Uz Prijedlog državnog proračuna Republike Hrvatske za 2026. godinu i projekcija za 2027. i 2028. godinu, podnose se i:
- Prijedlozi financijskih planova izvanproračunskih korisnika za 2026. godinu i projekcija planova za 2027. i 2028. godinu za:
- Hrvatske vode
- Hrvatske ceste d.o.o.
- Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
- Hrvatsku agencija za osiguranje depozita
- Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje
- Centar za restrukturiranje i prodaju
- Hrvatske autoceste d.o.o.
- HŽ Putnički prijevoz d.o.o.
- HŽ Infrastrukturu d.o.o.
Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 42. sjednici, održanoj 20. studenoga 2025. godine, Prijedlog državnog proračuna Republike Hrvatske za 2026. godinu i projekcija za 2027. i 2028. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 13. studenoga 2025. godine.
Odbor je, na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao o Prijedlogu državnog proračuna Republike Hrvatske za 2026. godinu i projekcijama za 2027. i 2028. godinu (zajedno s pripadajućim aktima), kao matično radno tijelo.
Rasprava je provedena objedinjeno s Konačnim prijedlogom zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2026. godinu, drugo čitanje, P.Z. br. 221.
Uvodno su predstavnici Vlade Republike Hrvatske predstavili Prijedlog državnog proračuna za 2026. i projekcija za 2027. i 2028. godinu. Što se tiče makroekonomskih pokazatelja, u 2026. godini realni BDP će rasti po stopi od 2,7%, nešto slabijom dinamikom nego ove godine, u uvjetima očekivanog stabilnog globalnog ekonomskog rasta te ubrzanja vanjskotrgovinske razmjene, kao i relativno brzog završetka procesa potpune normalizacije inflatornih kretanja, no Hrvatska i dalje bilježi jednu od najviših stopa rasta u Europskoj uniji. U 2027. očekuje se da će rast BDP-a usporiti na 2,5%, a u 2028. na 2,4% te se očekuje da će u čitavom promatranom razdoblju rast BDP-a biti ostvaren isključivo temeljem domaće potražnje, i to dominantno osobne potrošnje, dok će doprinos neto inozemne potražnje ostati blago negativan. Inflacija potrošačkih cijena bi u 2026. trebala usporiti na 2,8% te potom na 2,3% u 2027. i 2,1% u 2028. godini, prvenstveno kao posljedica ublažavanja doprinosa kretanju indeksa potrošačkih cijena od strane temeljne inflacije. Tržište rada obilježava smanjenje potražnje za radom, uslijed usporavanja dinamike gospodarske aktivnosti slijedom smanjenja neravnoteža između ponude i potražnje za radom u svim glavnim djelatnostima, uz pozitivne trendove migracijskog salda. U 2026. godini rast zaposlenosti očekuje se na razini od 1,6%. Anketna stopa nezaposlenosti bilježit će daljnje smanjenje, i to na razinu od 5,0% u 2026., u 2027. na razinu od 5,0%, a u 2028. na razinu 4,9%.
Govoreći o prihodima, ukupni prihodi državnog proračuna veći su za 2,7 milijardi eura i planirani su u iznosu od 35,7 milijardi eura (rast od 8,3%), dok su za 2027. projicirani u iznosu od 35,8 milijardi eura, a za 2028. godinu u iznosu od 36,6 milijardi eura. U strukturi prihoda državnog proračuna najveći dio čine prihodi od poreza, gotovo 54%, doprinosi 18% (riječ je o doprinosima za mirovinsko osiguranje), ostali prihodi 14%, pomoći (primarno iz europskih fondova) 13% te prihodi od imovine 1%. Porezni prihodi u 2026. godini rastu za 5,5% i projicirani su u iznosu od 19,1 milijardu eura. U narednim godinama, očekuje se njihov daljnji rast pa su tako u 2027. projicirani u iznosu od 20 milijardi eura, odnosno uz međugodišnji rast od 4,8%, dok se u 2028. godini očekuju u iznosu od 20,8 milijardi eura i bilježe rast od 3,9%. U strukturi poreznih prihoda najveći je udio prihoda od poreza na dodanu vrijednost (68%). Projekcija prihoda PDV-a u 2026. je 12,9 milijardi eura prihoda (rast od 6,3%), dok projekcije za 2027. iznose 13,7 milijardi eura, odnosno 14,3 milijarde eura za 2028. godinu. Prihod od posebnih poreza i trošarina (17% ukupnih poreznih prihoda) planira se u iznosu od 3,2 milijarde eura u 2026. i u 2027., a u 2028. godini u iznosu od 3,3 milijarde eura. Prihod od poreza na dobit za 2026. planiran je u iznosu od 2,7 milijardi eura (14% ukupnih poreznih prihoda), dok je u 2027. i 2028. godinu projiciran u iznosu od 2,8, odnosno 2,9 milijardi eura. U 2026. godini u državni proračun planira se prikupiti 6,3 milijarde eura prihoda od doprinosa za mirovinsko osiguranje (rast od 8,2%), dok projekcija za 2027. iznosi 6,6 milijardi eura, a za 2028. 6,9 milijardi eura. Prihodi od pomoći EU u 2026. planirani su u iznosu od 4,7 milijardi eura, a u 2027. i 2028. godini projicirani su u iznosu od 3,4 milijarde eura odnosno 2,9 milijardi eura.
Ukupni rashodi državnog proračuna u 2026. godini veći su za 3,0 milijarde eura u odnosu na 2025. i planirani su u iznosu od 39,8 milijardi eura (8,3%). U 2027. godini ukupni rashodi planirani su na razini od 39,7 milijardi eura, a u 2028. projiciraju se na razinu od 38,8 milijardi eura. Promatrajući strukturu ukupnih rashoda, najveći dio, 33%, čine mirovine i ostale naknade građanima, rashodi za zaposlene 22%, pomoći županijama, gradovima i općinama te izvanproračunskim korisnicima 13%, potpora funkcioniranju javnih službi 10%, subvencije i pomoći gospodarstvu i neprofitnom sektoru (koje su niže) čine 8%, kapitalne investicije 8% te financijski rashodi i doprinos EU 6% (971 mil. eura u 2026. godini). Izdvajanja za zaposlene u javnim i državnim službama u 2026. čine 22% ukupnih rashoda (8,8 milijardi eura). Rashodi za mirovinski sustav u 2026. godini čine 10,2 milijardu eura, što je povećanje od 1,0 milijardu eura u odnosu na 2025. godinu te se očekuje daljnji nastavak rasta prosječne mirovine. Rashodi za izdvajanja pomoći osjetljivim skupinama (inkluzivni dodatak, jednokratna naknada, pomoći roditeljima njegovateljima, zajamčena minimalna naknada, i dr.) čine 1,3 mlrd. eura. Značajna sredstva osigurana su na pozicijama Ministarstva demografije, u cilju demografske revitalizacije Hrvatske – 804 milijuna eura (za rodiljne i roditeljske naknade, doplatak za djecu i dr.). Također, u 2026. godini izdvajaju se visoka sredstva za ulaganja u energetsku tranziciju, gospodarenje otpadom i zaštitu okoliša: energetska obnova, energetska infrastruktura, razvoj javne vodoopskrbe i dr., u iznosu preko 1,6 milijardi eura. Za poticanje konkurentnosti gospodarstva osigurano je 847 mil. eura. Kad je riječ o obrambenoj sigurnosti i ulaganju u opremanje vojske u 2026. godini izdvajanja su preko 750 mil. eura, što čini 2,06% BDP-a (nabava topničkog sustava HIMARS, bezposadnih letjelica Bayraktar, helikoptera Black Hawk, sustava protuzračne obrane, borbenih vozila pješaštva Bradley, Leoparda i informacijsko-komunikacijske opreme). Za ulaganja u ravnomjeran regionalni razvoj osigurano je 600 milijuna eura (za fiskalno izravnanje, decentralizirane funkcije, regionalni razvojni projekti). Ulaganja i potpore u području odgoja i obrazovanja osigurana su u iznosu od 518 milijuna eura (nastavak izgradnje škola za jednosmjensku nastavu, besplatni udžbenici, prijevoz, prehrana i dr.), a značajna su ulaganja i u razvoj sporta – 187 milijuna eura (izgradnja sportske infrastrukture, razvoj sporta u lokalnoj zajednici, sportske manifestacije i dr.). Povećanje ukupnih rashoda prvenstveno je rezultat povećanih izdvajanja za: mirovine i mirovinska primanja u iznosu od 1,0 milijardu eura (uslijed redovnog usklađivanja mirovina (indeksacija) i pune godišnje primjene izmjena i dopuna Zakona o mirovinskom osiguranju); zaposlene (uključujući zaposlene u osnovnom i srednjem školstvu i zaposlene u zdravstvu) u iznosu od 354 milijuna eura zbog pune godišnje primjene povećane osnovice za obračun plaće u državnim i javnim službama ugovorene u prosincu 2024. godine; ulaganja u opremanje i modernizaciju vojske u iznosu od 210 milijuna eura; energetsku obnovu u iznosu od 187 milijuna eura; kapitalne investicije u zdravstvenu infrastrukturu u iznosu od 183 milijuna eura; zatim, doprinos Republike Hrvatske proračunu Europske unije u iznosu od 147 milijuna eura; demografske mjere u iznosu od 124 milijuna eura (od čega: rodiljne naknade - 104,1 milijun eura, poboljšanje materijalnih uvjeta u vrtićima i ulaganje u uređenje igrališta za djecu - 8,0 milijuna eura, paket za novorođenčad - 2,0 milijuna eura); ulaganje u znanstveno-istraživačku djelatnost u iznosu od 116 milijuna eura; upravljanje i zaštita državnih granica (opremanje i modernizacija infrastrukture za nadzor državnih granica, suzbijanje prekograničnog kriminala) u iznosu od 107 milijuna eura; projekte energetske održivosti (izgradnja plinovoda, modernizacija i dogradnja elektroenergetskog sustava te ekološki prihvatljiviji oblici prometa bazirani na vodiku) u iznosu od 105 milijuna eura; održivo gospodarenje otpadom u iznosu od 103 milijuna eura; financiranje infrastrukture za provođenje jednosmjenske nastave u iznosu od 101 milijuna eura; kapitalne investicije u pravosudni i kazneni sustav u iznosu od 97 milijuna eura; kamate vezane uz upravljanje javnim dugom u iznosu od 87 milijuna eura; digitalizaciju sustava javne uprave u iznosu od 75 milijuna eura; ulaganja u cestovnu infrastrukturu (izgradnja tunela Vučevica, izgradnja ceste Solin - Stobreč - Dugi Rat – Omiš, izgradnja treće trake zagrebačke obilaznice Jankomir-Lučko) u iznosu od 67 milijuna eura; nastavak sanacije šteta od potresa - 66 milijuna eura; elektronički sustav naplate cestarine - 53 milijuna eura; razvoj širokopojasnog pristupa internetu - 47 milijuna eura; jačanje i razvoj sustava azila u iznosu od 44 milijuna eura; razvoj sporta u iznosu od 43 milijuna eura (od čega: domaćinstvo Europskih sveučilišnih igara - 20 milijuna eura, građevinski zahvati na sportskoj infrastrukturi - 5 milijuna eura, razvoj vodenih sportova - 5 milijuna eura i programi javnih potreba u sportu - 5 milijuna eura); izgradnja i opremanje braniteljskih i veteranskih centara u iznosu od 38,3 milijuna eura.
Smjer fiskalnih kretanja, kako na prihodnoj, tako i na rashodnoj strani proračuna rezultirat će manjkom općeg proračuna prema metodologiji ESA 2010 u iznosu od 2,9% BDP-a u 2026., te 2,8% BDP-a u 2027. i 2028. godini. U skladu s kretanjem salda proračuna opće države očekuje se smanjenje udjela javnog duga u BDP-u, i to s 56% BDP-a u 2026. na 55,9% BDP-a u 2027., te 55,8% BDP-a u 2028. godini, što je nastavak trenda smanjenja udjela javnog duga u BDP-u. Fiskalna kretanja u nadolazećem srednjoročnom razdoblju rezultirat će poštivanjem odredbi Pakta o stabilnosti i rastu.
Odbor je raspolagao i pisanim, 34., Stajalištem Povjerenstva za fiskalnu politiku o Nacrtu proračunskog plana Republike Hrvatske za 2026. i Prijedlogu državnoga proračuna Republike Hrvatske i financijskih planova izvanproračunskih korisnika za 2026. godinu i projekcija za 2027. i 2028. godinu od 19. studenoga 2025. godine, koje je predsjednica Povjerenstva ukratko izložila. Hrvatsko je gospodarstvo u razdoblju od 2022. do 2025. obilježeno snažnim gospodarskim rastom, koji je pratio paralelan rast proračunskih prihoda, ali i značajni rast rashoda te manjka proračuna opće države, što je rezultiralo pogoršanjem fiskalne pozicije. Ekspanzivna i prociklička fiskalna politika dodatno je pojačavala ekonomski ciklus, povećavajući rizik većih proračunskih manjkova i smanjujući raspoloživi fiskalni prostor. Unatoč tome, zahvaljujući povoljnim gospodarskim kretanjima, manjak opće države te udio javnog duga u BDP-u ostali su ispod referentnih vrijednosti iz Pakta o stabilnosti i rastu (3,0 %, odnosno 60 % BDP-a). Time je hrvatska fiskalna slika u usporedbi s državama članicama EU-a ostala relativno povoljna. U nadolazećem razdoblju očekuje se usporavanje rasta realnog BDP-a, ponajprije zbog sporijeg rasta osobne potrošnje i investicija. Na perspektive gospodarskog rasta negativno utječu globalni čimbenici, poput uvođenja carina i geopolitičke napetosti, a među domaćim faktorima koji bi mogli pridonijeti usporavanju rasta ističu se pad međunarodne konkurentnosti uslijed snažnog rasta jediničnih troškova rada, postupno smanjenje transfera iz fondova Europske unije nakon isteka tekuće financijske perspektive EU-a (Mehanizma za oporavak i otpornost), negativni fiskalni impuls u odnosu na prethodne godine te nedostatak radne snage. Povjerenstvo u svojoj ocjeni oba proračunska dokumenta ističe izazove i rizike povezane s projiciranim veličinama. Oba dokumenta upućuju na nastavak ekspanzivne i prociklične fiskalne politike. Iako se u 2026. predviđa zaustavljanje negativnih fiskalnih trendova i zadržavanje manjka konsolidirane opće države ispod gornje granice od -3,0 % BDP-a, proračunske projekcije od 2026. do 2028. pokazuju da će se manjak zadržati na samoj granici dopuštene razine definirane Paktom te Povjerenstvo upozorava da bi i vrlo malen negativni šok u 2026. mogao rezultirati manjkom opće države iznad referentne razine. Fiskalna ekspanzija, odnosno rast rashoda, bila je iznimno snažna te daljnje povećanje u narednom razdoblju nije održivo, stoga je potrebno ograničiti rast tekuće potrošnje. Svako odstupanje od fiskalne discipline, osobito na rashodovnoj strani, može Republiku Hrvatsku dovesti u rizik pokretanja postupka prekomjernog manjka. Povjerenstvo također ocjenjuje da bi, u svjetlu trenutačnih projekcija, bilo poželjno provesti snažniju fiskalnu konsolidaciju od predviđene. Oslabljeni gospodarski izgledi, umjerena dinamika rasta prihoda te zadana visoka razina javne potrošnje dodatno umanjuju raspoloživi fiskalni prostor. Na to upućuje i kretanje neto nacionalno financiranih primarnih rashoda, čija je gornja kumulativna granica definirana Nacionalnim srednjoročnim fiskalno-strukturnim planom za razdoblje 2025.-2028. (NSFSP). Povjerenstvo naglašava da kumulativan rast neto rashoda za 2024., 2025. i 2026. godinu, isključujući rashode za obranu, premašuje obvezujuću fiskalnu putanju koju je Vlada preuzela u NSFSP-u za razdoblje 2025.-2028., čime se povećava rizik za održivost javnih financija. Iskazane projekcije upućuju na to da se fiskalna politika postupno udaljava od puta predviđenog NSFSP-om koji bi trebao osigurati srednjoročnu održivost javnih financija. Kao i u svojim ranijim ocjenama, Povjerenstvo ukazuje na nužnost provedbe strukturnih reformi i jačanja produktivnosti javnog sektora. U kontekstu snažnog rasta pojedinih vrsta rashoda, poput rashoda za obranu i demografskih mjera, izostanak strukturnih reformi – osobito onih usmjerenih na optimizaciju i učinkovitije upravljanje javnim rashodima – dodatno produbljuje izazove dugoročne održivost javnih financija RH. Povjerenstvo, također, ističe da je poštivanje ciljeva i obveza iz NSFSP-a preduvjet za očuvanje povjerenja u dugoročnu održivost javnih financija te da fiskalna politika treba djelovati odgovorno, promišljeno i u funkciji postizanja dugoročnih razvojnih ciljeva.
U raspravi na Odboru zatražen je podatak o nominalnim iznosima BDP-a u 2025. i 2026. godini, kao i podatak o nominalnom rastu plaća u javnom i privatnom sektoru, odnosno njihov međusobni omjer. Zamoljeno je i za podatak o dugovima u zdravstvenom sustavu, kao i o pozicijama na kojima su ta sredstva osigurana. Također, spomenuti su i pregovori Vlade Republike Hrvatske i sindikata te eventualni fiskalni prostor za uvažavanje zahtjeva. Izneseni su komentari na ukidanje određenih aktivnosti koje se nalaze na pozicijama Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih, prije svega na aktivnosti koje se odnose na visoko školstvo te je ujedno rečeno da je proračun na poziciji koja se odnosi na sveučilišta i veleučilišta manji za 1%. S tim u vezi, iznesen je i prijedlog za razdvajanje sektora znanosti i sektora obrazovanja, na dva odvojena ministarstva, jedno koje bi bilo za osnovno- i srednjoškolsko obrazovanje, jer je to operativni rad, a drugo ministarstvo za znanost i tehnologiju. Nadalje, referirajući se na rezultate polugodišnjega izvršenja proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, iako u nižem iznosu, ponovno se očekuje manjak tih jedinica u 2026. godini, što je ocijenjeno zabrinjavajućim. Vezano za ukupni iznos koji se u proračunu odnosi na mirovine i mirovinska primanja, skrenuta je pažnja da je otežano pratiti pojedine pozicije, posebice određene podskupine, jer se brojevi ne podudaraju s drugima, odnosno primjećuje se da se neke kategorije ponavljaju. Postavljeno je i pitanje uvođenja najavljene mjere univerzalnog dječjeg doplatka, a istaknuta je i zabrinutost zbog usporavanja rasta plaća, pri čemu posebno treba imati na umu da je 90% plaća u Hrvatskoj do razine 2227 eura. Među ostalim, iznesena je i primjedba da u dokumentima nedostaju određeni podaci (poput nominalnog rasta BDP-a), u odnosu na dokumente iz prošle godine te je Ministarstvo financija pozvano da ih ubuduće navodi, kao i da se članovima Odbora dostavlja i Nacrt proračunskog plana. Zamoljeno je i za objašnjenje na temelju čega se očekuje visoka stopa rasta doprinosa te uvećane projekcije omjera duga i BDP-a, kao i rast zaposlenosti od 6% za iduće četiri godine. Zaključno, spomenuta su i veća izdvajanja za obranu te je zatraženo objašnjenje prikaza deficita sa i bez toga.
Odgovarajući na pitanja i komentare, predstavnici Vlade iznijeli su podatak o iznosu BDP-a od 98 milijardi eura. Govoreći o plaćama, ukupne naknade zaposlenika u ekonomiji, prema projekciji, bilježit će rast od 5,3%, u ukupna masa plaća u općoj državi 3,8%. Što se tiče dugova u zdravstvu, na dan 31. listopada 2025. sveukupne obveze iznose 755 milijuna eura, od toga dospjele 534 milijuna eura, a obaveze preko 120 dana 137 milijuna eura (dugovi bolnica). Na pozicijama Ministarstva zdravstva osigurana su sredstva za podmirivanje dugova, koji se smanjuju, ali zato što su za njih osigurana sredstva, a ne zbog bolje organizacije rada u zdravstvu, koja je potrebna. Vezano za mirovine, pojašnjeno je da postoje različite pravila i osnove za isplatu mirovina i mirovinskih davanja (rad poslije odlaska u mirovinu, isplata polovice mirovine, ukidanje penalizacije), čija primjena za dio prava počinje od iduće godine, te je moguće da je teže razumjeti i povezati određene korelacije, budući da su podaci vrlo precizni, a treba imati na umu i da neki umirovljenici primaju mirovinu po više osnova. U odnosu na univerzalni dječji doplatak, čeka se završetak analiza koje su najavljene za tu mjeru i koje su još uvijek u tijeku, a namjera je taj doplatak, radi preciznosti, povezati i sa Središnjim registrom stanovništva, čiji se početak primjene očekuje u 2026. godini. Kad je riječ o rastu plaća, izvršenje za 2024. je 7,6, a u prijedlogu proračuna za 2026. osigurano je 8,8 milijardi eura. Obrazloženo je i da se smanjenje manjka proračuna JLS-a očekuje ponajprije zbog toga što se investicijski projekti zbog kojih su rashodi porasli, privode kraju. Također, istaknuto je da je za znanstveno-istraživačke djelatnosti planirano skoro 116 milijuna više. Vezano za primjedbu o nedostatku pojedinih podataka, pojašnjeno je da se Nacrt proračunskog plana šalje Europskoj komisiji, objavljuje se prije prijedloga proračuna i javno je objavljen. Pojašnjavajući razliku u projekcijama javnog duga u odnosu na prethodnu, istaknuto je da je došlo i do promjene projekcije deficita, što je primarno utjecalo na projekcije kretanja javnog duga u BDP-u. U odnosu na rast zaposlenosti zamjetna je pozitivna migracijska bilanca, odnosno ljudi su se počeli vraćati. To su podaci istraživanja raznih međunarodnih instituta, a navedeno se počinje događati kad države dosegnu razvijenost od 75% prosjeka EU (Republika Hrvatska je na razini od 78%). O povećanim izdvajanjima za obranu Republika Hrvatska prema Europskoj komisiji izvještava o rashodima za obranu odvojeno. Razlog tome jest ako putanja rasta rashoda raste više nego što je planirano u Nacionalnom srednjoročnom fiskalno-strukturnom planu (usvojenom prošle godine) i ako se taj porast može objasniti porastom rashoda za obranu, navedeno se uzima u obzir i time se ne krše fiskalna pravila. Taj porast može biti najviše 1,5 % BDP-a godišnje. Brojke navedene u proračunu, uključuju sve, pa i rashode za obranu.
Nakon rasprave, Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (7 glasova „ZA“, 3 glasa „PROTIV“) Hrvatskome saboru predložiti donošenje
DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE
ZA 2026. GODINU I PROJEKCIJA ZA 2027. I 2028. GODINU
te odluka o davanju suglasnosti na:
- Financijski plan Hrvatskih voda za 2026. godinu i projekcija za 2027. i 2028. godinu
- Financijski plan Hrvatskih cesta d.o.o. za 2026. godinu i projekcija za 2027. i 2028. godinu
- Financijski plan Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za 2026. godinu i projekcija za 2027. i 2028. godinu
- Financijski plan Hrvatske agencije za osiguranje depozita za 2026. godinu i projekcija za 2027. i 2028. godinu
- Financijski plan Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje za 2026. godinu i projekcija za 2027. i 2028. godinu
- Financijski plan Centra za restrukturiranje i prodaju za 2026. godinu i projekcija za 2027. i 2028. godinu
- Financijski plan Hrvatskih autocesta d.o.o. za 2026. godinu i projekcija za 2027. i 2028. godinu
- Financijski plan HŽ Putničkog prijevoza d.o.o. za 2026. godinu i projekcija za 2027. i 2028. godinu
- Financijski plan HŽ Infrastrukture d.o.o. za 2026. godinu i projekcija za 2027. i 2028. godinu.
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik mr. sc. Boris Lalovac, predsjednik Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
mr. sc. Boris Lalovac