Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Hrvatskoga sabora na 17. sjednici, održanoj 20. studenoga 2025., raspravljao je o Godišnjem izvještaju o radu Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva za 2022. godinu koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva, aktom od 9. lipnja 2023.
Sukladno članku 79. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor je Godišnji izvještaj razmatrao u svojstvu matičnoga radnog tijela.
Provedena je objedinjena rasprava zajedno s Godišnjim izvještajem o radu Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva za 2023. i 2024. godinu.
Predsjednik Odbora uvodno je istaknuo kako je Odbor odlučio provesti objedinjenu raspravu, iako za izvješća o radu Zaklade za 2022. i 2024. godinu nije dostavljeno mišljenje Vlade, smatrajući kako se izvješća o kojima Hrvatski sabor raspravlja moraju razmatrati što aktualnije, najkasnije u godini u kojoj ulaze u saborsku proceduru. Naglasio je pritom važnost tijela koja podnose izvješća te istaknuo kako je civilni sektor jedan od stupova demokratskog društva i korektiv moći. Organizacije civilnog društva imaju ključnu ulogu u ostvarivanju i zaštiti ljudskih prava, kazao je, jer kroz svoje djelovanje omogućuju aktivno uključivanje građana u proces donošenja javnih politika i promicanje demokratskih vrijednosti. Također, Zaklada za razvoj civilnog društva osobito je važna jer putem nje udruge i druge organizacije dobivaju potporu za kontinuirani rad i provedbu programa, koje se bez sustavnog i predvidivog financiranja ne bi mogle razvijati, a bez njihova bi doprinosa društvo bilo osiromašeno i svedeno na stranačke, Vladine i druge institucionalne oblike političke moći. Naglasio je kako smo se kao društvo opredijelili za demokraciju te da civilni sektor predstavlja nužan korektiv nositelja moći, bez obzira na to radi li se o državnim tijelima, javnim i drugim pravnim osobama ili jedinicama lokalne i područne samouprave. Istaknuo je kako je zadaća Odbora pratiti i poticati razvoj civilnog sektora jer on snažno pridonosi transparentnosti, odgovornosti i otpornosti društva. Pritom je podsjetio kako i pravna stečevina Europske unije naglašava važnost organizacija civilnog društva i pojedinačnih inicijativa koje dolaze iz tog sektora, osobito u području zaštite ljudskih prava, borbe protiv diskriminacije i sudjelovanja građana u javnom životu.
Upraviteljica Nacionalne zaklade uvodno je napomenula kako je u 2022. godini odobren rekordan broj institucionalnih podrški – ukupno 96, dok je ukupan broj podržanih organizacija civilnoga društva iznosio 315. Naglasila je kako je te godine obilježen Međunarodni dan Mediterana u Hrvatskoj, uz sudjelovanje 41 zemlje euro Mediterana. Podsjetila je da je u ulozi posredničkog tijela druge razine u 2022. godini objavljeno najviše poziva za sredstva iz Europskoga socijalnog fonda, među kojima su i pozivi za STEM, „Čitanjem do uključivog društva“, „Umjetnost i kultura on line“ te pozivi za jačanje sposobnosti malih lokalnih udruga za djelovanje u lokalnim zajednicama. Istaknula je kako je 2023. godina protekla u znaku obilježavanja 20. godišnjice djelovanja Nacionalne zaklade, pri čemu je Zaklada bila domaćin PHILEA Foruma 2023. u Šibeniku, na kojem je sudjelovalo više od 700 predstavnika najutjecajnijih europskih i svjetskih zaklada. U 2023. godini uspostavljeno je i strateško partnerstvo za inovacije u održivom razvoju lokalnih zajednica te sustavne podrške za udruge osoba s invaliditetom i udruge iz Domovinskoga rata, pri čemu je kroz programe podrške te godine ukupno podržano 329 udruga.
Izvijestila je kako je u 2024. godini pokrenut program „Potencijali zajednice“ koji se provodi u osam gradova, a u koji su uključeni mladi iz deset srednjih škola i osobe treće životne dobi koje zajednički rade na unapređenju kvalitete života u svojim sredinama te kako su organizirani STEM festival i izložba fotografija „Lica Mediterana 2.0“ u suradnji s Ministarstvom vanjskih i europskih poslova i veleposlanstvima više zemalja. Navela je i kako je provedeno istraživanje o navikama građana koje je pokazalo da građani najviše volontiraju i doniraju za djecu, osobe s invaliditetom i starije osobe. Nacionalna zaklada je, pripremajući se za šesto četverogodišnje razdoblje djelovanja, provela javno savjetovanje o ocjeni dosadašnjeg rada i prijedlozima unapređenja za razdoblje 2025. – 2029. godine.
Naglasila je kako je u proteklih 20 godina putem Zaklade uloženo više od 120 milijuna eura u gotovo 9000 podržanih organizacija, čime je omogućeno (su)financiranje plaća za oko 36.000 osoba te uključivanje oko 1,5 milijuna volontera, dok je u ulozi posredničkog tijela druge razine usmjerila gotovo 200 milijuna eura u više od 1500 projekata financiranih iz Europskoga socijalnog fonda. U 2024. godini objavljen je najveći broj natječaja za institucionalne podrške – ukupno šest specijaliziranih natječaja, među kojima prvi put i za udruge umirovljenika te za udruge za zaštitu okoliša, a te je godine odobren i najveći broj institucionalnih podrški za udruge osoba s invaliditetom (80 udruga), pri čemu su ukupno kroz programe podrške podržane 353 udruge.
Zamjenica pučke pravobraniteljice uvodno je upozorila kako Ured pučke pravobraniteljice u svojim izvješćima ističe kako su organizacije civilnog društva branitelji ljudskih prava, ali se suočavaju s pritiscima, napadima te sužavanjem prostora i uvjeta za djelovanje. Navela je podatke Agencije Europske unije za temeljna prava prema kojima je oko 65 % konzultiranih organizacija civilnoga društva izvijestilo o prijetnjama i preprekama, uključujući negativno medijsko prikazivanje, verbalne prijetnje, maltretiranje putem interneta ili uživo, pretjerano administrativno opterećenje te politički motivirano smanjenje financiranja, pri čemu je posebno upozorila na porast učestalosti internetskih prijetnji s 44 % u 2022. na više od 60 % u 2023. godini. Istaknula je kako je posljednji nacionalni strateški dokument usmjeren stvaranju poticajnog okruženja za djelovanje civilnoga društva istekao 2016. godine, a da novi dokument, unatoč osnivanju radne skupine 2021., još nije donesen. Preporučila je stoga Vladi Republike Hrvatske donošenje Nacionalnog plana stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnog društva kao temeljnog dokumenta za osiguravanje održivosti financiranja rada organizacija civilnog društva. Upozorila je na nedostatnu funkcionalnost institucionalnog okvira za razvoj civilnog društva, kašnjenja u raspisivanju natječaja i isplati sredstava, ograničenja vezana za aktivnosti prihvatljive za financiranje, nedovoljno sadržajno uključivanje u procese donošenja odluka i nedostatno financiranje aktivnosti zagovaranja i praćenja stanja ljudskih prava i diskriminacije, pri čemu su posebno izložene organizacije koje se bave pravima žena, migranata, LGBTIQ+ osoba, suočavanjem s prošlošću i okolišnim aktivizmom. U tom je kontekstu podržala ulogu Nacionalne zaklade u dodjeli institucionalnih potpora i preporučila nastavak aktivnosti usmjerenih na uspostavu sustava dugoročnog institucionalnog i programskog financiranja organizacija civilnog društva u području zaštite ljudskih prava i suzbijanja diskriminacije.
Pravobranitelj za osobe s invaliditetom istaknuo je kako su udruge osoba s invaliditetom i udruge koje pružaju podršku ranjivim skupinama često jedini pružatelji usluga i podrške koje su tim osobama dostupne u lokalnoj zajednici, osobito u dijelovima sustava u kojima javne službe još uvijek nisu razvijene ili su teško dostupne. Naglasio je kako su projektne i, osobito, institucionalne podrške Nacionalne zaklade ključne za trajno osiguravanje rada tih udruga te za unapređenje kvalitete života osoba s invaliditetom, s obzirom na to da omogućuju kontinuirano pružanje socijalnih, savjetodavnih, edukativnih i drugih usluga koje bi u protivnom izostale.
Izrazio je zadovoljstvo što su, sukladno preporukama koje pravobranitelj za osobe s invaliditetom godinama iznosi u svojim izvješćima, u razdoblju 2023. i 2024. godine ojačane sustavne institucionalne podrške udrugama osoba s invaliditetom, čime se prelazi s isključivo projektnih na stabilnije oblike financiranja i smanjuje rizik gašenja udruga nakon završetka pojedinih projekata. Istaknuo je kako je u tim godinama kroz financiranje udruga koje pružaju podršku ranjivim skupinama osigurana kontinuirana podrška osobama s invaliditetom, pri čemu je naglasio važnost daljnjeg jačanja dugoročnog institucionalnog i programskog financiranja u budućem razdoblju kako bi se udrugama omogućilo planiranje rada, zadržavanje stručnog kadra i održavanje nužnih usluga na koje se osobe s invaliditetom oslanjaju.
Članovi Odbora u raspravi su podržali rad Nacionalne zaklade i njezinu ulogu u jačanju civilnog društva, ističući važnost potpora koje Zaklada pruža organizacijama civilnog društva, osobito onima koje rade s ranjivim skupinama. Izražena je zabrinutost zbog dugoročne održivosti i ovisnosti organizacija o fondovima Europske unije, pri čemu je naglašeno da se kroz rad Zaklade potiče zapošljavanje u civilnom sektoru, daje politički legitimitet djelovanju udruga te ulaže u društvenu koheziju i europske vrijednosti, uz osobito zadovoljstvo zbog povećanja broja volontera. Upozoreno je da bi bilo korisno da buduća izvješća Zaklade sadrže posebno poglavlje pod nazivom „Izazovi“ u kojem bi se iznijeli ključni problemi i prijedlozi rješenja do kojih je Zaklada došla u suradnji s civilnim sektorom i drugim tijelima.
U raspravi je izražena zabrinutost zbog trenda smanjenja sredstava za financiranje projekata usmjerenih na jačanje demokracije te zaštitu ljudskih prava i sloboda putem udruga koje se bave zagovaranjem, kao i zbog rizika od slabljenja tih organizacija. Istaknuto je kako je kulturna autonomija specifična za određene skupine, često lokalne i dijalektalne naravi, koje se prenose sa starijih na mlađe generacije te je u tom kontekstu izražena bojazan od njezina postupnog nestajanja. Vezano uz navedeno, naglašeno je da se u budućnosti mora posvetiti više pozornosti i sredstava prijenosu kulturne, dijalektalne i jezične baštine na mlađe generacije, neovisno o tome radi li se o pripadnicima nacionalnih manjina ili većinskog naroda.
Nakon provedene rasprave Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina većinom je glasova (7 glasova »ZA« i 2 glasa »SUZDRŽAN«) odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje sljedećeg zaključka:
PRIHVAĆA SE GODIŠNJI IZVJEŠTAJ O RADU
NACIONALNE ZAKLADE ZA RAZVOJ CIVILNOGA DRUŠTVA ZA 2022. GODINU
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio prof. dr. sc. Milorada Pupovca, predsjednika Odbora, a u slučaju njegove spriječenosti Sanju Bježančević, potpredsjednicu Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
prof. dr. sc. Milorad Pupovac