Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 47. sjednici, održanoj 20. siječnja 2026. godine, Polugodišnju informaciju o financijskom stanju, stupnju ostvarenja stabilnosti cijena i provedbi monetarne politike u prvom polugodištu 2025. godine, koju je predsjedniku Hrvatskoga sabora, u skladu s odredbom članka 62. Zakona o Hrvatskoj narodnoj banci („Narodne novine“, broj 75/08., 54/13. i 47/20.) dostavila Hrvatska narodna banka, aktom od 21. studenoga 2025. godine.
Odbor je o predmetnom aktu raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.
Odbor je raspolagao i mišljenjem Vlade Republike Hrvatske od 14. siječnja 2026. godine, u kojem se Hrvatskome saboru predlaže da prihvati predmetnu Polugodišnju informaciju.
Uvodno je predstavnica Hrvatske narodne banke predstavila Polugodišnju informaciju te je istaknula da informacija obuhvaća osvrte na stanje u europodručju, hrvatsko gospodarstvo i cjenovna kretanja, te stanje bankovnog sustava. Navela je kako su u sklopu Informacije izdvojeni tematski okviri za koje je HNB ocijenio da ih treba detaljnije razmotriti, a konkretno je riječ o izdvajanjima za obranu u Europskoj uniji, inflacijskom diferencijalu između Hrvatske i prosjeka europodručja, anketi o uvjetima financiranja malih i srednjih poduzeća i makrobonitetnim ograničenjima kriterija kreditiranja potrošača.
Kada je riječ o kretanjima u europodručju, početak 2025. godine bio je obilježen najavama američkih carina, a europodručje se pokazalo otpornijim nego što se očekivalo. Pokazatelji su bili povoljniji od predviđanja, dok je najava carina izazvala privremeni snažan rast neto izvoza zbog gomilanja zaliha u SAD-u, nakon čega je uslijedio pad po njihovom uvođenju. Američke carine utjecale su i na pad prinosa državnih obveznica europodručja, pri čemu su hrvatske obveznice bilježile prinos oko 3,2 posto, a zabilježena je aprecijacija vrijednosti eura u odnosu na američki dolar.
Nadalje, hrvatsko gospodarstvo nastavilo je snažno rasti tijekom prvih šest mjeseci 2025., dok je inflacija, nakon jačanja krajem prethodne i početkom 2025. godine, postupno usporavala prema kraju polugodišta i u lipnju je bila blizu razina s kraja 2024. Rast realnog BDP-a bio je poglavito podržan snažnom domaćom potražnjom, i to u najvećoj mjeri osobnom potrošnjom. Početkom godine, zbog kratkotrajnog bojkota maloprodajnih lanaca, osobna je potrošnja oslabila, međutim, tijekom drugog tromjesečja ponovo je bila glavni generator rasta te je više nego nadoknadila pad iz prethodnog tromjesečja. Takva kretanja odražavaju i nadalje snažno tržište rada, obilježeno nastavkom rasta zaposlenosti te i nadalje znatnim, iako sporijim povećavanjem plaća u odnosu na prošlu godinu. Rast investicijske aktivnosti također je bio snažan, dok se izvoz robe i usluga, nakon snažnog rasta početkom godine, u drugom tromjesečju spustio malo ispod razina s kraja 2024. Doprinos neto izvoza rastu bio je blago pozitivan, no uz primjetno jačanje uvoza usluga, što se može uvelike povezati s porastom putovanja rezidenata u inozemstvo, dok je uvoz robe tijekom prve polovine 2025. prosječno bio nešto manji u odnosu na kraj 2024. U okružju snažne domaće potražnje i visokog rasta plaća te učinaka povlačenja energetskih potpora kućanstvima, koje je nastupilo kasnije nego u drugim članicama EU-a, inflacija mjerena harmoniziranim indeksom (HIPC) i nadalje je bila iznad prosjeka europodručja, no postupno se usporila prema kraju prve polovine godine na 4,4% zbog povoljnih baznih učinaka te relativno umjerenih tekućih pritisaka kod većine glavnih kategorija. Izrazitiji pritisci na rast cijena bili su prisutni kod cijena hrane, što je djelomice bilo uvjetovano vanjskim čimbenicima, s obzirom na to da su cijene hrane porasle i u drugim zemljama EU-a. Inflacija mjerena nacionalnim indeksom potrošačkih cijena (IPC), koji odražava rast razina cijena za hrvatske građane, imala je sličnu dinamiku kao i HIPC, ali je bila u cijelom razdoblju niža te je u lipnju iznosila 3,7%.
Upravno vijeće ESB-a tijekom prve polovine 2025. nastavilo je smanjivati ključne kamatne stope, u okolnostima postupnog spuštanja inflacije na ciljanu razinu od 2% te nastavka gospodarskog rasta. Istodobno, inflacija u europodručju znatno se usporila te je u lipnju dosegnula ciljanih 2%, nakon što je u prosincu 2024. iznosila 2,4%. Gospodarstvo europodručja u prvoj se polovini godine pokazalo vrlo otpornim na povećanje američkih carina i povišenu neizvjesnost. Upravno vijeće ESB-a stoga je nastavilo postupno ublažavanje restriktivnosti monetarne politike započeto još u lipnju 2024. godine, pa je do lipnja 2025. smanjilo kamatnu stopu na novčani depozit kreditnih institucija kod središnje banke za ukupno 200 baznih bodova na razinu od 2,0%. U takvim okolnostima uvjeti financiranja poduzeća i stanovništva u Hrvatskoj nastavili su se poboljšavati u prvoj polovini 2025., a smanjile su se i kamatne stope na oročene depozite poduzeća i stanovništva. Krediti poduzećima i stanovništvu snažno su porasli početkom 2025. godine, pri čemu se pojačano zaduživanje stanovništva odvijalo u uvjetima "akcijskih" kamatnih stopa. Kao reakcija na snižavanje kriterija za odobravanje kredita stanovništvu uvedena su makrobonitetna ograničenja kreditiranja potrošača. Istaknuto je da je ostvareno očekivanje vrlo malog učinka makrobonitetnih ograničenja na stambene kredite, uz značajniji učinak na potrošačke nenamjenske kredite, a naglašeno je da će se mjere i dalje pratiti, i po potrebi prilagođavati.
Financijska imovina na dan 30. lipnja 2025. iznosila je 24.625,7 mil. EUR, od čega imovina u eurima 22.164,8 mil. EUR (90%), a devizna imovina 2.461,0 mil. EUR (10%). Cjelokupnim eurskim portfeljem financijske imovine ostvarena je stopa povrata od 1,73% na godišnjoj razini, a dolarskim portfeljem 4,16% na godišnjoj razini.
U prvom polugodištu 2025., u uvjetima stabilnih strukturnih obilježja bankovnog sustava u Republici Hrvatskoj, nastavio se rast imovine kreditnih institucija i njezino restrukturiranje. Povećanje izvora financiranja i smanjenje visokolikvidne imovine omogućili su nova ulaganja u dužničke vrijednosne papire i nastavak kreditne aktivnosti, koja je pridonijela poboljšanju pokazatelja kreditne kvalitete. Dobit kreditnih institucija, u odnosu na usporedivo razdoblje prošle godine smanjila se, ponajviše zbog smanjenja kamatnih prihoda. Hrvatski bankovni sustav i nadalje je visokolikvidan i visokokapitaliziran.
U raspravi je izraženo mišljenje kako Hrvatska narodna banka nije ispunila svoj temeljni cilj očuvanja stabilnosti cijena te je iznesena zamjerka da se u izvješću nedovoljno govori o digitalnom euru. Upozoreno je kako rast zaposlenosti usporava i da je koncentriran u javnom sektoru, uz porast rada umirovljenika na pola radnog vremena, što treba dodatno pratiti. Postavljeno je i pitanje o inflacijskom diferencijalu u 2024. te o osnovi projekcija njegova smanjenja na 2 % u 2026.
Predstavnici HNB-a pojasnili su kako je digitalni euro strateški projekt Europske unije kojim se smanjuje ranjivost europodručja i ovisnost o vanjskim pružateljima financijskih usluga. Naglasili su da se predviđa pad korištenja gotovine te da bi digitalni euro omogućio plaćanja istovjetna gotovini u bezgotovinskom sustavu. Dodali su da je Prijedlog uredbe o digitalnom euru dio paketa koji uključuje i zaštitu gotovine te da digitalni euro zadržava obilježja gotovog novca. Nadalje, pojasnili su da struktura potrošnje u Hrvatskoj, s visokim udjelom hrane u ukupnoj potrošnji, povećava inflacijski diferencijal, koji se u prvom polugodištu prošle godine počeo smanjivati, ali se u drugom dijelu godine ponovno povećao. Ocijenili su kako Hrvatska jest pri vrhu europodručja po inflaciji, ali ne i u ekstremnoj poziciji, te je izraženo očekivanje daljnjeg približavanja inflacije cilju od 2 % u 2026. i 2027. Navedeno je da ne postoji jednoznačno objašnjenje za usporavanja rasta zaposlenosti, ali da bi novi Zakon o strancima mogao imati utjecaja. HNB smatra kako će se inflacijski diferencijal smanjivati zbog pada cijena hrane, dosegnutih granica povećanja turističkih cijena, usporavanja rasta plaća te niske razine zaduženosti kućanstava u odnosu na povijesne standarde.
Nakon rasprave, Odbor za financije i državni proračun odlučio je većinom glasova (7 glasova „ZA“ i 4 glasa „PROTIV“) predložiti Hrvatskome saboru da donese sljedeći zaključak:
Prima se na znanje Polugodišnja informacija o financijskom stanju, stupnju ostvarenja stabilnosti cijena i provedbi monetarne politike u prvom polugodištu 2025. godine
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik mr. sc. Boris Lalovac, predsjednik Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
mr. sc. Boris Lalovac