Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 44. sjednici, održanoj 2. prosinca 2025. godine, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Općeg poreznog zakona, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 230, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 27. studenoga 2025. godine.
Odbor je o navedenom prijedlogu raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.
Rasprava je provedena objedinjeno s Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o minimalnom globalnom porezu na dobit, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z.E. br. 231, Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 232 i Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 229.
Uvodno je predstavnica predlagatelja istaknula da su ovim paketom izmjena poreznih zakona obuhvaćena četiri zakona. Izmjene i dopune Zakona o Općem poreznom zakonu i Zakona o PDV-u predlažu se zbog usklađivanja s odredbama Zakona o fiskalizaciji. Naime, provodi se administrativno rasterećenje ukidanjem pojedinih obrazaca. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o Općem poreznom zakonu predlaže se i zbog propisivanja izuzeća od obveze čuvanja porezne tajne za slučaj razmjene analitičkih podataka o naplati lokalnih poreza i poreza na dohodak između Porezne uprave i jedinica lokalne, odnosno područne samouprave. Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit predlaže se dodatno umanjenje porezne osnovice, za već porezno priznate rashode za dana sponzorstva, onim poreznim obveznicima koja su ugovorena u tuzemstvu za kulturne, znanstvene, odgojno-obrazovne, zdravstvene, humanitarne, sportske, vjerske, ekološke i druge općekorisne svrhe. Predlaže se i omogućavanje primjene ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja mirovinskim i investicijskim fondovima bez pravne osobnosti koji su osnovani i posluju u skladu s posebnim propisom. Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o minimalnom globalnom porezu na dobit precizira se izračun obveze kvalificiranog domaćeg dopunskog poreza (QDMTT) kojeg plaćaju društva kćeri jednog globalnog poduzeća. Porez će biti utvrđen korištenjem podataka primljenih putem automatske razmjene informacija u području poreza te se, između ostaloga, predlaže i neutjecanje porezne obveze minimalnog globalnog poreza na osnovicu poreza na dobit, budući da još nije jasno određeno kako će se raspodijeliti teret poreza.
U raspravi je napomenuto da je dostavljeno mišljenje Hrvatske gospodarske komore vezano za izmjene i dopune Zakona o porezu na dobit. Također, vezano za Zakon o minimalnom globalnom porezu na dobit, skrenuta je pozornost da važeći Zakon o poticanju ulaganja propisuje porezne olakšice za investicije te postoji opasnost da se sama svrha navedenog zakona ne ostvari. Istaknuta je potreba revidiranja sustava poreznih poticaja, posebno u odnosu na velika društva, iznad 750 milijuna eura prihoda, zbog načina na koji funkcionira minimalni globalni porez na dobit. Kako je rečeno, potrebno je razmotriti rješenja koja bi omogućila očuvanje svrhe poticanja ulaganja, uzimajući u obzir praksu drugih europskih zemalja. U odnosu na Opći porezni zakon i uvođenje nove pravne osnove za odgovornost članova trgovačkih društava u slučaju nepodnošenja poreznih prijava, naglašeno je da se time predviđa odgovornost članova društava, što znači i udjelničara i dioničara, za nepravovremeno podnošenje financijskih izvješća. S tim u vezi, naglašeno je da Zakon o trgovačkim društvima propisuje da dioničari dioničkog društva i članovi društva s ograničenom odgovornošću ne odgovaraju za obveze trgovačkih društva te je upozoreno da je norma OPZ-a u koliziji sa Zakonom o trgovačkim društvima. Članovi Odbora istaknuli su da je potrebno pratiti kakva će biti praksa u primjeni ove odredbe.
Odgovarajući na pitanja i komentare, predstavnica predlagatelja očitovala se na mišljenje Hrvatske gospodarske komore, rekavši da se kod sponzorstva radi o vezi između prihodne i rashodne strane, između činidbe i protučinidbe, dok kod donacije te veze nema. Također, postojeći zakon predviđa mogućnost da donacije budu iznad 2%, ako su u skladu s posebnim programima i strateškim ciljevima koje su utvrdila resorna ministarstva. Nadalje, Ministarstvo financija svjesno je problema međudjelovanja Zakona o minimalnom globalnom porezu na dobit i Zakona o poticanju ulaganja, međutim, Zakon o minimalnom globalnom porezu na dobit dio je europske pravne stečevine, stoga bi bilo potrebno mijenjati Zakon o poticanju ulaganju, koji nije u nadležnosti Ministarstva financija, nego Ministarstva gospodarstva. Vezano za Opći porezni zakon, pojašnjeno je da je Ministarstvo financija dalo određene upute vezano za postupanje u određenim situacijama te koja je namjera navedene norme.
Nakon rasprave, Odbor za financije i državni proračun odlučio je jednoglasno (11 glasova „ZA“) predložiti Hrvatskome saboru da donese
Zakon o izmjenama i dopunama Općeg poreznog zakona.
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik mr. sc. Boris Lalovac, predsjednik Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
mr. sc. Boris Lalovac