Odbor za obranu Hrvatskoga sabora na 12. (djelomično zatvorenoj) sjednici održanoj 11. srpnja 2025. godine, proveo je raspravu o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obrani, prvo čitanje, P.Z. br. 174, koji je predsjedniku Hrvatskog sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 10. srpnja 2025. godine.
Odbor za obranu je na temelju članka 71. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao o predmetnom aktu, kao matično radno tijelo.
Odbor je o predmetnom aktu raspravljao objedinjeno s Prijedlogom strategije obrane Republike Hrvatske, Prijedlogom dugoročnog plana razvoja Oružanih snaga Republike Hrvatske 2025. – 2036. i Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske, prvo čitanje, P.Z. br. 175.
Potpredsjednik Vlade i ministar obrane je u uvodnom obrazloženju detaljno obrazložio Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obrani, te je naglasio da se ovim izmjenama, između ostaloga, predlaže ponovno uvođenje vojnog osposobljavanja, radi popunjavanja djelatnih i pričuvnih vojnih postrojbi Oružanih snaga RH te da je zbog dugogodišnjeg prekida obveznog služenja vojnog roka neophodno odrediti početnu, nultu generaciju ročnika. U svrhu podizanja interesa za služenje u Oružanim snagama želi se povećati atraktivnost vojnog poziva kako kroz osiguranje kvalitetne obuke tako i kroz pogodnosti koje pripadnost Oružanim snagama Republike Hrvatske donosi. Vojna obveza sastoji se od novačke obveze, temeljnog vojnog osposobjavanja odnosno civilne službe i služenja u pričuvnom sastavu Oružanih snaga. Novačka obveza i temeljno vojno osposobljavanje obvezni su za muškarce vojne obveznike. Žene vojni obveznici ne podliježu novačkoj obvezi i obvezi temeljnog vojnog osposobljavanja, ali mogu pohađati dragovoljno temeljno vojno osposobljavanje koje je jedan od uvjeta za prijam u djelatnu vojnu službu, te mogu služiti u pričuvnom sastavu.
Kroz temeljno vojno osposobljavanje ročnici će se obučiti osnovnim vojnim vještinama i vještinama snalaženja u kriznim situacijama. Obuka će se provoditi kroz dva mjeseca na tri lokacije – Kninu, Slunju i Požegi, te se planira da se na obuku uputi do pet naraštaja godišnje, odnosno 800 ročnika po naraštaju što bi na godišnjoj razini iznosilo do 4000 ročnika. Vojna obveza bit će dužnost svih za to sposobnih državljana koji se na temeljno vojno osposobljavanje upućuju kad navrše 19 godina, a najkasnije do navršene 30. godine života. Ročnici na vojnom osposobljavanju imat će pravo na plaću u iznosu od oko 1100 eura, vrijeme provedeno na osposobljavanju upisuje se u radni staž, plaćene troškove prehrane i prijevoza te pod jednakim uvjetima prednost pri zapošljavanju u tijelima državne uprave i jedinicama lokalne i područne (regionalni) samouprave. Zaposlenom ročniku miruju prava iz radnog odnosa i ne smije dobiti otkaz zbog pohađanja vojnog osposobljavanja, također ostvaruju pravo na nakandu u iznosu od 1100 eura i plaćeni su im troškovi prijevoza, prehrane i dr.
Za one koji iskažu priživ propisuje se obveza civilnog služenja. Civilna služba koja se obavlja u tijelu nadležnom za civilnu službu traje tri mjeseca, a ona koja se obavlja u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave traje četiri mjeseca. Predmetnim izmjenama Zakona predviđene su kategorije novaka koje se neće upućivati na osposobljavanje kao i kategorije koje će biti izuzete od vojne obveze. Propisani su i slučajevi u kojma je moguće odgotiti osposobljavanje kao i situacije u kojima se prekida temeljno vojno osposobljavanje.
Pričuvni sastav dijeli se na ugovornu i mobilizacijsku pričuvu, a mobilizacijska pričuva na nerazvrstanu i razvrstanu pričuvu. Obvezi služenja u pričuvnom sastavu podliježu vojni obveznici koji su odslužili temeljno vojno osposobljavanje ili završili dragovoljno vojno osposobljavanje, koji su odslužili vojni rok, djelatne vojne osobe po prestanku službe kao i vojni obveznici stariji od 30 godina koji nisu odslužili temeljno vojno osposobljajvanje ili završili program dragovoljnog vojnog osposobljavanja ili na drugi način regulirali vojno osposobljavanje. Pričuvnici koji su pozvani na službu u Oružane snage imaju pravo na isplatu novčane naknade i naknadu putnih troškova. Vojni obveznici koji su zbog izvršavanja vojne obveze pozvani na službu u OS imaju prava i dužnosti iz radnog odnosa, pravo na naknadu troškova javnog prijevoza, te osiguran smještaj i prehranu.
Civilni ročnici nakon obavljene civilne službe postaju civilni pričuvnici koji za vrijeme dok izbivaju s posla zbog civilne službe ostvaruju pravo na naknadu troškova prijevoza sredstvima javnog prometa, smještaj i prehranu te prava iz radnog odnosa. Ovim izmjenama i dopunama Zakona želi se postići da se kroz dugoročno i strukturno organiziranje temeljnog vojnog osposobljavanja i civilne službe podigne otpornost društva u odnosu na potencijalne ugroze.
Pučka pravobraniteljica Republike Hrvatske, među ostalim, ukazala je da će po stupanju na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obrani prestati važiti Zakon o civilnoj službi, čime bi Zakon o obrani postao temeljni i jedini propis koji regulira civilnu službu. Nadalje, izražena je dvojba vezano uz omjer trajanja između vojne obuke i civilne službe u jedinicama lokalne ili regionalne samouprave koji je dva mjeseca naspram četiri mjeseca. Pored toga ukazala je da odredba koja se odnosi na civilno služenje detaljno ne uređuje koji će civilni obveznici obavljati službu u tijelu nadležnom za civilnu zaštitu u trajanju od tri mjeseca, a koji „iznimno“ u jedinicama lokalne samouprave u trajanju od četiri mjeseca te tko će o tome i kako odlučivati.
U raspravi koja je uslijedila većina članova je pozitivno ocijenila uvođenje temeljenog vojnog osposobljavanja, ocjenjujući da obrana zemlje ne predstavlja trošak već pruža mogućnost gospodarskog iskoraka i da će ukupna vojna i nacionalna sigurnost biti na višoj razini. Premda osposobljavanje u mnogim europskim državama traje dulje, ocijenjeno je i da se kroz osam tjedana mogu steći potrebne osnovne vojničke vještine i vještine snalaženja u kriznim situacijama. Pored toga je izraženo mišljenje kako Hrvatska nije niti trebala „ukidati“ vojni rok jer je Hrvatska vojska stup države, a temeljno vojno osposobljavanje osigurava minimalne uvjete koji su potrebni za kvalitetnu pričuvu.
Govoreći o broju vojnih instruktora koji su potrebni po naraštaju ročnika, iznesen je prijedlog da se pri tome dodatno angažira veteranske pripadnike Oružanih snaga i koristi njihov doprinos, znanje, iskustvo i potencijal za edukaciju novih generacija i pričuvnih snaga.
Ovim prijedlogom izmjena i dopuna Zakona regulira se i priziv savjesti odnosno mogućnost služenja civilnog roka, a i žene, koje žele, mogu se uključiti kroz dobrovoljno osposobljavanje, istaknuto je u raspravi.
S druge strane, navedeno je da postoje različiti modeli osposobljavanja koje europske zemlje primjenjuju. U tom pogledu, kao jedan od primjera, spomenut je norveški model koji obvezu osposobljavanja propisuje za sve, ali se kroz razrađeni selekcijiski model, među ostalim, odabire određeni postotak najboljih polaznika koji se uključuju u sustav i postaju djelatne vojne osobe.
Pored toga izraženo je mišljenje da temeljno vojno osposobljavanje iziskuje preveliki trošak za državne resurse za cilj koji se može ostvariti i drugim sredstvima.
U pogledu odredbe koja propisuje prednost pri zapošljavanju pod jednakim uvjetima u tijelima državne uprave i na lokalnoj razini, postavljeno je pitanje što to točno znači pod jednakim uvjetima te je iznesena bojazan od diskriminatornih učinaka u odnosu na one kategorije građana koji nisu niti bili u prilici pohađanja temeljnog vojnog osposobljavanja.
Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno (9 glasova „za“) odlučio Hrvatskome saboru predložiti da donese slijedeći zaključak:
1. Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obrani
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja iznijeta u raspravi upućuju se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora Arsena Bauka, a u slučaju njegove spriječenosti ili odsutnosti, potpredsjednika Odbora Antu Deura.
PREDSJEDNIK ODBORA
Arsen Bauk