Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 21. sjednici, održanoj 13. lipnja 2017. godine, Prijedlog zakona o sprječavanju pranja novca i financiranju terorizma, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 13. travnja 2017. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravljao je o predmetnom Prijedlogu zakona, na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

Uvodno je predstavnik Ministarstva financija istaknuo da je ovo treći zakon iz područja sprečavanja pranja novca i financiranja terorizma u posljednjih 20 godina, a Republika Hrvatska, kao i druge punopravne članice EU, dužna je u svoje domaće preventivno zakonodavstvo prenijeti Direktivu (EU) 2015/849 (za zaštitu financijskog sustava od pranja novca i financiranja terorizma), te osigurati pretpostavke za izravnu provedbu Uredbe (EU) 2015/847 (podaci koji prate bezgotovinski prijenos sredstava) i Uredbe (EZ) br. 1889/2005 (prijenos gotovine preko državne granice).

Osim usklađenja, u ovaj zakon ugrađene su i dobre prakse stečene iskustvom u tom području. Jedno od najvažnijih pitanja koje se uređuju ovim Prijedlogom zakona jest uspostava Registra stvarnih vlasnika kao središnje elektroničke baze podataka o stvarnom vlasništvu pravnih subjekata radi transparentnosti podataka o stvarnom vlasniku pravnih subjekata osnovanih na području RH.

Osnovna funkcija Registra je povećanje transparentnosti s jedne strane, a s druge strane dostupnost tijelima u borbi protiv pranja novca i gospodarskog kriminaliteta (Uredu za sprečavanje pranja novca i financiranja terorizma, Poreznoj i Carinskoj upravi, HNB-u, Financijskom inspektoratu, Sigurnosno-obavještajnoj agenciji, DORH-u i drugim tijelima dionicima sustava u borbi protiv pranja novca i financiranja terorizma). Podaci iz Registra neće biti javno dostupni prije svega radi zaštite osobnih podataka.

Registar stvarnih vlasnika financirat će se iz sredstava EU-a (cca 3,7 mil. kuna), a njegova puna operativnost očekuje se do kraja lipnja 2018. godine. Ne očekuju se novi troškovi za pravne subjekte, odnosno gospodarstvo vezano za obvezu istih za upis Zakonom propisanih podataka u Registar jer će se koristiti već uspostavljeni kanali i mehanizmi komunikacije pravnih subjekata i Financijske agencije u skladu s drugim zakonskim propisima.

Važan segment u ovom zakonu su tzv. politički izložene osobe. Važeći zakon je obuhvaćao samo strane politički izložene osobe, a novi zakon obuhvaća i domaće politički izložene osobe – predsjednike država, predsjednike vlada, ministre, zamjenike ministara, odnosno državne tajnike, pomoćnike ministara, izabrane članove zakonodavnih tijela i dr. osobe taksativno nabrojene zakonom.

Među ostalima, jedna od novina u zakonu je i prikupljanje podataka o izvoru sredstava kod gotovinskih transakcija (gotovinskom transakcijom smatra se ona u iznosu od 200000 kuna i viša), i to prilikom uplata. Zakonom su također propisane druge mjere i sankcije, pogotovo visoke za djela u povratu, a sve u cilju zaštite financijskog sustava.

U raspravi na Odboru konstatirano je da banke uzimaju širi obujam podataka od predviđenog, odnosno potrebnog, a da o tome korisnici nisu upoznati, te je ukazano na potrebu da se banke upozore ili ograniče u tome. Istaknuto je i da se u praksi očekuje  primjena zakona, a time i rezultati.

Nakon provedene rasprave, Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno (11 glasova „ZA“) predložiti Hrvatskome saboru sljedeći zaključak

Prihvaća se Prijedlog zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec.