Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 34. sjednici, održanoj 23. rujna 2025. godine, Polugodišnju informaciju o financijskom stanju, stupnju ostvarenja stabilnosti cijena i provedbi monetarne politike u drugom polugodištu 2024. godine, koju je predsjedniku Hrvatskoga sabora, u skladu s odredbom članka 62. Zakona o Hrvatskoj narodnoj banci („Narodne novine“, broj 75/08., 54/13. i 47/20.) dostavila Hrvatska narodna banka, aktom od 28. svibnja 2025. godine.
Odbor je o predmetnom aktu raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.
Odbor je raspolagao i mišljenjem Vlade Republike Hrvatske od 10. srpnja 2025. godine, KLASA: 022-03/25-12/39, URBROJ: 50301-05/16-25-5, u kojem se Hrvatskome saboru predlaže da prihvati predmetnu Polugodišnju informaciju.
Uvodno je predstavnica Hrvatske narodne banke predstavila Polugodišnju informaciju, navodeći kako je ona prvi puta obuhvatila i četiri posebna okvira, temeljena na dubljim analizama, a odnose se na rejting hrvatskih državnih obveznica, razliku između harmoniziranog i nacionalnog pokazatelja inflacije, utjecaj ulaska u europodručje na razine cijena te na cjenovnu konkurentnost hrvatskog turističkog sektora na tržištu Mediterana. Istaknula je da je gospodarska kretanja u Hrvatskoj tijekom 2024. obilježio nastavak izraženoga gospodarskog rasta u uvjetima relativno slabe vanjske potražnje, geopolitičkih napetosti i postupnog smanjivanja restriktivnosti monetarne politike ESB-a. Hrvatsko je gospodarstvo nastavilo rasti zamjetno brže od prosjeka zemalja europodručja, što je pretežno bilo posljedica velike domaće potražnje, djelomično potaknute ekspanzivnom fiskalnom politikom. U području gospodarstva zamjetno je jačanje građevinskog sektora, dok je sektor turizma zabilježio određene slabosti u odnosu na druge zemlje (cjenovna konkurentnost). Zaposlenost je rasla, nezaposlenost padala, a plaće su rasle, prije svega zbog rasta plaća u javnom sektoru. Inflacija se pritom nastavila smanjivati zbog popuštanja uvoznih inflatornih pritisaka, nakon stabilizacije globalnih opskrbnih lanaca i smanjenja cijena energenata na svjetskom tržištu, te i nadalje restriktivnoga karaktera monetarne politike. U odnosu na 2023., inflacija se prepolovila i iznosila je prosječno 4%. Istodobno su na rast cijena i dalje djelovali domaći pritisci uzrokovani rastom plaća i zaposlenosti u uvjetima nedostatka radnika. Nakon ciklusa najsnažnijeg pooštravanja monetarne politike do sada, koji je usmjerio inflaciju u europodručju prema ciljanim razinama, u drugoj polovini 2024. ESB je počeo postupno smanjivati ključne kamatne stope. Takva kretanja odrazila su se na povoljnije uvjete financiranja domaćih sektora, osobito poduzeća, pri čemu je rast kredita poduzećima i stanovništvu bio razmjerno jak, zbog čega je bilo potrebno uvesti određene mjere kako bi se suzbilo snažno zaduženje stanovništva. Bankovni sustav Republike Hrvatske na kraju 2024. godine i dalje je visoko likvidan, kapitaliziran i profitabilan. Stopa kapitala iznosila je 23,8%, a ukupna imovina bankovnog sustava se povećala za 7.1%. Udio neprihodujućih kredita je iznosio 2,4%, a dobit banaka iznosila je jednu i pol milijardu eura (13% više nego 2023. godine). Hrvatska narodna banka upravlja financijskom imovinom od skoro 25 milijardi eura, koja je porasla za 3,3% (cca 800 mil. eura). Gotovo 50% ulaganja se odnosilo na ulaganje u vrijednosne papire države i državnih institucija, pri čemu se prije svega rukovodi načelima likvidnosti i sigurnosti ulaganja. Zaključno se je predstavnica Hrvatske narodne banke osvrnula pojedinačno na svaki od četiri okvira, temeljena na dubljim analizama (rejting hrvatskih obveznica; povećana razlika između harmoniziranog indeksa potrošačkih cijena i nacionalnog pokazatelja inflacije, utjecaj ulaska Hrvatske u europodručje na razine cijena te cjenovna konkurentnost hrvatskog turističkog sektora na tržištu Mediterana) te je predstavila rezultate, odnosno zaključke provedenih analiza. Posebno je istaknut kumulativni porast cijena u turizmu, u razdoblju od 2019. naovamo - za 45%, što je više nego kod konkurentskih zemalja, te je upozoreno da, ako se cjenovna konkurentnost nastavi pogoršavati, budući doprinos turizma gospodarstvu mogao bi biti ograničen.
U raspravi su članovi Odbora posebno pohvalili iskorak koji je napravljen analizama za četiri posebna okvira koja su obuhvaćena ovom Polugodišnjom informacijom te je iznesen prijedlog da se i ubuduće nastavi s ovakvim analizama. Kako je rečeno, teme, odnosno područja četiriju okvira su dobro pogođena i aktualna te će pridonijeti kvaliteti rasprave kako u parlamentu, tako i u javnosti. Članovi Odbora posebice su pokazali interes za analizu sektora turizma, pri čemu je naglašeno da i tema i područje turizma zaslužuje ovakav poseban pristup obradi podataka, te da u strukturi turizma, i u cijenama treba tražiti uzroke pada pojedinih pokazatelja. Iznesen je i komentar vezano za pad broja noćenja u turističkoj sezoni, a zamoljeno je i za pojašnjenje o razlozima manjeg pada inflacije u Hrvatskoj, posebno cijena hrane, u odnosu na ostatak europodručja. Izražen je i interes za razinu izloženosti banaka kreditiranju nekretnina vezanih za turizam te je postavljeno pitanje o uzrocima rasta produktivnosti u turizmu i o procjeni rizika turizma na financijsku stabilnost (uslijed geopolitičkih prilika te klimatskih promjena). Ujedno je izneseno mišljenje da se svi akteri trebaju više baviti cijenama i inflacijom, budući da apeli prema pružateljima usluge dosad nisu dali rezultata.
Nakon rasprave, Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (7 glasova „ZA“, 3 glasa „SUZDRŽAN“) predložiti Hrvatskome saboru sljedeći zaključak:
Prima se na znanje Polugodišnja informacija o financijskom stanju, stupnju ostvarenja stabilnosti cijena i provedbi monetarne politike u drugom polugodištu 2024. godine
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik mr. sc. Boris Lalovac, predsjednik Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
mr. sc. Boris Lalovac