Odbor za Hrvate izvan Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Odbor), na svojoj 11. sjednici, održanoj 29. listopada 2025.g., raspravio je Izvješće o provedbi međunarodne razvojne suradnje Republike Hrvatske u 2023. godini koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora u skladu s odredbom članka 8. podstavka 3. Zakona o međunarodnoj razvojnoj suradnji i humanitarnoj pomoći („Narodne novine“, broj 14/24) dostavilo Ministarstvo vanjskih i europskih poslova, aktom od 18. prosinca 2024. godine. Odbor je prijedlog razmotrio u svojstvu zainteresiranog radnog tijela, sukladno članku 179. stavku 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
Predstavnica podnositelja Izvješća, naglasila je kako je temeljem Zakona o razvojnoj suradnji i humanitarnoj pomoći, Ministarstvo vanjskih i europskih poslova zaduženo za izradu godišnjeg Izvješća o provedbi službene razvojne pomoći Republike Hrvatske inozemstvu, a u skladu s pravilima i metodologijom Odbora za razvojnu pomoć Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD) i u sinergiji s drugim tijelima državne uprave, jedinicama lokalne i područne samouprave i javnim institucijama.
Istaknula je kompleksnost 2023. godine, obilježene mnogobrojnim globalnim izazovima: ratom u Ukrajini, oružanim sukobima u Sudanu, na Bliskom istoku i u regiji Sahela, klimatskim promjenama, posljedicama pandemije, raseljavanjem i gospodarskim šokovima.
Europska unija s doprinosom od 42%, tj. 95,9 milijardi eura, na svjetskoj je razini kolektivno, najveći donator službene razvojne pomoći, što u odnosu na 93,22 milijardi eura u 2022. godini, uz navedene izazove, predstavlja nezanemarivo povećanje.
Ukupna izdvajanja Hrvatske u sklopu međunarodne razvojne suradnje u 2023. godini, iznosila su 176,27 milijuna eura što predstavlja povećanje od 37,89% u odnosu na 2022. godinu i bila su sektorski prioritetno usmjerena na projekte obrazovanja, zdravlja, osnaživanja ljudskih prava te zaštite i promicanja prava žena, djece i mladih. Drugi sektorski prioritet predstavljale su aktivnosti mira, sigurnosti i razvoja, potpore jačanja demokratskih institucija, a treći je bio usmjeren odgovornom gospodarskom razvoju, posebice digitalizaciji.
Uvažavajući zemljopisne prioritete, aktivnosti vanjskopolitičke, sigurnosne, razvojne i gospodarske dimenzije, primarno su bile usmjerene na područje jugoistočne Europe, u kojem se ističe Bosna i Hercegovina (Republika Hrvatska u 2023. godini nastavila je s potporom razvitku i stabilnosti Bosne i Hercegovine na njenom putu prema euroatlantskim integracijama).
Drugi zemljopisni prioritet predstavlja Istočno i Južno susjedstvo Europske unije, u kojem se, kao posljedica oružane agresije Ruske Federacije izdvaja Ukrajina. Treći zemljopisni prioritet obuhvaća sve ostale države - primateljice razvojne pomoći, sukladno klasifikaciji OECD-a.
Tijekom 2023. godine, ukupno je trideset dionika provelo projekte razvojne suradnje i humanitarne pomoći, tj. uplaćivalo je redovite godišnje članarine međunarodnim organizacijama i institucijama. Istaknuta je decentraliziranost u provedbi i naglašeno da nadležna resorna tijela državne uprave, jedinice lokalne i područne samouprave, financijske institucije i drugi institucionalni dionici, provode razvojne i humanitarne projekte sukladno prioritetima utvrđenim Nacionalnom strategijom razvojne suradnje. Među vodećim resorima i institucijama po izdvajanjima, navedeni su Ministarstvo vanjskih i europskih poslova, Ministarstvo gospodarstva, Ministarstvo zdravstva, Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske, Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, Ministarstvo financija i dr.
U 2023. godini, u proceduru usvajanja, upućen je novi Zakon o međunarodnoj razvojnoj suradnji i humanitarnoj pomoći („Narodne novine“, broj 14/24) koji je stupio na snagu dana 15. veljače 2024. godine. Njime je međunarodno-pravni okvir razvojne suradnje postavljen u opće odredbe te je na taj način, hrvatski pravni okvir detaljno usklađen s dokumentima, smjernicama i ciljevima EU-a, OECD-a i UN-a.
Predstavnici podnositelja Izvješća i Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske zaključno su istaknuli da je posebna pažnja posvećena inovativnim financijskim i pravnim mehanizmima te jačanju suradnje s organizacijama civilnog društva, što potvrđuje dugoročnu predanost Republike Hrvatske održivom razvoju, miru i sigurnosti. Na taj način, Republika Hrvatska osigurava kontinuitet u pružanju pomoći, čime se također pozicionira kao sve relevantniji čimbenik u globalnim razvojnim procesima, što joj omogućava još veću vidljivost i utjecaj na međunarodnoj sceni.
Nakon provedene rasprave Odbor je odlučio većinom glasova (6 glasova „ZA“ i 2 glasa „SUZDRŽAN“), predložiti Hrvatskome saboru donošenje sljedećeg
Z A K LJ U Č K A
Prihvaća se Izvješće o provedbi međunarodne razvojne suradnje Republike Hrvatske u 2023. godini
PREDSJEDNICA ODBORA
mr. sc. Zdravka Bušić