Odbor za informiranje, informatizaciju i medije raspravio je na 17. sjednici, održanoj 25. studenoga 2025. godine Prijedlog zakona o provedbi Uredbe (EU) 2024/1083 o uspostavi zajedničkog okvira za medijske usluge na unutarnjem tržištu i izmjeni Direktive 2010/13/EU (Europski akt o slobodi medija), prvo čitanje, P.Z.E. br.228, koji je predsjedniku Hrvatskog sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 20. studenoga 2025. godine.
Odbor je navedeni Prijedlog zakona raspravio kao matično radno tijelo, a na temelju članka 110. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
Uvodno je predstavnica predlagatelja istaknula da je Uredba (EU) 2024/1083 u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama te se primjenjuje od 8. kolovoza 2025. Uredbom se utvrđuju zajednička pravila za pravilno funkcioniranje unutarnjeg tržišta medijskih usluga, osniva se Europski odbor za medijske usluge uz istodobno čuvanje neovisnosti i pluralizma medijskih usluga. Neovisnost medija izuzetno je važna jer samo neovisni mediji građanima i svim zainteresiranim akterima pružaju pristup različitosti mišljenja te su pouzdan izvor informacija. Na taj način neovisni mediji imaju funkciju „javnog nadzornika“ te su važan čimbenik u procesu oblikovanja javnog mišljenja, ali i u gospodarstvu. S obzirom na tu jedinstvenu ulogu medija, zaštita slobode medija i pluralizam medija ključne su značajke funkcionalnog unutarnjeg tržišta medijskih usluga.
Određena pitanja vezana uz sektor audiovizualnih medija ranije su unutar Europske unije usklađena Direktivom 2010/13/EU koja je utvrdila osnove za otvoreno i pravedno tržište EU-a za audiovizualne usluge te tradicionalno televizijsko emitiranje i nove usluge na zahtjev, no radijski sektor i sektor tiska nisu bili obuhvaćeni tom Direktivom. Europski akt o slobodi medija temelji se na odredbama Direktive o audiovizualnim medijskim uslugama istodobno proširujući njezino područje primjene na radio i tisak. Unatoč izravnoj primjenjivosti Uredbe (EU) 2024/1083 i njezinoj nadređenosti nacionalnom zakonodavstvu, analizom odredbi Uredbe (EU) 2024/1083 i važećih zakonskih akata Republike Hrvatske, utvrđeno je kako je nužno određena pitanja precizno regulirati nacionalnim provedbenim propisom. Ovim Prijedlogom zakona propisat će se definicije vezane uz medijske usluge, a koje nisu već definirane Zakonom o medijima i Zakonom o elektroničkim medijima. Nadalje, postojeća Agencija za elektroničke medije nastavlja s radom kao Agencija za medije čija će nadležnost obuhvatiti i tiskane medije kao i do sada bez mogućnosti upliva u uredničke slobode, a s ciljem jednakopravnosti u provođenju Europskog akta o slobodi medija. Jednako tako Vijeće za medije dobiva ulogu nadzora nad izborom tijela javnih servisa. Prijedlogom zakona se jačaju odredbe vezane za transparentnost vlasništva, izvora financiranja i obveze javnih tijela ili subjekata pri objavi oglašavanja kao i pri dodjeli sredstava za proizvodnju i emitiranje programa, propisuju se obveze pružatelja medijskih usluga kod dostave financijskih izvješća, dodatna pravila vezana uz medijsku koncentraciju.
Nadalje, predstavnica predlagatelja govorila je o prekršajnim odredbama iz članaka 24. i 25. i rasponu propisanih kazni u iznosu od 13.270,00 do 132.720,00 eura za taksativno navedene prekršaje. Pružatelji medijskih usluga, novinski nakladnici i distributeri dužni su u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona od Agencije zatražiti upis u Upisnik novinskih nakladnika i popis distributera upisanih u Upisnik distributera. Pružatelji medijskih usluga i distributeri dužni su u roku od osam mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona uskladiti svoj rad, poslovanje i opće akte s odredbama ovoga Zakona.
Tijekom rasprave skrenuta je pažnja na kraticu Agencije za medije (AEM) koja je istovjetna i trenutno postojećoj Agenciji za elektroničke medije koja će prestati postojati, rizike vezane uz utjecaj politike prilikom izbora članova upravljačkih i nadzornih tijela u javnim servisima te ulozi Agencije prema predmetnom Prijedlogu zakona, a koja je nadzorna. Predlagatelji su istaknuli kako ovo nije konačni oblik Zakona te će se uzeti u obzir primjedbe i prijedlozi sa saborskih rasprava. Nije poznato koliko će se povećati sredstva za obavljanje poslova Agencije, a koja se osiguravaju na temelju godišnjeg financijskog plana Agencije iz iznosa od 0,5 % od ukupnog godišnjeg bruto prihoda koji su u prethodnoj godini obavljanjem djelatnosti ostvarili obveznici taksativno navedeni u čl. 17. Prijedloga zakona. Tijekom rasprave je istaknuto kako pružatelji medijskih usluga, elektroničkih publikacija i platformi za razmjenu videozapisa iz članka 17. ovoga Prijedloga zakona su dužni do najkasnije 10. svibnja tekuće godine putem informacijskog sustava pružatelja medijskih usluga na mrežnim stranicama Agencije dostaviti Agenciji izvješće o ostvarenim prihodima za prethodnu godinu. Problematizirana je, kod pojedinih lokalnih medija, vlasnička struktura u kojoj je često jedinica lokalne samouprave što je u suprotnosti sa neovisnošću medija.
Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (sa 6 glasova ”ZA”, 4 glasa ”PROTIV” i 1 glasom ”SUZDRŽAN”) odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeće
Z A K L J U Č K E
1. Prihvaća se Prijedlog zakona o provedbi Uredbe (EU) 2024/1083 o uspostavi zajedničkog okvira za medijske usluge na unutarnjem tržištu i izmjeni Direktive 2010/13/EU (Europski akt o slobodi medija).
2. Sva mišljenja, primjedbe i prijedlozi izneseni u raspravi upućuju se predlagatelju radi pripreme Konačnog prijedloga zakona o provedbi Uredbe (EU) 2024/1083 o uspostavi zajedničkog okvira za medijske usluge na unutarnjem tržištu i izmjeni Direktive 2010/13/EU (Europski akt o slobodi medija).
PREDSJEDNIK ODBORA
Josip Borić