Odbor za obranu Hrvatskoga sabora na 12. (djelomično zatvorenoj) sjednici održanoj 11. srpnja 2025. godine, raspravljao je o Prijedlogu dugoročnog plana razvoja Oružanih snaga Republike Hrvatske 2025. - 2036., koji je predsjedniku Hrvatskog sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 10. srpnja 2025. godine.
Odbor za obranu je na temelju članka 71. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao o predmetnom aktu, kao matično radno tijelo.
Odbor je o predmetnom aktu raspravljao objedinjeno s Prijedlogom strategije obrane Republike Hrvatske, Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obrani, prvo čitanje, P.Z. br. 174 i Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske, prvo čitanje, P.Z. br. 175.
Uvodno je potpredsjednik Vlade RH i ministar obrane naveo da je Dugoročni plan razvoja Oružanih snaga Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu Dugoročni plan razvoja) temeljni dokument na području obrane i obrambenog planiranja kojim Hrvatski sabor utvrđuje dugoročnu projekciju razvoja vojnih sposobnosti i definiraju resursi za njihovu realizaciju.
Dugoročni plan razvoja obuhvaća razdoblje od 2025. do 2036. godine i njegove dugoročne projekcije stavljaju naglasak na ključne nacionalne sposobnosti odvraćanja i obrane, kojima se ujedno ispunjavaju obveze koje proizlaze iz članstva u NATO-u i Europskoj uniji te ravnomjerni razvoj Oružanih snaga uvođenjem novih tehnologija.
Dokument je podijeljen na 13 cjelina - strateški kontekst, misija i zadaće Oružanih snaga, strateški obrambeni ciljevi, razvoj i sposobnosti, vizija i smjer razvoja Oružanih snaga, financijski okvir, razvoj i upravljanje ljudskim potencijalima, opremanje i modernizacija, istraživanje i razvoj, izgradnja vojne infrastrukture, međunarodna suradnja i doprinos međunarodnoj sigurnosti, potpora civilnim institucijama te provedba i izvješćivanje o realizaciji – u okviru kojih se iznose planovi djelovanja i razvoja.
Nadalje, između ostaloga je navedeno kako se predviđa nastavak izgradnje modernog i učinkovitog upravljanja karijerama osoblja te će se i dalje poticati životno i radno okruženje koje jača osjećaj pripadnosti i pridonosi profesionalnom razvoju svakog pojedinca.
Politika rasporeda i stanovanja vojnih osoba bit će usmjerena ma daljnje povećanje kvalitete života i usklađeno s obiteljskim potrebama i planiranim razvojem Oružanih snaga. Cilj je imati osposobljene i motivirane pripadnike Oružanih snaga koji će biti i u stanju odgovoriti izazovima vojne službe i sposobni djelovati u složenim okolnostima sigurnosnih rizika i prijetnji te izvršavati vojne i nevojne zadaće primjerenom suvremene tehnologije.
Dugoročne projekcije stavljaju naglasak na ključne nacionalne sposobnosti odvraćanja i obrane kojima se ujedno ispunjavaju obveze koje proizlaze iz članstva u NATO-u i Europskoj uniji te ravnomjerni razvoj svih grana Oružanih snaga i uvođenje novih tehnologija. Pritom je nacionalni proces obrambenog planiranja koji predstavlja poveznicu strateških smjernica i vojnih sposobnosti, sadržajno i vremenski usko povezan s dinamikom i zahtjevima NATO-ovog procesa obrambenog planiranja.
U pogledu opremanja i modernizacije na području obrane nacionalni prioriteti usklađeni su s obvezama koje proizlaze iz članstva u NATO-u i Europskoj uniji, ali uz obavezu da oprema i sustavi koji se uvode u operativnu uporabu budu u potpori ciljeva koji su definirani u Strategiji obrane Republike Hrvatske. U projektu opremanja kopnenih snaga nalazi se nastavak razvoja brigade srednjeg pješaštva i razvoj brigade teškog pješaštva uz naglasak na jačanju vatrene moći, zaštite snaga i njihovu integraciju u združene operacije kopna, mora, zraka i kibernetičkog prostora.
Pričuvni sastav sastoji se od ugovorne i mobilizacijske pričuve. Ugovorna pričuva imati će do 1000 pripadnika i obuhvaćat će uglavnom ustrojbena mjesta za specifične vojno-stručne specijalnosti neophodne za provedbu operacija te se radi sustavnijeg pristupa ustrojava Zapovjedništvo pričuvnih snaga kao pristožerna postrojba.
Opremanje i uvođenje u operativnu uporabu višenamjenskog broda/korvete ključni je projekt Hrvatske ratne mornarice do kraja prvog trogodišnjeg razdoblja Dugoročnog plana razvoja. U drugom i trećem razdoblju, među ostalim, provest će se opremanje desantno jurišnim brodovima te tako stvoriti pretpostavke za dostizanje punih operativnih sposobnosti mornaričkog desantnog pješaštva. U pogledu razvoja Hrvatskog ratnog zrakoplovstva planira se cjelovito uvezivanje u NATO-ov Integrirani sustav protuzračne i proturaketne obrane, modernizacija radarskog sustava FPS-117 i nadogradnja borbenog komunikacijskog sustava te uvođenje flote od 12 helikoptera širokog spektra sposobnosti u operativnu uporabu do kraja 2028.
Većina projekata već je u pripremi ili u fazi operativne provedbe kao što je uvođenje u operativnu uporabu višenamjenskog borbenog aviona Rafale, nabava dodatnih višenamjenskih helikoptera Black Hawk, nabava borbenih vozila pješaštva Bradley, tenkovi Leopard i dr. Izgradnja infrastrukture biti će usmjerena na poboljšanje standarda života i rada naših pripadnika kao i osiguranje infrastrukture potrebne za učinkovitu uporabu ključnih oružanih sustava.
Također će se nastaviti i ulagati na obnovi vojarni koje su vraćene na upravljanje Ministarstvu obrane uključujući vojarne u Belom Manastiru, Vukovaru, Puli, Sinju i Pločama.
U okviru potpore civilnim institucijama Oružane snage će i dalje razvijati sposobnosti za potporu civilnim strukturama prioritetno za zadaće koje su komplementarne vojnim sposobnostima, uključujući logističku, prometnu, komunikacijsku i zdravstvenu potporu.
Hrvatska će kontinuirano preispitivati korištenje mogućnosti financijskih sredstava predviđenih postojećim mehanizmima i instrumentima Europske unije kao i onima najavljenim Bijelom knjigom o europskoj obrani – Spremnost 2030. Veliki potencijal za financiranje sredstava Europske unije imaju ulaganja vezana za ukupno jačanje otpornosti, sigurnosti i vojne pokretljivosti koja osim obrambene ima i civilnu svrhu.
Vlada će izvještavati Hrvatski sabor o provedbi projekata u okviru Godišnjeg izvješća o obrani.
U raspravi je istaknuto kako će novi Dugoročni plan razvoja, koji je usklađen s novim trendovima i geopolitičkim kretanjima, unijeti novi pozitivni zamah u pogledu opremanja Oružanih snaga Republike Hrvatske. Istaknuto je da sposobnost proizvodnje na teritoriju Republike Hrvatske i povećanje nacionalnih strateških proizvodnih kapaciteta predstavlja najbitniju komponentu obrane.
Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno (9 glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje
Dugoročnog plana razvoja Oružanih snaga Republike Hrvatske
2025. 2036.
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora Arsena Bauka, a u slučaju njegove spriječenosti ili odsutnosti, potpredsjednika Odbora Antu Deura.
PREDSJEDNIK ODBORA
Arsen Bauk