Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora je na svojoj 25. sjednici održanoj 9. prosinca 2025. godine razmotrio Prijedlog zakona o izgradnji Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada, s Konačnim prijedlogom zakona, P.Z. br. 226, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 20. studenoga 2025. godine uz prijedlog da se sukladno članku 204. Poslovnika Hrvatskoga sabora predloženi Zakon donese po hitnom postupku.
Odbor za gospodarstvo je na temelju članka 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora raspravio predloženi akt u svojstvu matičnoga radnoga tijela.
U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja je istaknuo da Republika Hrvatska ima obvezu zbrinuti radioaktivni otpad iz Nuklearne elektrane Krško (u daljnjem tekstu: NE Krško) i iskorištene izvore ionizirajućeg zračenja koji su nastali na njenom teritoriju primjenom izvora ionizirajućeg zračenja u medicini, industriji, znanosti, vojnoj i javnoj uporabi.
Pored toga, Republika Hrvatska također ima obvezu zbrinuti i polovinu nisko i srednje radioaktivnog otpada (u daljnjem tekstu: NSRAO) iz NE Krško, sukladno obvezama preuzetim Ugovorom sklopljenim između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Republike Slovenije o uređenju statusnih i drugih pravnih odnosa vezanih uz ulaganje, iskorištavanje i razgradnju Nuklearne elektrane Krško (Narodne novine – Međunarodni ugovori, broj 9/02.).
Zbrinjavanje istrošenoga nuklearnog goriva iz NE Krško je zajednički projekt Republike Hrvatske i Republike Slovenije. Za razliku od istrošenog nuklearnog goriva koje obje zemlje trebaju zbrinuti zajedno do kraja ovog stoljeća, NSRAO iz NE Krško su obje zemlje dužne, prema odluci Međudržavnog povjerenstva sa 13. sjednice održane 31. rujna 2019. godine na Bledu zbrinuti odvojeno, svaka svoju polovicu.
Republika Hrvatska i Republika Slovenija dogovorile su se da Fond za financiranje razgradnje NE Krško (Fond) i slovenska Agencija za radioaktivne otpadke (ARAO) trebaju započeti sa odvozom NSRAO-a najkasnije do početka 2028. godine te isti zbrinuti u skladu s primjenjivim međunarodnim, europskim i nacionalnim propisima, kako bi se oslobodio skladišni prostor u elektrani za skladištenje novog radioaktivnog otpada koji će nastati radom NE Krško do 2043. Rok za početak preuzimanja NSRAO-a iz NE Krško određen je odlukom sa 17. sjednice Međudržavnog povjerenstva održane 2. listopada 2023. godine u Krškom.
Nacionalni program provedbe Strategije zbrinjavanja radioaktivnog otpada, iskorištenih izvora i istrošenog nuklearnog goriva (Program za razdoblje do 2025. godine s pogledom do 2060. godine, Narodne novine, broj 100/18., 156/22.) navodi bivšu vojarnu Čerkezovac kao preferentnu lokaciju za izgradnju Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada.
Za razliku od Slovenije koja je krenula s građevinskim radovima na izgradnji odlagališta NSRAO Vrbina, lokacija Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada još uvijek nije prostorno-planski definirana, a što je osnovni preduvjet za provedbu planiranih aktivnosti za ishođenje dozvola i izgradnju Centra (provedba procjene utjecaja zahvata na okoliš, izdavanje lokacijske dozvole, građevinske dozvole itd.). Fond je još 2018. godine predao zahtjev za uvrštenje Čerkezovca u državni plan prostornog razvoja.
U periodu između 2018. i 2023. godine obavljena su detaljnija istraživanja mikrolokacije Široko Osoje na Čerkezovcu gdje će se izgraditi nova građevina za skladištenje radioaktivnog otpada iz NE Krško, odnosno rekonstruirati postojeće skladišne građevine za skladištenje institucionalnog radioaktivnog otpada nastalog na teritoriju Republike Hrvatske. Dobiveni podatci omogućili su i ponovnu usporedbu razmatranih mikrolokacija u sklopu izrade studije utjecaja na okoliš te je mikrolokacija Široko Osoje, temeljem istih usporednih kriterija, ocijenjena s najvećim brojem bodova.
Donošenje predloženog Zakona osigurat će prostorno-plansko utvrđivanje lokacije Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada i uvjete provedbe zahvata u prostoru. Na taj način će se osigurati pravovremena uspostava Centra za zbrinjavanje nisko i srednje radioaktivnog otpada iz NE Krško, ali i zbrinjavanje institucionalnog otpada iz Republike Hrvatske (npr. bolnica i sl.), što je nužno da Republika Hrvatska ispuni sve svoje EU i međunarodne obveze u pogledu zbrinjavanja radioaktivnog otpada i istrošenih institucionalnih izvora.
U raspravi je upitano o sličnim iskustvima zbrinjavanja u okruženju kao i kojom dinamikom, ukoliko predložena lokacija bude odabrana će se pratiti utjecaj takvog zbrinjavanja na okoliš, život i zdravlje ljudi.
Predstavnik predlagatelja je odgovorio da je najbliža lokacija odlaganja upravo uz samu NE Krško te da do sada nije bilo ekscesa, budući se radi o visokoj tehnologiji kao i vrlo strogim sigurnosnim zahtjevima za takvo zbrinjavanje otpada. Isto tako naglašeno je da se provode sustavne kontrole utjecaja takvog zbrinjavanja i to na svim razinama, a što će se primjenjivati i za ovo područje.
Nakon provedene rasprave Odbor je sa 5 (pet) glasova „ZA“, 1 (jedan) glas „PROTIV“ i 2 (dva) glasa „SUZDRŽAN“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje
ZAKONA O IZGRADNJI CENTRA ZA ZBRINJAVANJE RADIOAKTIVNOG OTPADA
Za svog izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Ivicu Mesića, predsjednika Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
Ivica Mesić