenja informacijsko-komunikacijskih uređaja tijekom odgojno-obrazovnog rada, pri čemu je navedeno širi pojam od pojma: „pametnih telefona, pametnih satova i tableta" koji se koristi u Prijedlogu zakona te se sukladno važećem rješenju daje veća mogućnost reagiranja, pogotovo ako se uzme u obzir dinamiku noviteta u IT tehnologiji i sklonost djece i mladih da brzo usvajaju IT novitete. Predloženim zakonom zabranilo bi se korištenje pametnih telefona, pametnih satova i tableta u školskim ustanovama, pri čemu nije uzeto u obzir da je za pojedine učenike, škole i određena okruženja, iz sigurnosnih i organizacijskih razloga, nužno ostaviti mogućnost da učenici tijekom boravka u školi izvan nastave (tijekom odmora) koriste ovakve uređaje. Osim toga, predloženi zakon ne sadrži mjere postupanja u slučaju da učenik ne poštuje zabranu.

Vezano za pitanje zaštite mentalnog zdravlja učenika, potrebno je uzeti u obzir da su djeca u školi u mogućnosti koristiti mobitele tek tijekom odmora (cca 35 minuta), dok iste mogu koristiti preostali dio dana izvan škole (cca 8-12 sati). Time dodatna zabrana korištenja ovih uređaja tijekom školskih odmora ne može značajnije pridonijeti zaštiti mentalnog zdravlja učenika, dok može, posebno u pojedinim okruženjima i za pojedine učenike, znatno narušiti organizaciju dolaska i odlaska u školu, organizaciju sudjelovanja u izvanškolskim aktivnostima, provedbu određenih obiteljskih obaveza koje učenik može imati i slično. Za zaštitu mentalnog zdravlja i dobrobiti učenika najvažnija mjera je upozoravanje roditelja i učenika o štetnosti ovih uređaja te nužnosti nadzora i ograničenja, kako vremena, tako i sadržaja kojem su djeca izložena.

Predstavnica Vlade Republike Hrvatske naglasila je i da je zaštita mentalnog zdravlja djece i mladih jedan od prioriteta koji su definirani Strateškim okvirom razvoja mentalnog zdravlja do 2030. Zdravlje i dobrobit djece, učenika i studenata, uz edukaciju, jedno je od osnovnih područja koja su odgovornost svih zaposlenika u sektoru obrazovanja i šire. Sve osobe koje rade u predškolskim ustanovama, školama i ostalim obrazovnim ustanovama imaju odgovornost podupirati i razvijati mentalno, emocionalno, socijalno i fizičko blagostanje djece i učenika. Međutim, ukoliko postoji opravdana potreba, svaka školska ustanova može svojim općim aktima ograničiti i/ili zabraniti korištenje pametnih telefona, pametnih satova i tableta u svojim prostorima, što je većina škola i napravila te nema potrebe za donošenjem predloženog zakona kojim bi se regulirala predmetna problematika. Shodno iznijetome, istaknula je kako Vlada Republike Hrvatske predlaže Hrvatskome saboru da ne prihvati navedeni Prijedlog.

U raspravi je većina članova Odbora istaknula kako je pitanje nedopuštenog korištenja informacijsko-komunikacijskih uređaja tijekom odgojno-obrazovnog rada, regulirano Pravilnikom o kriterijima za izricanje pedagoških mjera te da sukladno važećem rješenju nije potrebno donositi Zakon. K tome, istaknuto je da, ukoliko postoji opravdana potreba, svaka školska ustanova može svojim općim aktima ograničiti i/ili zabraniti korištenje, pametnih telefona, pametnih satova i tableta u svojim prostorima, a što je većina škola i napravila. Nadalje, istaknuto je da, iako su ograničenja uporabe mobitela u školama nužna, rješenje treba tražiti i u razvoju digitalne pismenosti, sigurnosne kulture i odgovorne uporabe tehnologije kod djece, ali i u edukaciji roditelja. Također, budući da korištenje digitalnih tehnologija utječe na mentalno zdravlje djece, istaknuto je da je u sustavu odgoja i obrazovanja potrebno usmjeriti aktivnosti na zaštitu i prevenciju oštećenja mentalnog zdravlja djece i mladih. Isto tako, za zaštitu mentalnog zdravlja i dobrobiti učenika najvažnija mjera je upozoravanje roditelja i učenika o štetnosti ovih uređaja te nužnosti nadzora i ograničenja, kako vremena, tako i sadržaja kojem su djeca izložena. Također, u raspravi je istaknuto mišljenje kako djecu treba poučavati da pametne tehnologije koriste na pametan način.

Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom glasova (5 glasova „ZA“ i 2 „SUZDRŽANA“ glasa) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje zaključka

Ne prihvaća se Prijedlog zakona o dopuni Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, prvo čitanje P.Z. br. 10.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je izv. prof. dr. sc. Vesna Bedeković, predsjednica Odbora, a u slučaju njezine odsutnosti prof. dr. sc. Damir Bakić, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
izv. prof. dr. sc. Vesna Bedeković

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na  24. sjednici, održanoj 24. listopada 2025. godine, u prvom čitanju, Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 16. listopada 2025. godine.

Odbor je, u smislu članka 97. Poslovnika Hrvatskoga sabora, o navedenom zakonskom prijedlogu raspravljao u svojstvu matičnog radnog tijela.

Uvodno obrazloženje podnijela je predstavnica predlagatelja koja je istaknula kako će se donošenjem ovoga Zakona svoj djeci – pripadnicima ranjivih skupina bez obzira na dob – osigurati prednost pri upisu u dječji vrtić. Isto tako, pojasnit će se da učitelji primarnoga obrazovanja ne stječu dodatnu kvalifikaciju završavanjem programa za stjecanje odgojno-obrazovnih kompetencija za rad s djecom rane i predškolske dobi, već stječu samo dodatne kompetencije. Također, dodatno će se konkretizirati ograničenja pri zasnivanju radnoga odnosa u dječjem vrtiću te će se smanjiti mogućnost da se roditelji, najčešće majke, ne mogu zaposliti ako imaju izrečenu mjeru za zaštitu dobrobiti djeteta sukladno posebnom propisu. Ovim prijedlogom Uredba o izmjeni Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju bit će integrirana u Zakon. 

U raspravi većina članova Odbora podržala je donošenje Prijedloga zakona ocijenivši kako će njegova implementacija unaprijediti sustav predškolskog odgoja i obrazovanja u Republici Hrvatskoj. Također, pohvaljen je angažman Vlade Republike Hrvatske kojim danas ulaganja u obrazovni sustav iznose pet posto hrvatskog BDP-a kao i da se značajna sredstva ulažu u infrastrukturu obrazovnih institucija, od predškolskih ustanova pa sve do visokoobrazovnih institucija. 

S ciljem unaprjeđenja teksta Zakona, članica Odbora istaknula je prijedlog potrebe uređenja pitanja koji se odnosi na usklađenje radnog mjesta odgojitelja u vrtićima koji imaju stečenu obrazovnu kvalifikaciju prvostupnika, odnosno završenu višu stručnu spremu, s Uredbom o nazivima radnih mjesta, uvjetima za raspored i koeficijentima za obračun plaće u javnim službama (Narodne novine broj 22/2024.). 

U raspravi je istaknuta primjedba na članak 2. Prijedloga, koja se odnosi na način zapošljavanja učitelja primarnog obrazovanja na radno mjesta odgajatelja, kao i na završavanje programa za stjecanje odgojno-obrazovnih kompetencija za rad s djecom rane i predškolske dobi.

Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom glasova  (6 glasova „ZA“ i 3 glasa „PROTIV“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje zaključka  

Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja dostavit će se predlagatelju da ih razmotri prilikom utvrđivanja teksta Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je izv. prof. dr. sc. Vesna Bedeković, predsjednica Odbora, a u slučaju njezine odsutnosti prof. dr. sc. Damir Bakić, potpredsjednik Odbora.

                                                                     PREDSJEDNICA ODBORA 
                                                                    izv. prof. dr. sc. Vesna Bedeković

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 24. sjednici, održanoj 24. listopada 2025. godine, Godišnje izvješće o radu Nacionalnog vijeća za visoko obrazovanje, znanost i tehnološki razvoj od 14. srpnja 2023. do 30. rujna 2024., koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavilo Nacionalno vijeće za visoko obrazovanje, znanost i tehnološki razvoj, aktom od 17. travnja 2025. godine.

Odbor je, u smislu članka 97. Poslovnika Hrvatskoga sabora, o navedenom Izvješću raspravljao u svojstvu matičnog radnog tijela. Odbor je raspolagao mišljenjem Vlade RH KLASA: 022-03/25-12/02, URBROJ: 50301-04/32-25-10 od 11. srpnja 2025. godine.

Uvodno obrazloženje podnio je podnositelj Izvješća. Podnositelj Izvješća istaknuo je kako se najveći dio aktivnosti Nacionalnoga vijeća za visoko obrazovanje, znanost i tehnološki razvoj (u daljnjem tekstu: Nacionalno vijeće), u razdoblju za koje se Izvješće podnosi, bio fokusiran na usklađivanje s novim Zakonom o visokom obrazovanju i znanosti (Narodne novine broj 119/2022, u daljnjem tekstu Zakon) koji je stupio na snagu u listopadu 2022. godine, a koji se posebice odnosi na aktivnosti vezane za izbore i reizbore za znanstveno-nastavna, umjetničko-nastavna, znanstvena i nastavna radna mjesta na sveučilištima i znanstvenim institutima. 

Tijekom 2023. godine odlukom Hrvatskog sabora imenovani su članovi Nacionalnog vijeća koji su na konstituirajućoj sjednici, sukladno članku 115. Zakona, ždrijebom odlučili kojim članovima Nacionalnog vijeća mandat traje dvije, a kojima četiri godine. Isto tako, podnositelj Izvješća istaknuo je kako je, na prijedlog Nacionalnog vijeća, a sukladno članku 81. stavak 2. Zakona, početkom 2024. godine nadležno Ministarstvo donijelo Pravilnik o  znanstvenim i interdisciplinarnim područjima, poljima i granama te umjetničkom području, poljima i granama područjima. Jednako tako, sukladno članku 90. Zakona, na prijedlog Nacionalnog vijeća nadležno Ministarstvo donijelo je i Pravilnik koji se odnosi na ustroj, nadležnost i način rada matičnih odbora. 

Tijekom izvještajnog razdoblja Nacionalno je vijeće održalo 17 sjednica, pri čemu je na sjednici održanoj 5. prosinca 2023. godine imenovalo članove Povjerenstva za prigovore.  

U raspravi je istaknuto kako Odbor podržava rad i napore Nacionalnog vijeća koje su mu određene sukladno Zakonu o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti (Narodne novine, broj 119/22, međutim za brzinu ispunjavanja zadaća u smislu promjena u sustavu znanosti i visokog obrazovanja potrebno je dodatno osnažiti rad Nacionalnog vijeća u sinergiji s nadležnim Ministarstvom. Tema rasprave bila je i donošenje nacionalnih kriterija za izbor u znanstveno-nastavna zvanja, kao i analiza studijskih programa i studijskih kvota s malim brojem upisanih studenata u Republici Hrvatskoj.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (6 glasova „ZA“ i 2 „SUZDRŽANA“ glasa) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje  zaključka 

PRIHVAĆA SE GODIŠNJE IZVJEŠĆE O RADU NACIONALNOG VIJEĆA ZA VISOKO OBRAZOVANJE, ZNANOST I  TEHNOLOŠKI RAZVOJ OD 14. SRPNJA 2023. DO 30. RUJNA 2024.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je izv. prof. dr. sc. Vesna Bedeković, predsjednica Odbora, a u slučaju njezine odsutnosti prof. dr. sc. Damir Bakić, potpredsjednik Odbora.

                                                                                          PREDSJEDNICA ODBORA 

                                izv. prof. dr. sc. Vesna Bedeković

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 23. sjednici Odbora, održanoj 15. listopada 2025. godine Prijedlog odluke o razrješenju dijela članova Upravnog vijeća Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata i Prijedlog odluke o imenovanju dijela članova Upravnog vijeća Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 26. rujna 2025. godine.

Odbor je sukladno odredbi članka 97. Poslovnika Hrvatskoga sabora prijedloge raspravio kao matično  radno tijelo.

Uvodno obrazloženje podnijela je predstavnica predlagatelja.
 
Predstavnica predlagatelja istaknula je kako je dijelu članova Upravnog vijeća Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata istekao mandat stoga Vlada Republike Hrvatske predlaže njihovo razriješenje i ponovno imenovanje.

S tim u svezi, Vlada Republike Hrvatske je sukladno Zakonu o Hrvatskom memorijalno-dokumentacijskom centru Domovinskog rata („Narodne novine“ br. 178/04.), na sjednici održanoj 26. rujna 2025. utvrdila Prijedlog odluke o razrješenju dijela članova Upravnog vijeća Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata te Prijedlog odluke o imenovanju dijela članova Upravnog vijeća Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata.

Bez rasprave, Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu je jednoglasno (8 glasova „ZA“)  odlučio  predložiti  Hrvatskome saboru  d o n o š e nj e 

ODLUKE O RAZRJEŠENJU DIJELA ČLANOVA UPRAVNOG VIJEĆA HRVATSKOG MEMORIJALNO-DOKUMENTACIJSKOG CENTRA DOMOVINSKOG RATA

Bez rasprave, Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu je jednoglasno (8 glasova „ZA“)  odlučio  predložiti  Hrvatskome saboru  d o n o š e nj e 

ODLUKE O IMENOVANJU DIJELA ČLANOVA UPRAVNOG VIJEĆA HRVATSKOG MEMORIJALNO-DOKUMENTACIJSKOG CENTRA DOMOVINSKOG RATA

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je izv. prof. dr. sc. Vesna Bedeković, predsjednica Odbora, a u slučaju njezine odsutnosti prof.dr.sc. Damir Bakić, potpredsjednik Odbora.

                                                                                            PREDSJEDNICA ODBORA 

                                   izv. prof. dr. sc. Vesna Bedeković

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 23. sjednici, održanoj 15. listopada 2025. godine, u drugom čitanju, Konačni prijedlog zakona o zaštiti oznaka zemljopisnog podrijetla za obrtničke i industrijske proizvode, P. Z. E.. br. 159, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 9. listopada 2025. godine.

Odbor je, u smislu članka 97. Poslovnika Hrvatskoga sabora, o navedenom zakonskom prijedlogu raspravljao u svojstvu matičnog radnog tijela.
Uvodno obrazloženje podnio je predstavnik predlagatelja. Predstavnik predlagatelja istaknuo je kako će se donošenjem Zakona o zaštiti oznaka zemljopisnog podrijetla za obrtničke i industrijske proizvode osigurati zakonski uvjeti za provedbu Uredbe (EU) 2023/2411 u pravni poredak Republike Hrvatske na način da će se uspostaviti novi jedinstveni sustav zaštite na razini EU-a, koji će pridonijeti konkurentnosti proizvoda koji nose zaštićenu oznaku, na nacionalnoj i europskoj razini, ali i na međunarodnoj razini. Isto tako, ovim zakonskim prijedlogom Državni zavod za intelektualno vlasništvo određuje se kao nadležno tijelo za provođenje nacionalne faze postupka registracije oznaka zemljopisnog podrijetla s područja Republike Hrvatske za obrtničke i industrijske proizvode te za druge povezane upravne postupke i stručne poslove s ciljem osiguranja uvjeta za punu primjenu odredbi Uredbe (EU) 2023/2411.

Također, predstavnik predlagatelja pojasnio je razlike između rješenja koja se predlažu Konačnim prijedlogom zakona u odnosu na rješenja iz Prijedloga zakona istaknuvši kako su dopunjene odredbe zakona koje se odnose na članak 27. Prijedloga te je Prijedlog nomotehnički dorađen.

Bez  rasprave, Odbor je većinom glasova (7 glasova „ZA“ i 1 „SUZDRŽANI“ glas) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje 

ZAKONA O ZAŠTITI OZNAKA ZEMLJOPISNOG PODRIJETLA ZA OBRTNIČKE I INDUSTRIJSKE PROIZVODE

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je izv. prof. dr. sc. Vesna Bedeković, predsjednica Odbora, a u slučaju njezine odsutnosti prof. dr. sc. Damir Bakić, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
izv. prof. dr. sc. Vesna Bedeković
 

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 22. sjednici, održanoj 16. listopada 2025. godine, Prijedlog  izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2025. godinu i projekcija za 2026. i 2027. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 3. listopada 2024. godine.

Odbor je u smislu članka 197. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom pitanju   raspravljao u svojstvu zainteresiranog radnog tijela.

Sukladno članku 247. Poslovnika Hrvatskog sabora, provedena je objedinjena rasprava o predmetnom Prijedlogom s  Konačnim prijedlogom zakona o izmjeni i dopuni Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2025. godinu.

 Uvodno obrazloženje podnijeli su predstavnici predlagatelja.
Predstavnica predlagatelja istaknula je kako se novim Planom Državnog proračuna za 2025. godinu nastavljaju povoljna gospodarska kretanja.  Ukupni prihodi Državnog proračuna za 2025. godinu prema novom Planu povećavaju se za 30 milijuna eura i iznose 33 milijardi eura, dok se ukupni rashodi Državnog proračuna za 2025. godinu prema novom Planu smanjuju za 223,milijuna eura odnosno s 37,0 milijardi eura na 36,8 milijardi eura pri čemu se rashodi koji se financiraju iz općih prihoda i primitaka, doprinosa i namjenskih primitaka smanjuju za 454,5 milijuna eura, dok se rashodi koji se financiraju iz EU i ostalih izvora povećavaju za 231,4 milijuna eura. 
Predstavnik Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih  istaknuo je kako na poziciji Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih novim Planom Državnog proračuna sredstva iznose 4.618.290.392 eura te se bilježi povećanje za 0,58%. U tom smislu naveo je kako se novim Planom Državnog proračuna za 2025. godinu najveća povećanja bilježe na pozicijama materijalnih rashoda za zaposlenike, zatim kapitalne potpore za vrtiće kao i programi za djecu s teškoćama u razvoju. Nadalje, izrazio je žaljenje zbog smanjenja sredstava na poziciji Hrvatske zaklade za znanost koja zbog kašnjenja nije realizirala projekte. 

Ministrica kulture i medija istaknula kako novim Planom Državnog proračuna na poziciji Ministarstva kulture i medija povećanja bilježe stavke za naknade distribucije tiska, zatim muzejska djelatnost te druga scena HNK u Zagrebu. Najveća su smanjenja Ministarstva kulture i medija na programima djelatnosti i održavanja kulturne baštine te realizacije ugovora između HRT-a i Vlade Republike Hrvatske. 

Predstavnica Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti istaknula je kako se novim planom Državnog proračuna za 2025. godinu najveća smanjenja sredstava za Hrvatsku akademiju znanosti i umjetnosti odnose na obnovu zgrada HAZU-a koje su stradale u potresu. 
U raspravi većina članova Odbora podržala je donošenje izmjena i dopuna Državnog proračuna za 2025. godinu izražavajući zadovoljstvo pozitivnim makroekonomskim kretanjima rasta hrvatskog gospodarstva, a koje karakterizira odgovorna fiskalna politika Vlade Republike Hrvatske. Također, pohvaljeni su napori Vlade RH kojima ulaganja u obrazovanje danas iznose 5 posto hrvatskog BDP-a. U raspravi izraženo je žaljenje što su smanjena sredstva na poziciji Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih za programe prevencije nasilja među mladima kao i što Zaklada za znanost nije iskoristila sredstva za realizaciju projekata. 
Nakon rasprave Odbor je većinom glasova (6 glasova „ZA“ i  2 glasa „PROTIV“) odlučio predložiti Hrvatskom saboru d o n o š e n j e   

IZMJENA I DOPUNA DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2025. GODINU I PROJEKCIJA ZA 2026. I 2027. GODINU

    
Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je izv. prof. dr. sc. Vesna Bedeković, predsjednica Odbora, a u slučaju njezine odsutnosti prof. dr. sc. Damir Bakić, potpredsjednik Odbora.

 
                                                                                       PREDSJEDNICA ODBORA

                                            izv. prof. dr. sc. Vesna Bedeković

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 22. sjednici, održanoj 16. listopada 2025. godine, Konačni prijedlog zakona o izmjeni i dopuni Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2025. godinu, P.Z. br. 201 koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 3. listopada 2025. godine.

Odbor je u smislu članka 197. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom pitanju   raspravljao u svojstvu zainteresiranog radnog tijela.

Sukladno članku 247. Poslovnika Hrvatskoga sabora, provedena je objedinjena rasprava o predmetnom Prijedlogu i  Prijedlogu izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2025. godinu i projekcija za 2026. i 2027. godinu. 

Uvodno obrazloženje podnijela je predstavnica predlagatelja.

Predstavnica predlagatelja istaknula je kako se Prijedlogom izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2025. godinu djelomično mijenjaju odredbe Zakona o izvršavanju državnog proračuna. Slijedom toga, Prijedlogom izmjene i dopune Zakona mijenja se planirani iznos zaduživanja na inozemnom i domaćem tržištu novca i kapitala te planirani iznos tekućih otplata glavnice državnog duga, što je iskazano u Računu financiranja. Također, mijenja se i planirani iznos zaduživanja kao i iznos tekućih otplata glavnice duga za izvanproračunske korisnike državnog proračuna.

 
Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (glasova 6„ ZA“ i 2 glasa „PROTIV“) odlučio predložiti Hrvatskom saboru  d o n o š e n j e   

ZAKONA O IZMJENI I DOPUNI ZAKONA O IZVRŠAVANJU DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2025. GODINU 

    
Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je izv. prof. dr. sc. Vesna Bedeković, predsjednica Odbora, a u slučaju njezine odsutnosti prof. dr. sc. Damir Bakić, potpredsjednik Odbora.

 
                                                                                       PREDSJEDNICA ODBORA

                                            izv. prof. dr. sc. Vesna Bedeković

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 21. sjednici, održanoj 26. rujna 2025. godine, Godišnje izvješće o radu Agencije za znanost i visoko obrazovanje za 2023. godinu i Plan aktivnosti za 2024. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Agencija za znanost i visoko obrazovanje aktom od 21. prosinca 2024. godine.

Odbor je, u smislu članka 97. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom Izvješću raspravljao u svojstvu matičnog radnog tijela. 

Odbor je raspolagao mišljenjem Vlade RH KLASA.022-03/24-12/39, URBROJ: 50301-04/32-25-19  od  21. veljače 2025. godine.

Sukladno članku 247. Poslovnika Hrvatskog sabora, provedena je objedinjena rasprava o predmetnom Izvješću s Godišnjem izvješće o radu Agencije za znanost i visoko obrazovanje za 2024.godinu.

Uvodno obrazloženje podnijela je ravnateljica Agencije za znanost i visoko obrazovanje. Podnositeljica Izvješća je istaknula je kako Agencija sukladno odredbama članka 45.  novog Zakona o osiguravanju kvalitete u visokom obrazovanju i znanosti („Narodne novine“, broj 151/22.) dostavlja ministarstvu nadležnom za znanost i obrazovanje i Hrvatskome saboru godišnje izvješće o radu Agencije, što je po prvi puta učinjeno 2024. godine, a što podrazumijeva proceduralno drugačiji postupak u odnosu na postupak koji se provodio prethodnih godina. S tim u svezi Agencija je u podnijela Izvješće 2024. godine, ali je isto povukla iz procedure iz razloga što Izvješće nije sadržavalo godišnji Izvještaj o izvršenju financijskog plana Agencije sukladno članku 86. stavku 6. Zakona o proračunu („Narodne novine“, broj 144/21) i članku 52. stavku 10. Pravilnika o polugodišnjem i godišnjem izvještaju o izvršenju proračuna i financijskog plana („Narodne novine“, broj 85/23.). Slijedom iznijetoga Agencija je doradila Godišnje Izvješće o radu za 2023. godinu i Plan aktivnost za 2024. godinu i uputila u proceduru.

Isto tako, podnositeljica Izvješća je istaknula kako su tijekom 2023. godine sukladno novom zakonskom okviru izrađeni i objavljeni dokumenti za provođenje postupaka inicijalne akreditacije studija, inicijalne akreditacije visokog učilišta, akreditacije združenog studija, reakreditacije visokog učilišta, inicijalne akreditacije znanstvenog instituta i reakreditacije znanstvenog instituta. Također, istaknula je kako je Agencija za znanost i visoko obrazovanje (u daljnjem tekstu AZVO) u 2023. godini reakreditirala 10 visokih učilišta, dok je Akreditacijski savjet Agencije usvojio 68 mišljenje Povjerenstva u postupcima reakreditacije doktorskih studija, od čega 21 mišljenje u starom sazivu, a 47 mišljenja u novom sazivu. 

Tijekom 2023. godine Upravno vijeće AZVO-a održalo je devet sjednica, dok je Akreditacijski savjet Agencije održao osam redovnih sjednica i tri izvanredne sjednice na kojima je donio pet pozitivnih mišljenja za izdavanje dopusnice za izvođenje studija, pet mišljenja o izdavanju pisma očekivanja, četiri konačna mišljenja u postupku reakreditacije visokog učilišta te 11 pozitivnih mišljenja o izdavanju potvrde o ispunjavanju uvjeta za obavljanje djelatnosti visokog obrazovanja i znanstvene djelatnosti. Isto tako, Akreditacijski savjet donio je jedno negativno mišljenje o izdavanju uskrate dopusnice za obavljanje znanstvene djelatnosti, zatim dva mišljenja za obavljanje znanstvene djelatnosti, pet pozitivnih i jedno negativno mišljenje u postupku inicijalne akreditacije za izvođenje studijskog programa, sedam pozitivnih mišljenja u postupku reakreditacije poslijediplomskih sveučilišnih (doktorskih) studija i druge odluke.

Tijekom 2023. godine AZVO je vrednovao 44 zahtjeva za upis prijedloga standarda kvalifikacija u Registar HKO-a, za 21 zahtjev je provedeno i stručno vrednovanje te je u Registar upisano 11 standarda kvalifikacija na razini visokog obrazovanja. Također, za 26 programa cjeloživotnog učenja na razini visokog obrazovanja izdana je potvrda o njihovoj usklađenosti sa standardima skupova ishoda učenja iz Registra HKO-a.

U raspravi većina članova Odbora prihvatila je godišnje Izvješće o radu i podržala rad Agencije za znanost i visoko obrazovanje. Uz pohvale na međunarodnoj vidljivosti Agencije u raspravi je istaknuto mišljenje pojedinih članova Odbora kako je Agencija ključno tijelo u sustavu visokog obrazovanja koja ima za cilj osiguravanje kvalitete i unaprjeđenja kvalitete rada visokih učilišta i znanstvenih instituta te da bi u tom smislu članovi upravljačkih tijela Agencije trebali biti osobe besprijekorne znanstvene karijere i etike. K tome, istaknuto je da bi iste za vrijeme trajanja određenih postupaka trebale biti izuzete iz postupka odlučivanja i donošenja odluka vezanih uz sustav visokog obrazovanja. Jednako tako, istaknuto je mišljenje kako bi rad Agencije trebao biti vidljiviji u javnom prostoru po pitanju kvalitete studijskih programa, kvalitete doktorskih studija te podacima vezanima za usklađivanje studijskih programa s potrebama tržišta rada. Također, u raspravi je ukazano na nerazmjer u broju Sveučilišta, Veleučilišta i studijskih programa odnosu na broj stanovnika Republike Hrvatske. Tema rasprave bila je kvaliteta doktorskih studija ali i problematika Veleučilišta Hrvatskog zagorja u Krapini. 

Podnositeljica Izvješća u odgovoru na pitanja između ostaloga istaknula je kako je uloga Agencije unaprjeđenje kvalitete i vanjsko vrednovanje kvalitete na visoko obrazovnim ustanovama. S tim u svezi osvrnula se na kvalitetu doktorskih studija pri čemu je istaknula kako Agencija, s ciljem utvrđivanja kvalitete, svrsishodnosti i učinkovitosti doktorskih studija, u Republici Hrvatskoj svake godine provodi tematske analize te je navela da je na temelju analize iz 2018. godine ukinuto 20 doktorskih studija.

Na temelju članaka 44. stavka 6. Poslovnika Hrvatskoga sabora članica Odbora predložila je sljedeći Zaključak:
"Predlaže se Hrvatskome saboru da se o Godišnjem Izvješću o radu Agencije za znanost i visoko obrazovanje za 2023. godinu i Planu aktivnosti za 2024. godinu provede rasprava na sjednici Hrvatskoga sabora".
Predloženi zaključak je odbijen većinom glasova (7 glasova „PROTIV“ i  4 glasa „ZA“ ).

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (7 glasova „ZA“ i 4 glasa „PROTIV“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje zaključka

PRIHVAĆA SE GODIŠNJE IZVJEŠĆE O RADU AGENCIJE ZA ZNANOST I VISOKO OBRAZOVANJE ZA 2023. GODINU I PRIMA SE NA ZNANJE PLAN AKTIVNOSTI ZA 2024. GODINU 

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je izv. prof. dr. sc. Vesna Bedeković, predsjednica Odbora, a u slučaju njezine odsutnosti prof. dr. sc. Damir Bakić, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
izv. prof. dr. sc. Vesna Bedeković

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 21. sjednici, održanoj 26. rujna 2025. godine, Godišnje izvješće o radu Agencije za znanost i visoko obrazovanje za 2024. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Agencija za znanost i visoko obrazovanje, aktom od 9. travnja 2025.godine.

Odbor je, u smislu članka 97. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom Izvješću raspravljao u svojstvu matičnog radnog tijela. 

Odbor je raspolagao mišljenjem Vlade RH KLASA.022-03/25-12/33, URBROJ: 50301-04/12-25-5 od  11. rujna 2025. godine.

Sukladno članku 247. Poslovnika Hrvatskog sabora, provedena je objedinjena rasprava o predmetnom Izvješću s Godišnjem izvješće o radu Agencije za znanost i visoko obrazovanje za 2023.godinu i Planom aktivnosti ta 2024. godinu.

Uvodno obrazloženje podnijela je ravnateljica Agencije za znanost i visoko obrazovanje.

Podnositeljica Izvješća je istaknula kako je u 2024. godini ukupno zaprimljeno 46 zahtjeva za pokretanje postupka inicijalne akreditacije (od čega su četiri zahtjeva za izvođenje online studijskih programa), 31 za izvođenje sveučilišnih studijskih programa, 14 stručnih (od kojih je jedan kratki stručni studij) te jedan za osnutak visokog učilišta. Izdano je 20 dopusnica, dok je jedan zahtjev za izdavanje dopusnice odbijen. Izdano je pet rješenja o odbacivanju, zatim jedno odustajanje, dok je ostali broj zahtjeva u postupku ili se čeka izdavanje tj. pisanje dopusnice. Kada je riječ o inicijalnoj akreditaciji visokih učilišta, Agencija je u 2024. godini zaprimila jedan zahtjev za pokretanje postupka osnutka novog visokog učilišta. U 2024. godini Upravno vijeće je održalo jedanaest sjednica, od kojih je jedna održana sjednica bila tematska. Akreditacijski savjet je održao deset redovitih sjednica i jednu izvanrednu sjednicu. Povjerenstvo za naknadno praćenje je u 2024. godini održalo osam sjednica i donijelo ukupno 154 mišljenja, od čega se 47 mišljenja odnosilo na naknadno praćenje u postupcima reakreditacije visokih učilišta, 98 mišljenja u postupcima reakreditacije doktorskih studija i devet mišljenja u postupcima inicijalne akreditacije studijskih programa.

Agencija je, u okviru postupaka formalnog i stručnog vrednovanja zahtjeva za upis prijedloga standarda kvalifikacija i/ili standarda skupova ishoda učenja na razini visokog obrazovanja u Registar Hrvatskog kvalifikacijskog okvira (HKO) te donošenja odluke o upisu u Podregistar standarda kvalifikacija i Podregistar skupova ishoda učenja, osnovala ukupno 29 stručnih povjerenstava (77 stručnjaka iz različitih znanstvenih i stručnih područja). Povjerenstva su vrednovala 31 zahtjev za upis prijedloga standarda kvalifikacija i 20 zahtjeva za upis skupova ishoda učenja na razini visokog obrazovanja u Registar HKO-a. U 2024. godini AZVO je u Registar HKO-a upisao 31 standard kvalifikacija i 11 pojedinačnih skupova ishoda učenja na razini visokog obrazovanja.

U raspravi većina članova Odbora prihvatila je godišnje Izvješće o radu i podržala rad Agencije za znanost i visoko obrazovanje. Uz pohvale na međunarodnoj vidljivosti Agencije, u raspravi je istaknuto mišljenje  pojedinih članova Odbora kako je Agencija ključno tijelo u sustavu visokog obrazovanja koja ima za cilj osiguravanje kvalitete i unaprjeđenja kvalitete rada visokih učilišta i znanstvenih instituta te da bi u tom smislu članovi upravljačkih tijela Agencije trebali biti osobe besprijekorne znanstvene karijere i etike. K tome, istaknuto je da bi iste za vrijeme trajanja određenih postupaka trebale biti izuzete iz postupka odlučivanja i donošenja odluka vezanih uz sustav visokog obrazovanja. Jednako tako, istaknuto je mišljenje kako bi rad Agencije trebao biti vidljiviji u javnom prostoru po pitanju kvalitete studijskih programa, kvalitete doktorskih studija te podacima vezanima za usklađivanje studijskih programa s potrebama tržišta rada. Također, u raspravi je ukazano na nerazmjer u broju Sveučilišta, Veleučilišta i studijskih programa odnosu na broj stanovnika Republike Hrvatske. Tema rasprave bila je kvaliteta doktorskih studija, ali i problematika Veleučilišta Hrvatskog zagorja u Krapini. 

Podnositeljica Izvješća u odgovoru na pitanja između ostaloga istaknula je kako je uloga Agencije unaprjeđenje kvalitete i vanjsko vrednovanje kvalitete na visoko obrazovnim ustanovama. S tim u svezi osvrnula se na kvalitetu doktorskih studija pri čemu je istaknula kako Agencija, s ciljem utvrđivanja kvalitete, svrsishodnosti i učinkovitosti doktorskih studija, u Republici Hrvatskoj svake godine provodi tematske analize te je navela da je na temelju analize iz 2018. godine ukinuto 20 doktorskih studija.

Na temelju članaka 44. stavka 6. Poslovnika Hrvatskoga sabora članica Odbora predložila je sljedeći Zaključak:
„Predlaže se Hrvatskome saboru da se o Godišnjem Izvješću o radu Agencije za znanost i visoko obrazovanje za 2023. godinu i Planu aktivnosti za 2024. godinu provede rasprava na sjednici Hrvatskoga sabora“.
Predloženi zaključak je odbijen većinom glasova (7 glasova „PROTIV“ i 4 glasa „ZA“).

Nakon rasprave Odbor je većinom (7 glasova „ZA“ i 4 glasa „PROTIV“) odlučio je predložiti Hrvatskome saboru donošenje zaključka 

PRIHVAĆA SE GODIŠNJE IZVJEŠĆE O RADU AGENCIJE ZA ZNANOST I VISOKO OBRAZOVANJE ZA 2024. GODINU

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je izv. prof. dr. sc. Vesna Bedeković, predsjednica Odbora, a u slučaju njezine odsutnosti prof. dr. sc. Damir Bakić, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
izv. prof. dr. sc. Vesna Bedeković

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 20. sjednici, održanoj 16. rujna 2025. godine, Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija, s Konačnim  prijedlogom zakona, P. Z. E.  br. 181, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 28. kolovoza 2025. godine.

Odbor je, u smislu članka 97. Poslovnika Hrvatskoga sabora, o navedenom Prijedlogu raspravljao u svojstvu matičnog radnog tijela.

Uvodno obrazloženje podnio je predstavnik predlagatelja.

Predstavnik predlagatelja istaknuo je kako se ovim zakonskim prijedlogom usklađuje  zakonodavstvo Republike Hrvatske sa zakonodavstvom Europske unije odnosno s Direktivom (EU) 2024/505 Europskog parlamenta i Vijeća od 7. veljače 2024. o izmjeni Direktive 2005/36/EZ po pitanju priznavanja stručnih kvalifikacija medicinskih sestara za opću zdravstvenu njegu osposobljenih u Rumunjskoj. Naime, radi usklađenja s Direktivom (EU) 2024/505 potrebno je izmijeniti odredbu članka 55. Zakona kojom se uređuju stečena prava specifična za medicinske sestre odgovorne za djelatnost opće njege, a koje su osposobljene u Rumunjskoj. Isto tako, transponiranjem Direktive (EU) 2024/505 pridonijet će se olakšavanju mobilnosti radne snage u zdravstvenim sektorima Europske unije, olakšavajući medicinskim sestrama pristup tržištima rada u državama članicama Europske unije, kao i smanjenju administrativnih prepreka.

Pučka pravobraniteljica istaknula je kako bi se navedenim izmjenama trebalo regulirati  i troškove priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija u reguliranim profesijama na način da se normira odredba koja će definirati način raspodjele naknade i oslobođenje od plaćanja skupinama slabijeg imovinskog stanja. Naime, važeći Zakon o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija ne sadrži odredbe kojima bi nadležne strukovne komore kao pravne osobe s javnim ovlastima bile dužne osloboditi od plaćanja pripadnike pojedinih društvenih skupina od naknade troškove postupaka priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija u reguliranim profesijama. Također, normiranjem predloženog rješenja olakšao bi se pristup skupinama slabijeg imovinskog stanja na tržištu rada  s ciljem povećanjem njihove zaposlenosti u Republici Hrvatskoj. 

U raspravi je većinom glasova podržano donošenje navedenog Zakona ocijenivši kako će njegova implementacija pro futuro olakšati mobilnost radne snage u zdravstvenim sektorima Europske unije. Jednako tako, s ciljem unaprjeđenja statusa medicinskih sestara u zdravstvenom sustavu Republike Hrvatske, članica Odbora istaknula je mišljenje kako je u kontekstu nedostatka radne snage u Republici Hrvatskoj potrebno dodatno poboljšati uvjete rada medicinskim sestrama u zdravstvenom sustavu. Također, istaknut je prijedlog nomotehničke dorade članka 2. Prijedloga koji se odnosi na stručnu kvalifikaciju na razini srednjoškolskog obrazovanja.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (10 glasova „ZA“ i 1 glas „SUZDRŽAN“ ) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje 

ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O REGULIRANIM PROFESIJAMA I PRIZNAVANJU INOZEMNIH STRUČNIH KVALIFIKACIJA

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je izv. prof. dr. sc. Vesna Bedeković, predsjednica Odbora, a u slučaju njezine odsutnosti prof.dr.sc. Damir Bakić, potpredsjednik Odbora.

                                                                                          PREDSJEDNICA ODBORA 

                                  izv. prof. dr. sc. Vesna Bedeković

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 18. sjednici, održanoj 1. srpnja  2025. godine, u drugom čitanju Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o udžbenicima i drugim obrazovnim materijalima za osnovnu i srednju školu, P. Z. br. 153, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 27. lipnja 2025. godine.

Odbor je, u smislu članka 97. Poslovnika Hrvatskoga sabora, o navedenom zakonskom prijedlogu raspravljao u svojstvu matičnog radnog tijela.
Uvodno obrazloženje podnijela je predstavnica predlagatelja.

Predstavnica predlagatelja istaknula je kako važeći Zakon ne propisuje mogućnost povećanja cijene tiskanih udžbenika te usklađivanje cijene udžbenika s trenutnom gospodarskom situacijom, zbog čega je Vlada Republike Hrvatske 2022. i 2024. godine donijela Uredbe o izmjeni i dopuni Zakona te se na taj način omogućilo povećanje cijena tiskanih udžbenika za osnovnu školu i uskladilo ih se s trenutnim stanjem na tržištu. S tim u svezi, kako bi se zakonski uredilo pitanje definiranja najveće dopuštene cijene udžbenika u osnovnoj školi, kao i ostala pitanja važna za postupak odobravanja, uvrštavanja u Katalog, izbora i povlačenja iz uporabe udžbenika i drugih obrazovnih materijala za učenike osnovnih i srednjih škola, potrebno je donijeti izmjene i dopune Zakona.

Isto tako, s obzirom na uvođenje novih modularnih strukovnih kurikula u strukovne škole, potrebno je omogućiti uporabu udžbenika i za module u strukovnim kurikulima, stoga je tekst Zakona potrebno uskladiti i s mogućnošću izrade i uporabe udžbenika za učenike u strukovnim školama koji će pohađati modularnu nastavu. Također, s obzirom na to da će predloženi Zakon omogućavati odstupanje od rokova za podnošenje prijave na javni poziv za izmjene Kataloga za udžbenike na jeziku i pismu nacionalnih manjina, predloženim zakonom, uz dosada propisani Katalog, kao iznimka uvodi se i Dodatak katalogu za nastavu na jeziku i pismu nacionalnih manjina koji se objavljuje po potrebi.

U raspravi istaknuta je potreba ograničenja mase udžbenika kako bi se olakšala težina školske torbe učenicima osnovnih škola.  S obzirom da je važeći Zakon nekoliko puta mijenjan, u raspravi je istaknuta potreba donošenja novog ili pročišćenog teksta Zakona o udžbenicima i drugim obrazovnim materijalima za osnovnu i srednju školu, sukladno Jedinstvenim metodološko-nomotehničkim pravilima za izradu akata. Tema rasprave bila je praćenje sustava kvalitete u obrazovanju kao i uvođenje novih strukovnih kurikula u strukovne srednje škole.

Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom glasova (glasova 7 „ZA“ i 2 „SUZDRŽANA“ glasa) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje 

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O UDŽBENICIMA I DRUGIM OBRAZOVNIM MATERIJALIMA ZA OSNOVNU I SREDNJU ŠKOLU.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je izv. prof. dr. sc. Vesna Bedeković, predsjednica Odbora, a u slučaju njezine odsutnosti prof. dr. sc. Damir Bakić, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
izv. prof. dr. sc. Vesna Bedeković

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 18. sjednici, održanoj 1. srpnja  2025. godine, u drugom čitanju Konačni prijedlog zakona, o logopedskoj djelatnosti P.Z. br.121, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 27. lipnja 2025. godine.

Odbor je, u smislu članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora, o navedenom zakonskom prijedlogu raspravljao u svojstvu zainteresiranog radnog tijela.

Uvodno obrazloženje podnijela je predstavnica predlagatelja.
Predstavnica predlagatelja pojasnila je rješenja koja se predlažu Konačnim prijedlogom zakona u odnosu na rješenja iz Prijedloga zakona. U tom smislu istaknula je da su pojedine odredbe, koje su bile predmet rasprave na sjednici Hrvatskoga sabora u prvom čitanju, izmijenjene i dopunjene s ciljem postizanja veće jasnoće u primjeni, kao i da se ostale struke u odnosu na logopede ne bi osjećale zapostavljeno. Tako su u članku 8. izmijenjeni stavci 1. i 2. na način da se preciznije utvrdilo gdje se može obavljati logopedska djelatnost te pod kojim uvjetima. Nadalje, dorađen je članak 56. kojim se jasnije uredilo prijelazno razdoblje te se propisalo da trgovačkim društvima i fizičkim osobama – obrtnicima koji na dan stupanja na snagu ovoga Zakona obavljaju postupke iz logopedske djelatnosti sukladno posebnim propisima, prestaje pravo na obavljanje postupaka iz logopedske djelatnosti po isteku roka od dvije godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona po sili zakona. Također, propisalo se da magistar logopedije koji na dan stupanja na snagu ovoga Zakona obavlja postupke iz logopedske djelatnosti može podnijeti zahtjev za donošenje rješenja Ministarstva zdravstva o početku obavljanja logopedske djelatnosti sukladno ovom Zakonu. Na sjednici Odbora su također nazočile predstavnice Hrvatskog društva logopeda.

U raspravi većina članova Odbora podržala je donošenje Zakona ocijenivši kako će implementacijom istoga urediti područje logopedske djelatnosti na način da će pro futuro poboljšati razvoj govornih vještina s kojima se susreću djeca, mladi i odrasle osobe. 

Nadalje, u raspravi je istaknuto mišljenje kako su logopedi sukladno  Zakonu o zdravstvenoj zaštiti ( Narodne novine br. 100/2018, 125/2019, 133/2020, 136/2021, 119/2022, 156/2022, 33/2023,145/2023, 36/2024) definirani kao zdravstveni djelatnici, međutim, logopedska djelatnost je između ostaloga vezana i za područje odgoja i obrazovanja te bi kao takva trebala biti usklađena s propisima koji reguliraju područje odgoja i obrazovanja.

Nastavno na raspravu, predstavnice Hrvatskog društva logopeda izrazile su zadovoljstvo donošenjem Zakona kojim će biti regulirana logopedska djelatnosti. Istaknule su kako u Republici Hrvatskoj nedostaje veliki broj logopeda te da je nedostatak prepoznat od strane dionika sustava visokog obrazovanja davanjem dopusnica za izvođenje novih diplomskih studija logopedije koji će uskoro započeti na Sveučilištu u Osijeku, Zadru i Splitu. 

Također, vezano za položaj i status logopedske djelatnosti u sustavu odgoja i obrazovanja istaknuto je mišljenje da su logopedi u školskim ustanovama zaposleni sukladno njihovom inicijalnom  obrazovanju, odnosno zanimanju logopeda na radno mjesto stručnog suradnika, a uvjete za to radno mjesto propisuje školska ustanova koja zapošljava.
Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom glasova (glasova 7 „ZA“ i 3 „SUZDRŽANA“ glasa) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje 

ZAKONA O  LOGOPEDSKOJ DJELATNOSTI
 
Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je izv. prof. dr. sc. Vesna Bedeković, predsjednica Odbora, a u slučaju njezine odsutnosti prof. dr. sc. Damir Bakić, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
 
izv. prof. dr. sc. Vesna Bedeković
 

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 17. sjednici, održanoj 25. lipnja 2025. godine u prvom čitanju Prijedlog zakona o zaštiti oznaka zemljopisnog podrijetla za obrtničke i industrijske proizvode, P. Z. E.. br. 159, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 12. lipnja 2025. godine.
Odbor je, u smislu članka 97. Poslovnika Hrvatskoga sabora, o navedenom zakonskom prijedlogu raspravljao u svojstvu matičnog radnog tijela.
Uvodno obrazloženje podnio je predstavnik predlagatelja. 
Predstavnik predlagatelja istaknuo je kako će se donošenjem Zakona o zaštiti oznaka zemljopisnog podrijetla za obrtničke i industrijske proizvode osigurati zakonski uvjeti za provedbu Uredbe (EU) 2023/2411 u pravnom poretku Republike Hrvatske na način da će se uspostaviti novi jedinstveni sustav zaštite na razini EU-a, koji će pridonijeti konkurentnosti proizvoda koji nose zaštićenu oznaku, na nacionalnoj i europskoj razini, ali i na međunarodnoj razini. Također, implementacijom zakonskog prijedloga omogućit će se stjecanje međunarodne zaštite oznaka zemljopisnog podrijetla za obrtničke i industrijske proizvode koje potječu i zaštićene su za područje EU-a i u trećim zemljama (izvan EU-a) koje su potpisnice Ženevskog akta Lisabonskog sporazuma o oznakama izvornosti i oznakama zemljopisnog podrijetla. K tome, istaknuto je kako se očekuje pozitivan utjecaj na potrošače koji će temeljem oznaka zemljopisnog podrijetla lakše moći prepoznati proizvode autentične kvalitete ili drugih svojstava i donijeti informiraniju odluku prilikom njihove kupnje. Isto tako, očekuje se učinak u promicanju, zadržavanju tradicionalnih vještina te očuvanju i stvaranju radnih mjesta u pojedinim manje razvijenim regijama pridonoseći njihovu gospodarskom potencijalu i razvoju, s obzirom na to da, u suvremenim uvjetima široke dostupnosti robâ na tržištu, proizvodi s posebnim autentičnim karakteristikama u pravilu postižu višu cijenu odnosno smatraju se tzv. premium proizvodima.  Također, istaknuo je kako je postojanje usklađenog sustava zaštite na razini EU-a ključno  za stvaranje konkurentnosti te pravne sigurnosti potrebne za sve dionike i sprječavanje povreda prava intelektualnog vlasništva povezanih s obrtničkim i industrijskim proizvodima, čime se omogućava bolja zaštita nacionalnih i interesa EU-a, među ostalim i na međunarodnoj razini.c
U raspravi članovi Odbora podržali su prihvaćanje Prijedloga zakona ocijenivši kako će njegova implementacija unaprijediti sustav intelektualnog vlasništva u Republici Hrvatskoj u području zaštite oznaka zemljopisnog podrijetla za obrtničke i industrijske proizvode. S ciljem unaprjeđenja teksta zakona, a uvažavajući sadržajnu složenost Prijedloga, istaknuta je potreba uspostave institucionalnog okvira za provedbu samog Zakona. Jednako tako, s obzorom na kompleksnost provedbe zakona istaknuta je potreba produljenja vremenskog roka definiranog člankom 43. Prijedloga, a koji se odnosi na postojeće oznake zemljopisnog podrijetla i oznake izvornost koje su registrirane prema važećem Zakonu. Isto tako, jedno od pitanja koje bi trebalo definirati do drugog čitanja, prema mišljenju članova Odbora, je i pitanje na koji će se način kontrolirati nacionalna specifikacija proizvoda za upotrebu oznake zemljopisnog podrijetla za obrtničke i industrijske usluge.
Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno (9 glasova „ZA“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje zaključka  

Prihvaća se Prijedlog zakona o zaštiti oznaka zemljopisnog podrijetla za obrtničke i industrijske proizvode. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja dostavit će se predlagatelju da ih razmotri prilikom utvrđivanja teksta Konačnog prijedloga zakona.

 
Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je izv. prof. dr. sc. Vesna Bedeković, predsjednica Odbora, a u slučaju njezine odsutnosti prof. dr. sc. Damir Bakić, potpredsjednik Odbora.
 
 

                                                                       PREDSJEDNICA ODBORA
 
                                                                    izv. prof. dr. sc. Vesna Bedeković

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 16. sjednici, održanoj 20. svibnja 2025. godine, u prvom čitanju Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o udžbenicima i drugim obrazovnim materijalima za osnovnu i srednju školu, P. Z. br. 153, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 2. svibnja 2025. godine.

Odbor je, u smislu članka 97. Poslovnika Hrvatskoga sabora, o navedenom zakonskom prijedlogu raspravljao u svojstvu matičnog radnog tijela.

Uvodno obrazloženje podnijela je predstavnica predlagatelja.

Predstavnica predlagatelja istaknula je kako važeći Zakon ne propisuje mogućnost povećanja cijene tiskanih udžbenika te usklađivanje cijene udžbenika s trenutnom gospodarskom situacijom, zbog čega je Vlada Republike Hrvatske 2022. i 2024. godine donijela uredbe o izmjeni i dopuni Zakona, kojima se omogućilo povećanje cijena tiskanih udžbenika za osnovnu školu i usklađivanje s trenutnim stanjem na tržištu. S tim u svezi istaknula je kako se ovim Prijedlogom uređuje pitanje definiranja najveće dopuštene cijene udžbenika u osnovnoj školi, kao i ostala pitanja važna za postupak odobravanja, uvrštavanja u Katalog, izbora te povlačenja iz uporabe udžbenika i drugih obrazovnih materijala za učenike osnovnih i srednjih škola. Također, s obzirom na uvođenje novih modularnih strukovnih kurikula u strukovne škole, istaknula je kako je potrebno omogućiti uporabu udžbenika i za module u strukovnim kurikulima, stoga Prijedlog zakona omogućava izradu i uporabu udžbenika za učenike u strukovnim školama koji će pohađati modularnu nastavu.  Isto tako, predloženim zakonom omogućava se odstupanje od roka za podnošenje prijave na javni poziv utvrđen Zakonom za udžbenike na jeziku i pismu nacionalnih manjina.

U raspravi članovi Odbora pozitivnim su ocijenili rješenja kojima se uređuju pitanja definiranja najveće dopuštene cijene udžbenika te njenog usklađivanja s postojećom gospodarskom situacijom. Kada je riječ o uvođenju novih strukovnih kurikula u strukovne srednje škole, istaknuto je mišljenje kako je udžbenik obvezni obrazovni materijal u svim predmetima te da bi kao takav trebao biti dio sustava strukovnog obrazovanja u Republici Hrvatskoj. Nadalje, s ciljem u unaprjeđenja teksta Prijedloga istaknuta je potreba ograničenja mase udžbenika kako bi se olakšala težina školske torbe učenicima osnovnih škola.  S obzirom da je važeći Zakon nekoliko puta mijenjan, u raspravi je istaknuta potreba donošenja novog ili pročišćenog teksta Zakona o udžbenicima i drugim obrazovnim materijalima za osnovnu i srednju školu, sukladno Jedinstvenim metodološko-nomotehničkim pravilima za izradu akata. Prilikom rasprave o implementaciji članka 15. Prijedloga, kojim se u tekstu Zakona riječ kurikulum mijenja u riječ kurikul, istaknuta su podijeljena mišljenja u svezi jezične uporabe istih. S tim u svezi predstavnica predlagatelja pojasnila je kako se riječ kurikul upotrebljava sukladno Zakonu o hrvatskom jeziku (Narodne novine br.14/24) prema kojemu se koristi termin kurikul.

Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom glasova (6 glasova „ZA“ i 3 glasa „SUZDRŽANA“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje zaključka

Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o udžbenicima i drugim obrazovnim materijalima za osnovnu i srednju školu. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja dostavit će se predlagatelju da ih razmotri prilikom utvrđivanja teksta Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je izv. prof. dr. sc. Vesna Bedeković, predsjednica Odbora, a u slučaju njezine odsutnosti prof. dr. sc. Damir Bakić, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
izv. prof. dr. sc. Vesna Bedeković

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 14. sjednici, održanoj 28. ožujka 2025. godine, Izvješće o radu Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata za 2023. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata, aktom od 31. prosinca 2024. godine i aktom od 23. siječnja 2025. godine.

Odbor je, u smislu članka 97. Poslovnika Hrvatskoga sabora, o navedenom Izvješću raspravljao u svojstvu matičnog radnog tijela. Odbor je raspolagao mišljenjem Vlade RH KLASA.022-03/25-12/01, URBROJ: 50301-29/25-23-11 od  21. veljače 2025. godine.

Uvodno obrazloženje podnio je ravnatelj Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata, izv. prof. dr. sc. Ante Nazor. Podnositelj Izvješća istaknuo je da je Centar, sukladno svojoj temeljnoj djelatnosti, nastavio s preuzimanjem arhivskog gradiva po službenoj dužnosti, darovanjem i otkupom arhivskog gradiva. U tom kontekstu Centar je tijekom 2023. godine preuzimanjem po službenoj dužnosti, darovanjem i otkupom arhivskog gradiva prikupio: oko 1,0 d/m konvencionalnog gradiva, 75 jedinica nekonvencionalnog gradiva (VHS, DVD i gradiva na vanjskom disku ili stiku), 10.000 fotografija, 35 digitalnih vojnih zemljovida, 2484 časopisa periodike iz razdoblja 1951.-2021., osam sati memoarskog gradiva i 968 kartica teksta memoarskog gradiva.

Isto tako, u 2023. godini nastavljena je digitalizacija gradiva, videozapisa, fotoarhiva (negativa i fotografija) i program zaštite arhivskog gradiva.  Nadalje, u 2023. godini izvršeno je zaštitno snimanje 515.326 stranica dokumenata, odnosno 520 MB, tako da Centar broji ukupno 2,5 TB digitaliziranog arhivskog gradiva.

Tijekom 2023. godine, kao i svake godine, Centar je provodio aktivnosti izložbeno-promotivnog djelovanja kao i sudjelovanja na stručno-znanstvenim skupovima i predavanjima te promocijama knjiga o Domovinskom ratu. Zaposlenici Centra tijekom 2023. godine sudjelovali su kao izlagači, predavači ili promotori s 97 izlaganja na 71 događaju. Također su sudjelovali u pripremi i prezentaciji sedam izložbi u Osijeku i Vukovaru, Antunovcu, Pečuhu, Beču, Zagrebu i Konavlima.

U raspravi je pohvaljen rad Centra u 2023. godini, pri čemu je ocijenjeno da je Centar u 20 godina svoga postojanja ostavio upečatljiv trag u hrvatskom javnom prostru kao javna znanstvena ustanova koja se u okviru temeljne djelatnosti bavi stručnim i znanstvenim publiciranjem gradiva iz Domovinskog rata. Također, zahvaljujući ostvarenim znanstveno-nastavnim zvanjima izraženo je zadovoljstvo što je Centar upisan u Registar znanstvenih ustanova na temelju dobivanja akreditacijske preporuke Agencije za znanost i visoko obrazovanje za obavljanje znanstvene djelatnosti. Tema rasprave bila je digitalizacija arhivskog gradiva Centra Domovinskog rata.

Nakon rasprave Odbor je jednoglasno (9 glasova ZA) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje zaključka

PRIHVAĆA SE IZVJEŠĆE O RADU HRVATSKOG  MEMORIJALNO-DOKUMENTACIJSKOG CENTRA DOMOVINSKOG RATA ZA 2023. GODINU

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je izv. prof. dr. sc. Vesna Bedeković, predsjednica Odbora, a u slučaju njezine odsutnosti prof.dr.sc. Damir Bakić, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
izv. prof. dr. sc. Vesna Bedeković

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 13. sjednici, održanoj 18. veljače 2025. godine, Konačni prijedlog zakona o potvrđivanju Konvencije o osnivanju Europskog sveučilišnog instituta, P.Z. br. 122, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 6. veljače 2025. godine.
Odbor je, u smislu članka 97. Poslovnika Hrvatskoga sabora, o navedenom zakonskom prijedlogu raspravljao u svojstvu matičnog radnog tijela.
U uvodnom obrazloženju državni tajnik Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih naveo je da Vlada Republike Hrvatske predlaže Konačni prijedlog zakona o potvrđivanju Konvencije o osnivanju Europskog sveučilišnog instituta. Europski sveučilišni institut je međunarodni poslijediplomski, nastavni i istraživački institut sa sjedištem u Firenci, koji je 1972. godine osnovalo  šest država osnivačica Europske zajednice (Njemačka, Francuska, Italija, Nizozemska, Belgija i Luksemburg). Prvi studijski program započeo je četiri godine kasnije te on danas uključuje poslijediplomske, doktorske i poslijedoktorske programe iz područja ekonomije, prava, povijesti, civilizacije, političkih i društvenih znanosti u europskoj perspektivi. Punopravne članice Instituta moraju biti članice Europske unije, a pretežno su to 22 zemlje članice Europskog sveučilišnog instituta. Programi Instituta su otvoreni studentima i mladim istraživačima iz država članica Europskog sveučilišnog instituta.
Cilj ovog Zakona je potvrđivanje Konvencije o osnivanju Europskog sveučilišnog instituta čime bi Republika Hrvatska postala punopravna članica ove renomirane visokoškolske istraživačke institucije, otvaranje novih mogućnosti za hrvatske studente i istraživače, pristup prestižnim stipendijama i istraživačkim projektima, unapređenje znanstvene izvrsnosti prema međunarodnom standardima te jačanje međunarodne suradnje u području društvenih i humanističkih znanosti. Institut je nositelj Erasmus povelje i u potpunosti pridonosi europskom prostoru visokog obrazovanja i europskom istraživačkom prostoru. Europski sveučilišni institut omogućava mladim znanstvenicima jedinstveni obrazovni trening i iskustvo kao i iznimne prilike za akademski razvoj. Umrežavanje hrvatske znanosti i gospodarstva u visoko razvijene svjetske krugove preduvjet je za snažniji razvoj istraživačkog, inovacijskog i gospodarskog potencijala Republike Hrvatske.
 U sklopu Instituta nalazi se i povijesni arhiv Europske unije koji pruža najveći mogući uvid u povijest i rad Europske unije, njenih institucija te zbog količine znanstvene građe koju posjeduje privlači golemi broj istraživača iz cijelog svijeta.
Provedba ovog zakona ne zahtjeva osiguravanje dodatnih financijskih sredstava iz Državnog proračuna Republike Hrvatske, jer su sredstva za godišnji doprinos Republike Hrvatske financiranju aktivnosti Europskog sveučilišnog instituta u iznosu od 110 tisuća eura već osigurana.
 
Nakon kratke rasprave, u kojoj je pohvaljeno i podržano potvrđivanje Konvencije, Odbor je jednoglasno (sa 7 glasova „ZA“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O POTVRĐIVANJU KONVENCIJE O OSNIVANJU EUROPSKOG SVEUČILIŠNOG INSTITUTA

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je izv. prof. dr. sc. Vesna Bedeković, predsjednica Odbora, a u slučaju njezine odsutnosti prof. dr. sc. Damir Bakić, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
izv. prof. dr. sc. Vesna Bedeković

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 12. sjednici, održanoj 29. siječnja 2025. godine u drugom čitanju, Konačni prijedlog zakona o izmjeni i dopuni Zakona o Nacionalnom centru za vanjsko vrednovanje obrazovanja, P.Z. br. 104, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 24. siječnja 2025. godine.
Odbor je, u smislu članka 97. Poslovnika Hrvatskoga sabora, o navedenom zakonskom prijedlogu raspravljao u svojstvu matičnog radnog tijela.
Uvodno obrazloženje podnijela je predstavnica predlagatelja.
Predstavnica predlagatelja istaknula je kako se predloženim zakonom uređuje pitanje logističke i tehničke podrške provedbe nacionalnih ispita koja će osigurati visoke sigurnosne standarde na način da se ovlasti Vlada Republike Hrvatske da na prijedlog ministra nadležnog za obrazovanje, odredi pravnu osobu u državnom vlasništvu koja će obavljati usluge tiska, pakiranja, distribucije, povrata, pripreme za ocjenjivanje, obradu podataka i arhiviranja nacionalnih ispita. Isto tako, predloženim zakonom novčani iznosi u kunama u Zakonu o Nacionalnom centru za vanjsko vrednovanje obrazovanja, zamjenjuju se iznosima u eurima. Također, obrazložila je razlike između rješenja koja se predlažu Konačnim prijedlogom zakona u odnosu na rješenja iz Prijedloga zakona.

 Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom glasova (6 „ZA“ i 2 „SUZDRŽAN“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O IZMJENI I DOPUNI ZAKONA O NACIONALNOM CENTRU ZA VANJSKO VREDNOVANJE OBRAZOVANJA
 
Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je izv. prof. dr. sc. Vesna Bedeković, predsjednica Odbora, a u slučaju njezine odsutnosti prof. dr. sc. Damir Bakić, potpredsjednik Odbora.

                                                                                                                                                                                                                                          PREDSJEDNICA ODBORA
 
                                                                                     izv. prof. dr. sc. Vesna Bedeković
 

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 11. sjednici, održanoj 21. siječnja 2025. godine, u drugom čitanju Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zastupanju u području prava industrijskog vlasništva, s Konačnim prijedlogom zakona, P.Z. br. 109, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 5. prosinca 2024. godine.

Odbor je, u smislu članka 97. Poslovnika Hrvatskoga sabora, o navedenom zakonskom prijedlogu raspravljao u svojstvu matičnog radnog tijela.

Uvodno obrazloženje podnio je predstavnik predlagatelja. Predstavnik predlagatelja istaknuo je kako će se donošenjem ovoga zakona ispuniti obveze usklađivanja Zakona o zastupanju sa Zakonom o reguliranim profesijama i Direktivom 2013/55/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 20. studenoga 2013. o izmjeni Direktive 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija i Uredbe (EU) br. 1024/2012 o administrativnoj suradnji putem Informacijskog sustava unutarnjeg tržišta („Uredba IMI”), kojim će se omogućiti  prekogranično pružanje usluga patentnih zastupnika i zastupnika za žigove na privremenoj i povremenoj osnovi za pružatelje tih usluga iz Europskog gospodarskog pojasa.

Također, donošenje zakona omogućit će priznavanje inozemnih kvalifikacija za patentne zastupnike i zastupnike za žigove iz EGP-a te će se omogućiti osobama iz zemalja pristupnica Kodeksa o liberalizaciji obavljanje djelatnosti patentnog zastupnika i zastupnika za žigove pred Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo pod jednakim uvjetima kao i za osobe iz Republike Hrvatske. 

Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno (9 glasova „ ZA “) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZASTUPANJU U PODRUČJU PRAVA INDUSTRIJSKOG VLASNIŠTVA

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je izv. prof. dr. sc. Vesna Bedeković, predsjednica Odbora, a u slučaju njezine odsutnosti prof. dr. sc. Damir Bakić, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
izv. prof. dr. sc. Vesna Bedeković

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 9. sjednici, održanoj 3. prosinca 2024. godine, u drugom čitanju Konačni prijedlog zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara P.Z.E. br. 4, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 21. studenoga 2024. godine.

Odbor je, u smislu članka 97. Poslovnika Hrvatskoga sabora, o navedenom zakonskom prijedlogu raspravljao u svojstvu matičnog radnog tijela.

Uvodno obrazloženje podnijela je ministrica.

Ministrica je pojasnila razlike između rješenja koja se predlažu Konačnim prijedlogom zakona u odnosu na rješenja iz Prijedloga zakona. Ministrica je istaknula kako će se donošenjem zakonskog prijedloga pojednostaviti način proglašenja statusa kulturnog dobra na temelju jasno utvrđenih kriterija, a isto tako unaprijedit će se stanje kulturnih dobara propisivanjem i provođenjem općih mjera zaštite i očuvanja kulturnih dobara te javno dostupnih dokumenata koji obvezno sadrže mjere zaštite i očuvanja kulturnih dobara. Također, Prijedlogom će se detaljno urediti i pojednostaviti postupci za izdavanje posebnih uvjeta zaštite, odobrenja za zahvate na kulturnom dobru i potvrde glavnog projekta. Isto tako, donošenje Zakona osigurat će bolju provedbu redovitog održavanja i drugih mjera od strane vlasnika, nositelja prava na kulturnom dobru i drugih imatelja.

Nadalje, donošenjem zakona osigurat će se unaprjeđenje pripreme i provedbe zaštite kulturnih dobara u izvanrednim okolnostima te će se osigurati učinkovita suradnja s drugim tijelima u provođenju zaštite i očuvanja kulturnih dobara. Isto tako, uredit će se način sprječavanja svake radnje i drugog protupravnog postupanja kojima bi se izravno ili neizravno mogla promijeniti svojstva, oblik, značenje i izgled kulturnog dobra te time ugroziti njegova vrijednost.

U raspravi je potaknuto pitanje načina provedbe upravljanja i zaštite nepokretnog kulturnog dobra koje prema odredbama novog Zakona više nije u nadležnosti konzervatorske službe.

Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom glasova ( 9 glasova  „ZA“ i 1 SUZDRŽAN) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O ZAŠTITI I OČUVANJU KULTURNIH DOBARA

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je izv. prof. dr. sc. Vesna Bedeković, predsjednica Odbora, a u slučaju njezine odsutnosti prof. dr. sc. Damir Bakić, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
izv. prof. dr. sc. Vesna Bedeković
 

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 9. sjednici, održanoj 3. prosinca 2024. godine, u prvom čitanju Prijedlog zakona o izmjeni i dopuni Zakona o Nacionalnom centru za vanjsko vrednovanje obrazovanja, P.Z. br. 104, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 21. studenoga  2024. godine.

Odbor je, u smislu članka 97. Poslovnika Hrvatskoga sabora, o navedenom zakonskom prijedlogu raspravljao u svojstvu matičnog radnog tijela.

Uvodno obrazloženje podnijela je predstavnica predlagatelja.

Predstavnica predlagatelja pojasnila je kako se ovim Prijedlogom zakona daje ovlast Vladi Republike Hrvatske da, na prijedlog ministra nadležnog za obrazovanje, odredi pravnu osobu u državnom vlasništvu koja će obavljati usluge tiska, pakiranja, povrata, pripreme za ocjenjivanje, obradu podataka i arhiviranja nacionalnih ispita.

U raspravi je postavljeno pitanje zbog kojih se razloga određuje pravna osoba za ocjenjivanje, obradu podataka i arhiviranje nacionalnih ispita. U odgovoru državne tajnice istaknuto je da je nedostatak prostornih kapaciteta Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja jedan od razloga uvođenja navedene odredbe.

Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno (10 glasova „ZA“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje zaključka

Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjeni i dopuni Zakona o Nacionalnom centru za vanjsko vrednovanje obrazovanja. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja dostavit će se predlagatelju da ih razmotri prilikom utvrđivanja Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je izv. prof. dr. sc. Vesna Bedeković, predsjednica Odbora, a u slučaju njezine odsutnosti prof. dr. sc. Damir Bakić, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
izv. prof. dr. sc. Vesna Bedeković

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na  8. sjednici, održanoj 19. studenoga 2024. godine, Prijedlog Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2025. godinu i projekcija za 2026. i 2027. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 14. studenoga 2024.

Odbor je u smislu članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom pitanju raspravljao u svojstvu zainteresiranog radnog tijela.

Sukladno članku 247. Poslovnika Hrvatskog sabora, provedena je objedinjena rasprava o predmetnom Prijedlogom s  Konačnim prijedlogom zakona o Zakona o izvršavanju  Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2025. godinu.

Uvodno obrazloženje podnijeli su predstavnici predlagatelja.

Predstavnik predlagatelja istaknuo je kako su ukupni prihodi državnog proračuna za 2025. planirani su u iznosu od 33 milijarde eura, dok su za 2026. projicirani u iznosu od 34,8 milijardi eura, a za 2027. u iznosu od 35,1 milijardu eura. U 2025. godini ukupni rashodi državnog proračuna planirani su u iznosu od 37,0 milijardi eura, što je 10,2% ili 3,4 milijarde eura više u odnosu na tekući plan za 2024. godinu. Isto tako, u 2026. godini ukupni rashodi planirani su na razini od 38,2 milijarde eura, a u 2027. projiciraju se na razinu od 36,8 milijardi eura. Također, planirani manjak državnog proračuna za 2025. godinu iznosi 2,1 % bruto domaćeg proizvoda.

Ministrica kulture i medija istaknula je da ovim proračunom pozicija Ministarstva kulture i medija iznosi 803.057.260 eura što predstavlja povećanje za 22,4%. U tom smislu predstavljajući najvažnije projekte koji bilježe povećanje sredstava na poziciji Ministarstva kulture i medija istaknula je kako isto obuhvaća obnovu zgrada stradalih u potresu, kao i da je ovim proračunom uvedena nova stavka kojom su osigurana sredstva za financiranje Vijeća za hrvatski jezik. Također, ministrica je naglasila da se ovim proračunom povećavaju sredstva za programe koji se odnose na digitalizaciju kulturne baštine, poput programa e kulture, kao i sredstva koja se odnose na programe koji potiču razvoj publike u kulturi. Također, povećavaju se sredstva na programima audiovizualne djelatnosti te se nastavlja ulaganje u bibliobusku službu. Jednako tako, nastavljaju se infrastrukturna ulaganja u drugu scenu HNK-a koja su  u cijelosti financirana sredstvima Vlade Republike Hrvatske.

Pozicija Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih iznosi 4.672.398.413 eura i ima povećanje za 13,5%. Državni tajnik u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i mladih istaknuo je da se najznačajnija povećanja sredstava odnose na povećanje plaća za zaposlenike, zatim programe u sustavu predškolskog odgoja i obrazovanja koji se odnose na održivost vrtića, zatim programe osiguravanja prehrane u osnovnim školama kao i povećanje sredstava za programe za doktorande i postdoktorande. Predstavnica HAZU-a istaknula je kako ovim proračunom na poziciji HAZU-a 17.745.595 eura što predstavlja smanjenje za 49,1% iz razloga obnove zgrada HAZU-a stradalih u potresu koje se obnavljaju iz sredstava Ministarstva kulture i medija.

U raspravi većina članova podržala je donošenje Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2025. godinu i projekcija za 2026. i 2027. godinu, ocijenivši da je isti razvojan te da će omogućiti razvoj hrvatskog gospodarstva. Također, izraženo je zadovoljstvo  ulaganja u znanost odnosno projekte koji se odnose na povećanja proračunskih sredstava na poziciji Hrvatske zaklade za znanost. Isto tako, u raspravi je pohvaljen  program Ministarstva kulture i medija „Rođeni za čitanje“ kao i napori Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih kojima je osigurana dostupnost mjesta u dječjim vrtićima, zatim prelazak osnovnih škola u jednu smjenu te obnova zgrada sastavnica Sveučilišta u Zagrebu stradalih u potresu.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (7 glasova „ZA“ i 1 glas „PROTIV“) odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje

DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2025. GODINU I PROJEKCIJE ZA 2026. I 2027. GODINU

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je izv. prof. dr. sc. Vesna Bedeković, predsjednica Odbora, a u slučaju njezine odsutnosti prof.dr.sc. Damir Bakić, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
izv. prof. dr. sc. Vesna Bedeković

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 8. sjednici, održanoj 19. studenoga 2024. godine, Konačni prijedlog Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2025. godinu, P.Z. br. 89, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 14. listopada 2024. godine.

Odbor je u smislu članka 197. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom pitanju raspravljao u svojstvu zainteresiranog radnog tijela.

Sukladno članku 247. Poslovnika Hrvatskoga sabora, provedena je objedinjena rasprava o predmetnom Prijedlogu i  Prijedlogu Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2025. godinu i projekcija za 2026. i 2027. godinu. 

Uvodno obrazloženje podnio je predstavnik predlagatelja.

Predstavnik predlagatelja istaknuo je da se Prijedlogom uređuje upravljanje prihodima i primicima te rashodima i izdacima, trošenje proračunskih sredstava, upravljanje državnom imovinom, zaduživanje i tekuće otplate, državna jamstva, uplata dobiti trgovačkih društava u kojima Republika Hrvatska ima paket dionica ili udio, poticajne mjere u gospodarstvu te novčane kazne. S tim u svezi, istaknuo je da predložena rješenja omogućuju redovito izvršavanje prava i obveza proračunskih korisnika u skladu s makroekonomskom politikom i financijskim mogućnostima Državnoga proračuna Republike Hrvatske u 2025. godini.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (7 „ZA“ i 1  „PROTIV“) odlučio predložiti Hrvatskom saboru  d o n o š e n j e   

ZAKONA O IZVRŠAVANJU DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2025. GODINU 

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je izv. prof. dr. sc. Vesna Bedeković, predsjednica Odbora, a u slučaju njezine odsutnosti prof. dr. sc. Damir Bakić, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
izv. prof. dr. sc. Vesna Bedeković

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskog sabora, nastavno na svoju 7. (tematsku) sjednicu, održanu 22. studenog 2024. godine na temu „Položaj lektora hrvatskog jezika na visokim učilištima u inozemstvu“, na 11. sjednici održanoj  21. siječnja 2025. godine jednoglasno (9 glasova ZA) je donio sljedeće zaključke:

1. Odbor će, sukladno svojoj nadležnosti definiranoj člankom 97. Poslovnika Hrvatskoga sabora, nastaviti pratiti rad lektora hrvatskog jezika na visokim učilištima u inozemstvu; 
2. Odbor podupire rad lektora hrvatskog jezika na visokim učilištima u inozemstvu kao vrlo zahtjevan i kompleksan posao, uvažavajući činjenicu da lektori hrvatskog jezika na visokim učilištima svojim profesionalnim djelovanjem u inozemstvu predstavljaju Republiku Hrvatsku, njezinu kulturu i jezik; 
3. Slijedom komentara iznesenih tijekom rasprave na tematskoj sjednici, Odbor poziva Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih da u sinergiji s drugim institucijama, osobito Ministarstvom rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, razmotri mogućnosti produljenja trajanja mandata lektora;
4. Također, suočeni sa sve prisutnim demografskim izazovima te sve izraženijim nedostatkom stručnog kadra za izbor na radno mjesto lektora hrvatskoga jezika i književnosti na visokim učilištima u inozemstvu, preporuča se Ministarstvu znanosti, obrazovanja i mladih da u dijalogu s visokim učilištima u Republici Hrvatskoj osvijesti važnost afirmacije hrvatskoga jezika i književnosti u inozemstvu kako bi se studente motiviralo za rad u sustavu lektorata hrvatskoga jezika i književnosti.
S poštovanjem,
                           
    

PREDSJEDNICA ODBORA

   
izv. prof. dr. sc. Vesna Bedeković
 

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 6. sjednici održanoj 17. listopada 2024 godine; a) Prijedlog odluke o razrješenju člana Nacionalnog vijeća za visoko obrazovanje, znanost i tehnološki razvoj i b) Prijedlog odluke o imenovanju dijela članova Nacionalnog vijeća za visoko obrazovanje, znanost i tehnološki razvoj koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 3. listopada 2024. godine.

Odbor je sukladno odredbi članka 97. Poslovnika Hrvatskoga sabora Prijedlog raspravio kao matično radno tijelo.

Uvodno obrazloženje podnio je predstavnik predlagatelja.

Predstavnik predlagatelja istaknuo je da je odredbom članka 89. stavka 1. točke 2. Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti ("Narodne novine", broj 119/22. - u daljnjem tekstu: Zakon) propisano da član Nacionalnog vijeća za visoko obrazovanje, znanost i tehnološki razvoj (u daljnjem tekstu: Nacionalno vijeće) može biti razriješen prije isteka vremena na koje je izabran, ako stupi na dužnost koja priječi rad u Nacionalnom vijeću. U tom smislu, a budući da je dr. sc. Nebojša Stojčić, član Nacionalnog vijeća iz redova redovitih profesora ili redovitih profesora u trajnom izboru, dana 1. listopada 2024. stupio na dužnost koja priječi rad u Nacionalnom vijeću, Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 3. listopada 2024., na prijedlog predsjednika Nacionalnog vijeća, utvrdila Prijedlog odluke o razrješenju člana Nacionalnog vijeća, s danom 30. rujna 2024. Također, dr. sc. Alan Šustić, član Nacionalnog vijeća iz redova redovitih profesora ili redovitih profesora u trajnom izboru, krajem 2023. godine je preminuo. Stoga je Vlada Republike Hrvatske, na istoj sjednici, utvrdila Prijedlog odluke o imenovanju dijela članova Nacionalnog vijeća. U tom smislu, predlaže se da se dr. sc. Pero Raos imenuje do isteka mandata razriješenog člana dr. sc. Nebojše Stojčića, a da se dr. sc. Mirjana Kujundžić Tiljak imenuje do isteka mandata preminulog člana dr. sc. Alana Šustića. Isto tako, predstavnik predlagatelja naveo je da su predloženi članovi su iz redova redovitih profesora ili redovitih profesora u trajnom izboru, koje je Vlada Republike Hrvatske, na sjednici održanoj 19. svibnja 2023. godine na temelju provedenog postupka po objavljenom javnom pozivu, utvrdila na Listi kandidata za članove Nacionalnog vijeća, te dostavila Hrvatskome saboru.

 U raspravi izraženo je žaljenje zbog preranog odlaska člana Nacionalnog vijeća iz reda redovitih profesora u trajnom zvanju prof. dr. sc. Alana Šustića, bivšeg dekana Medicinskog fakulteta u Sveučilišta u Rijeci i osnivača Fakulteta zdravstvenih studija, koji je svojim radom dao nemjerljiv doprinos temeljnim medicinskim znanostima. Također, uvažavajući ulogu Nacionalnog vijeća kao tijela koje promiče razvoj visokog obrazovanja i znanstvene djelatnosti u Republici Hrvatskoj, istaknut je prijedlog da bi se pro futuro prilikom izbora kandidata za članove Nacionalnog vijeća, osim kriterijima zastupljenosti znanstvenih područja, trebalo voditi i kriterijima regionalne zastupljenosti.

 Nakon provedene rasprave, Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu jednoglasno (10 glasova „ZA“) je odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje
 
ODLUKE O RAZRJEŠENJU ČLANA NACIONALNOG VIJEĆA ZA VISOKO OBRAZOVANJE, ZNANOST I TEHNOLOŠKI RAZVOJ

Nakon provedene rasprave, Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu jednoglasno (10 glasova „ZA“) je odlučio predložiti Hrvatskome saboru  d o n o š e nj e
                                                                       
ODLUKE O IMENOVANJU DIJELA ČLANOVA NACIONALNOG VIJEĆA ZA VISOKO OBRAZOVANJE, ZNANOST I TEHNOLOŠKI RAZVOJ

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je izv. prof. dr. sc. Vesna Bedeković, predsjednica Odbora, a u slučaju njezine spriječenosti prof. dr. sc. Damir Bakić, potpredsjednik Odbora. 
                                                           

                                              PREDSJEDNICA ODBORA

                             izv. prof. dr. sc. Vesna Bedeković

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 5. sjednici, održanoj 8. listopada 2024. godine, Izvješće o uredbama koje je Vlada Republike Hrvatske donijela na temelju zakonske ovlasti, a koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 13. rujna 2024. godine.

Odbor je, u smislu članka 97. Poslovnika Hrvatskoga sabora, o navedenom pitanju raspravljao u svojstvu matičnog radnog tijela.

Uvodno obrazloženje podnio je predstavnik predlagatelja. 

Predstavnik predlagatelja istaknuo je da se odredbom članka 4. stavka 3. Zakona o udžbenicima i drugim obrazovnim materijalima („Narodne novine“ broj 116/18) propisuje kako ministar može odobriti korekciju cijene za elektroničke udžbenike ili elektroničke dijelove udžbenika koji su uvršteni u Katalog odobrenih udžbenika. Također, nastavno na podatke iz Državnog zavoda za statistiku, prema kojima je medijalna plaća rasla za više od 10% u odnosu na razdoblja kada su udžbenici uvršteni u Katalog, ovom Uredbom bilo je potrebno izmijeniti članak 4. stavak 3. rečenog Zakona da bi se mogle povećati cijene tiskanih udžbenika od 1. do 4. razreda osnovne škole za 15% te udžbenika od 5. do 8. razreda osnovne škole za 17% s obzirom na to da važeći Zakon ne propisuje mogućnost povećanja cijena tiskanih udžbenika. Donošenjem Uredbe omogućuje se povećanje cijena tiskanih udžbenika za osnovnu školu, odnosno usklađenje s trenutačnim stanjem na tržištu.               

Nakon kraće rasprave Odbor je većinom glasova (7 glasova „ZA“ i 3 „SUZDRŽANA“ glasa) odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje sljedećeg   z a k lj u č k a

PRIHVAĆA SE IZVJEŠĆE O UREDBAMA KOJE JE VLADA REPUBLIKE HRVATSKE DONIJELA NA TEMELJU ZAKONSKE OVLASTI
     
Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je izv. prof. dr. sc. Vesna Bedeković, predsjednica Odbora, a u slučaju njezine odsutnosti prof. dr. sc. Damir Bakić, potpredsjednik Odbora.
 
 

PREDSJEDNICA ODBORA
 
izv. prof. dr. sc. Vesna Bedeković
 

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 5. sjednici, održanoj 8. listopada 2024. godine, Prijedlog  izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2024. godinu i projekcija za 2025. i 2026. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 3. listopada 2024. godine.

Odbor je u smislu članka 197. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom pitanju   raspravljao u svojstvu zainteresiranog radnog tijela.

Sukladno članku 247. Poslovnika Hrvatskog sabora, provedena je objedinjena rasprava o predmetnom Prijedlogom s  Konačnim prijedlogom zakona o izmjenama i dopuni Zakona o izvršavanju  Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2024. godinu.

Uvodno obrazloženje podnijeli su predstavnici predlagatelja.

Predstavnik predlagatelja istaknuo je da makro-fiskalni okvir Republike Hrvatske definiran izmjenama i dopunama Državnog proračuna za 2024. godinu karakterizira nastavak povoljnih kretanja u hrvatskom gospodarstvu pri čemu se očekuje ubrzanje realnog rasta BDP-a na 3,6%. Novim planom proračuna za 2024. godinu ukupni prihodi iznose 30,3 milijarde eura, dok se ukupni rashodi državnog proračuna 33,6 milijardi eura.

Izmjenama i dopunama Državnog proračuna za 2023. godinu na poziciji Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih sredstva iznose 4.118.185.860 eura i bilježi se povećanje za 6,3%, dok na poziciji Ministarstva kulture i medija sredstva i medija sredstva iznose  655.969.925 eura i bilježi porast za 17,9 %. Novim planom sredstva za Hrvatsku akademiju znanosti i umjetnosti iznose 34.201.141 eura i bilježi se povećanje za 5,1%.

U raspravi većina članova Odbora podržala je donošenje izmjena i dopuna Državnog proračuna za 2024. godinu izražavajući zadovoljstvo iznadprosječnom kvalitetom kreditnog rejtinga dobivenog od strane svjetskih financijskih agencija, a što je u konačnici pridonijelo gospodarskom rastu zemlje uključujući rast plaća i mirovina te niskom stopom nezaposlenosti. Tema rasprave bila je pitanje programskog financiranja visokih učilišta, zatim smanjenja financijskih sredstava na pozicijama Hrvatske zaklade za znanost te Nacionalnog vijeća za odgoj i obrazovanje u kontekstu ulaganja dodatnih napora za unapređenje njihove djelatnosti.
Nakon rasprave Odbor je većinom glasova (7 glasova „ZA“ i 3 glasa „PROTIV“) odlučio predložiti Hrvatskom saboru d o n o š e n j e   

IZMJENA I DOPUNA DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2024. GODINU I PROJEKCIJA ZA 2025. I 2026. GODINU

    
Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je izv. prof. dr. sc. Vesna Bedeković, predsjednica Odbora, a u slučaju njezine odsutnosti prof. dr. sc. Damir Bakić, potpredsjednik Odbora.

 
PREDSJEDNICA ODBORA
 
izv. prof. dr. sc. Vesna Bedeković

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 5. sjednici, održanoj 8. listopada 2024. godine, Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2024. godinu, P.Z. br. .62 koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 3. listopada 2024. godine.

Odbor je u smislu članka 197. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom pitanju   raspravljao u svojstvu zainteresiranog radnog tijela.

Sukladno članku 247. Poslovnika Hrvatskoga sabora, provedena je objedinjena rasprava o predmetnom Prijedlogu i  Prijedlogu izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2024. godinu i projekcija za 2025. i 2026. godinu. 

Uvodno obrazloženje podnijela je predstavnica predlagatelja.

Predstavnica predlagatelja istaknula je kako je u 2024. godini Vlada Republike Hrvatske usvojila je i VI. i VII. paket mjera za ublažavanje inflatornih učinaka i porasta cijena energenata koji utječu kako na prihodovnu stranu tako i na rashodovnu stranu Državnog proračuna. Također, na rashodovnu stranu Državnog proračuna utječe i primjena Zakona o plaćama u državnoj službi i javnim službama („Narodne novine“, broj 155/23.) te uredbi o nazivima radnih mjesta, uvjetima za raspored i koeficijentima za obračun plaće u državnoj i javnim službama koje su stupile na snagu 1. ožujka 2024. U svjetlu navedenih okolnosti, a kako bi se osigurao kontinuitet u podmirivanju obveza, ovim se Zakonom mijenja iznos zaduživanja na inozemnom i domaćem tržištu novca i kapitala, što je iskazano u Računu financiranja, kao i visina zaduženja za izvanproračunske korisnike.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (7 glasova „ZA“ i 3 glasa „PROTIV“) odlučio predložiti Hrvatskom saboru  d o n o š e n j e   

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONA O IZVRŠAVANJU DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2024. GODINU 

    
Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je izv. prof. dr. sc. Vesna Bedeković, predsjednica Odbora, a u slučaju njezine odsutnosti prof. dr. sc. Damir Bakić, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
 
izv. prof. dr. sc. Vesna Bedeković
 

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 4. sjednici, održanoj 2. listopada 2024. godine, u drugom čitanju Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o audiovizualnim djelatnostima P. Z. br. 5, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 17. rujna 2024. godine.
Odbor je, u smislu članka 97. Poslovnika Hrvatskoga sabora, o navedenom zakonskom prijedlogu raspravljao u svojstvu matičnog radnog tijela.
Uvodno obrazloženje podnio je predstavnik predlagatelja koji je pojasnio razlike između rješenja koja se predlažu Konačnim prijedlogom zakona u odnosu na rješenja iz Prijedloga zakona. U tom smislu je naveo da se Konačnim prijedlogom zakona detaljnije propisuje način obračuna iznosa financijskog poticaja koje pojedini korisnik može ostvariti te je jasnije propisan obuhvat dokumentacije koje Porezna uprava verificira na zahtjev Hrvatskog audiovizualnog centra. Također, donošenjem zakonskog prijedloga unapredit će kvalitetu audiovizualne djelatnosti u smislu dodatnog financiranja razvoja i proizvodnje hrvatskih audiovizualnih djela neovisnih proizvođača.
U raspravi član Odbora zatražio je pojašnjenje odredbi članka 3. Prijedloga u smislu određivanja najnižeg iznosa sredstava koje  korisnici mogu ostvariti za pojedina audiovizualna djela. U tom smislu predlagatelj je odgovorio da se prilikom određivanja minimalnog iznosa sredstava uvažilo mišljenje struke. 
Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno (glasova 8 „ZA“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje  

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O AUDIOVIZUALNIM DJELATNOSTIMA
 
Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je izv. prof. dr. sc. Vesna Bedeković, predsjednica Odbora, a u slučaju njezine odsutnosti prof. dr. sc. Damir Bakić, potpredsjednik Odbora.

 
PREDSJEDNICA ODBORA
izv. prof. dr. sc. Vesna Bedeković
 

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 3. sjednici, održanoj 12. srpnja 2024. godine Konačni prijedlog zakona o potvrđivanju sporazuma o financiranju ponovne uspostave združenog stalnog postava u Bloku 17 Državnog muzeja Auschwitz-Birkenau, drugo čitanje P. Z. br. 40 koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 4. srpnja 2024. godine.

Odbor je, u smislu članka 97. Poslovnika Hrvatskoga sabora, o navedenom zakonskom prijedlogu raspravljao u svojstvu matičnog radnog tijela.

Uvodno obrazloženje podnio je predstavnik predlagatelja.
Predstavnik predlagatelja istaknuo je kako je cilj Sporazuma ponovna uspostava združenog stalnog postava u Bloku 17 Državnog muzeja Auschwitz-Birkenau u Republici Poljskoj, kao mjesta sjećanja na žrtve s područja bivše Jugoslavije u Koncentracijskom logoru i logoru za istrebljenje Auschwitz-Birkenau. Donošenjem navedenog Zakona pridonijet će se jačanju dijaloga, mira i pomirenja razvijanjem inovativnih i kreativnih pristupa u očuvanju kulturnog sjećanja, a imajući u vidu kohezivnu snagu kulturne baštine u svim njezinim oblicima i dimenzijama.
    
Nakon kraće rasprave, Odbor je jednoglasno (11 glasova „ZA“)  odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje 

Zakona o potvrđivanju sporazuma o financiranju ponovne uspostave združenog stalnog postava u Bloku 17 Državnog muzeja Auschwitz-Birkenau

 
Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je izv. prof. dr. sc. Vesna Bedeković, predsjednica Odbora, a u slučaju njezine odsutnosti prof. dr. sc. Damir Bakić, potpredsjednik Odbora.
                                                                                                                                                                                                       

PREDSJEDNICA ODBORA
 
izv. prof. dr. sc. Vesna Bedeković
 

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu

KLASA: 021-08/24-15/9
URBROJ: 6521-15-24-3

Zagreb, 12. srpnja 2024.

MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH
prof. dr. sc. Radovan Fuchs, ministar
Ulica Donje Svetice 38, 10 000 Zagreb
 

Predmet: Zaključci s tematske sjednice „Reforma strukovnog obrazovanja – status nastave povijesti i drugih općeobrazovnih predmeta“

Poštovani ministre, prof. dr. sc. Fuchs,

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskog sabora, nastavno na svoju 2. (tematsku) sjednicu održanu krajem lipnja ove godine na temu „Reforma strukovnog obrazovanja – status nastave povijesti i drugih općeobrazovnih predmeta, na 3. sjednici održanoj 12. srpnja 2024. godine većinom glasova (10 „ZA“ i 1 „SUZDRŽAN“) donio je sljedeće zaključke.

ZAKLJUČCI ODBORA

1.    Odbor će, sukladno svojoj nadležnosti definiranoj člankom 97. Poslovnika Hrvatskog sabora (Narodne novine, broj 81/13., 113/16., 69/17., 29/18., 53/20., 119/20., 123/20., i 86/23.),  nastaviti pratiti politiku provođenja reforme strukovnog obrazovanja u Republici Hrvatskoj,
2.    Odbor podržava koncept reforme strukovnog obrazovanja kojemu je cilj modernizacija i transformacija strukovnog obrazovanja u obrazovanje koje je usmjereno na učenika u smislu stjecanja znanja i vještina za aktivno uključivanje u svijet rada, profesionalni razvoj i cjeloživotno učenje te horizontalnu i vertikalnu prohodnost,
3.    Slijedom komentara iznesenih tijekom rasprave na tematskoj sjednici Odbor poziva Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih i Agenciju za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih da pronađu optimalno rješenje za broj nastavnih sati i opseg sadržaja nastavnog predmeta Povijesti i ostalih općeobrazovnih predmeta u strukovnim školama. 

S poštovanjem, 

PREDSJEDNICA ODBORA 
izv. prof. dr. sc. Vesna Bedeković

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 1. sjednici, održanoj 12. lipnja 2024. godine u prvom čitanju Prijedlog zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, P.Z.E. br. 4, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 24. svibnja 2024. godine.

Odbor je, u smislu članka 97. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom zakonskom prijedlogu raspravljao u svojstvu matičnog radnog tijela. 

Uvodno obrazloženje podnijela je ministrica kulture i medija.

Ministrica je pojasnila razloge donošenja novog Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara pri čemu je istaknula kako su se od donošenja važećeg Zakona koji regulira navedeno područje dogodile značajne promjene u području gradnje, materijala i tehnologije, te su nastupile izvanredne okolnosti u kojima su oštećena kulturna dobra što sve u konačnici zahtijeva nov način uređenja područja zaštite i očuvanja kulturnih dobara. U tom smislu, navela je kako se novim Zakonom o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara uređuje način proglašenja statusa kulturnog dobra, kriteriji vrednovanja i propisivanje mjera zaštite i očuvanja te unaprjeđenja stanja kulturnih dobara. Također, Prijedlog uređuje postupak za izdavanje posebnih uvjeta zaštite, odobrenja za zahvate na kulturnom dobru, standarde i smjernice zaštite i očuvanja kulturnih dobara. Isto tako, Prijedlogom će se unaprijedit stanje kulturnih dobara propisivanjem i provođenjem općih mjera zaštite i očuvanja kulturnih dobara. Također, jasno će biti propisani standardi i smjernice zaštite i očuvanja kulturnih dobara što će osigurati bolju provedbu redovitog održavanja i drugih mjera od strane vlasnika, nositelja prava na kulturnom dobru i drugih imatelja. Također, uredit će se upravljanje kulturnim dobrima i donošenje plana upravljanja radi poboljšanja stanja kulturnih dobara te će se osigurati unapređenje pripreme i provedbe zaštite kulturnih dobara u izvanrednim okolnostima. Uz navedeno normirat će se sprječavanje svake radnje i drugog protupravnog postupanja kojima bi se izravno ili neizravno mogla promijeniti svojstva, oblik, značenje i izgled kulturnog dobra. Isto tako, uredit će se način financiranja zaštite i očuvanja kulturnih dobara.

U raspravi većina članova Odbora podržala je donošenje navedenog Zakona ocijenivši kako je riječ je o sveobuhvatnom zakonskom prijedlogu koji će ubrzati postupak zaštite i očuvanja kulturnih dobara. Članovi Odbora zatražili su pojašnjenja u sadržaju između Prijedloga zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara upućenog u proceduru u prethodnom sazivu u odnosu na rečeni Prijedlog. S tim u svezi, ministrica je istaknula kako tekst Prijedloga sadrži određena poboljšanja pri čemu se posebno osvrnula i pojasnila poglavlje koji se odnosi na provedbu upravljanja kulturnim dobrom normiranim člankom 30. stavkom 5. Prijedloga. Također, tema rasprave bila je problematika devastacije kulturnih dobara s osvrtom na zaštitu kulturnih dobara na području grada Rijeke.

Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom glasova (11 „ZA“ i 1 „SUZDRŽAN“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje zaključka  

Prihvaća se Prijedlog zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja dostavit će se predlagatelju da ih razmotri prilikom utvrđivanja teksta Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je izv. prof. dr. sc. Vesna Bedeković, predsjednica Odbora, a u slučaju njezine odsutnosti prof. dr. sc. Damir Bakić, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
izv. prof. dr. sc. Vesna Bedeković
 

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 1. sjednici održanoj 12. lipnja 2024. godine, u prvom čitanju Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o audiovizualnim djelatnostima, P.Z. br. 5, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 24. svibnja 2024. godine.

Odbor je, u smislu članka 97. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom zakonskom prijedlogu raspravljao u svojstvu matičnog radnog tijela. 

Uvodno obrazloženje podnijela je ministrica kulture i medija.

Ministrica je istaknula kako se s ciljem unapređivanja kvalitete audiovizualne djelatnosti Prijedlogom izmjena i dopuna Zakona o audiovizualnim djelatnostima uvodi mogućnost dodatnog financiranja razvoja i proizvodnje hrvatskih audiovizualnih djela neovisnih proizvođača kroz mogućnost da se iznos sredstava uplaćenih kao razna fiskalna davanja investira u nova audiovizualna djela.

Bez rasprave, Odbor je jednoglasno (12 glasova „ZA“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje zaključka

Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o audiovizualnim djelatnostima. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja dostavit će se predlagatelju da ih razmotri prilikom utvrđivanja teksta Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je izv. prof. dr. sc. Vesna Bedeković, predsjednica Odbora, a u slučaju njezine odsutnosti prof. dr. sc. Damir Bakić, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
izv. prof. dr. sc. Vesna Bedeković