Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Hrvatskoga sabora razmotrio je, na 11. sjednici održanoj 9. srpnja 2008. godine, Izvješće o radu državnih odvjetništava u 2007. godini, koje je Hrvatskom saboru, sukladno odredbi članka 4. Zakona o državnom odvjetništvu (NN br. 51/01), dostavilo Državno odvjetništvo Republike Hrvatske, aktom od 20. lipnja 2008. godine.

Odbor je navedeno Izvješće razmatrao kao zainteresirano radno tijelo.

U raspravi je istaknuto da je Izvješće po svojoj koncepciji i sadržajnosti pripremljeno profesionalno, s nizom statističkih podataka i analitičkih prosudbi i prijedloga za unaprjeđenje rada.
Izraženo je zadovoljstvo konstatacijom Državnog odvjetništva da je u kaznenim predmetima prosječno vrijeme od primitka prijave do donošenja odluke u državnom odvjetništvu (računajući u to i vrijeme u kojem se prijave nalaze kod drugih tijela radi izvida ili istražnih radnji) skraćeno na ispod dva i pol mjeseca, kao i da je ukupan broj neriješenih prijava manji od trećinu tromjesečnog priliva novih prijava. Naglašeno je da  se u daljnjem radu treba zadržati ovaj trend poboljšanja ažurnosti, pri čemu osobitu pozornost treba posvetiti onim predmetima  u kojima prijave nisu riješene u dužem vremenu, jer je to jedan od bitnih preduvjeta za ostvarivanje prava na donošenje sudske odluke u razumnom roku.

Istaknuto je da zabrinjava i dalje velika brojnost prijava za kaznena djela protiv slobode i prava čovjeka i građanina (druga su po brojnosti u ukupnoj strukturi prijava protiv odraslih osoba) i u okviru toga stalan porast prijava za kazneno djelo prijetnje, a kod maloljetnih osoba iznimno visok porast kaznenih djela protiv života (nasilništvo), koja su u strukturi kaznenih prijava protiv maloljetnih osoba povećana od 5,3%  u 2006.g. na 12,3% u 2007.godini.

U raspravi je posebno upozoreno na pojavu zloporabe interneta, ali i drugih medija (novine, TV) za širenje govora mržnje i na činjenicu da takve pojave, iako su duže vremena prisutne u javnosti, još uvijek nisu kazneno sankcionirane, iako zakonska osnova za to postoji.  Koristeći slobodu medija, posebno interneta i mogućnosti koje on kao univerzalna informacijska mreža pruža, pojedinci i grupe bez ikakvih ograničenja, koristeći i najmanji povod (teme iz novinskih članaka, TV emisija i dr.), šire govor mržnje i šalju otvorene prijetnje pojedincima i skupinama druge etničke ili vjerske pripadnosti, te osobama drugačije spolne ili druge orijentacije. Ocjenjeno je da se radi o zloporabi slobode izražavanja i kršenju temeljnih ljudskih prava, te da je tom pitanju nužno posvetiti osobitu pozornost, pa i kroz raspravu u saborskim radnim tijelima, ali i poduzimanje mjera od strane državnih odvjetništava, sukladno zakonu.
 
Konstatirano je da niti u ovom Izvješću, nema podataka o kaznenom djelu zločina iz mržnje, za što je iskazan interes od strane Odbora u raspravama o izvješćima državnih odvjetništava iz ranijih godina (2005. i 2006. godinu), obzirom da je Odbor bio inicijator dopune Kaznenog zakona kojom se posebno sankcionira počinjenje kaznenog djela iz mržnje. Državno odvjetništvo je dalo objašnjenje da u svezi s ovim kaznenim djelom nema potpune statistike zbog informatičke nepovezanosti državnih odvjetništava, ali da državna odvjetništva temeljem naputka glavnog državnog odvjetnika takve podatke prikupljaju i bilježe, kao i da teškoće djelom proizlaze i iz nedorečenosti zakonskih propisa.

Postavljeno je i pitanje kaznenog progona počinitelja ratnih zločina, te izraženo mišljenje da se taj rad odvija presporo, da nalogodavci tih zločina uglavnom nisu privedeni pravdi, da su u dosta slučajeva sankcionirani niže rangirani sudionici ratnog sukoba i to često s dvojbenom argumentacijom, zbog čega bi valjalo izvršiti reviziju takvih postupaka, a u suradnji sa susjednim zemljama i sudom u Hagu pripremiti i čim prije pokrenuti postupke protiv stvarno odgovornih za počinjene zločine. 

Razmatrajući materijalni položaj zaposlenih u državnim odvjetništvima i uvjete rada, neadekvatan prostor i opremu te posebno slabu informatizaciju državnih odvjetništava, Odbor je zauzeo stajalište da se ti problemi moraju otkloniti u najkraćem roku, a sredstva za to osigurati u Državnom proračunu.  Odbor je ocijenio neprihvatljivim da modernizacija ovako važne državne institucije ovisi o inozemnim donacijama.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno odlučio predložiti Hrvatskom saboru da prihvati

Izvješće o radu državnih odvjetništava u 2007. godini

Za svog izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio dr. Furia Radina, predsjednika Odbora.

                                                                                           PREDSJEDNIK ODBORA

                                                                                               dr. sc.  Furio Radin