Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora raspravio je na 23. sjednici održanoj 27. travnja 2021. godine, Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivredi, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 22. travnja 2021. godine.

    Odbor za poljoprivredu je, sukladno članku 99. Poslovnika Hrvatskoga sabora proveo raspravu o navedenom Prijedlogu zakona kao matično  radno tijelo.

    Uvodno je predstavnik predlagatelja istaknuo kako je tekst Konačnog prijedloga zakona nomotehnički dorađen, te je jasnije propisano kako će se programi za promociju hrvatskih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda provoditi sektorski. Dodana je obveza provođenja poslova edukacije i pružanja stručne i tehničke podrške i pomoći poljoprivrednicima vezana uz korištenje elektroničke poljoprivredne iskaznice, jasnije je propisan način dostave odluka elektroničkim putem i to putem AGRONET sustava,  te se izrijekom propisuje kako stranka protiv odluke o povratu sredstava može podnijeti žalbu čime se ukazuje kako se o istoj odlučuje primjenom pravila upravnog postupka.

    U raspravi je istaknuto kako je cijeli tekst Konačnog prijedloga zakona trebalo uskladiti s odlukom Ustavnog suda kako bi se omogućio pravni lijek – žalba i za sve ostale odluke koje donose tijela s javnim ovlastima.  Ukazano je i kako se predloženom odredbom članka 7. kojim se mijenja članak 16. Zakona uvode nova ograničenja, jer se bez obzira na izjavljivanje žalbe na odluke Agencije za plaćanja u provedbi mjera Zajedničke organizacije tržišta i mjera izravne potpore i IAKS mjera ruralnog razvoja, ne odgađa izvršenje pobijane odluke. U tom slučaju samim ulaganjem žalbe se, bez obzira na odluku Ustavnog suda, poljoprivredni proizvođači dovode u nepovoljan položaj. Istaknuto je i kako se ovim prijedlogom akta daje pravo ministrici da donosi materijalne propise u obliku pravilnika čime se narušava i vladavina prava. Istaknuto je i kako bi u preambuli akta, u dijelu gdje se navode sadržajni ciljevi, trebalo stajati da je potrebno koristiti sve resurse u zemljištu i stanovništvu da se omogući samodostatnost hrane za sve stanovnike Republike Hrvatske, uz uvjet da se ne opterećuje okoliš. Predstavnik Hrvatske poljoprivredne komore izvijestio je kako ukupno 18% članova Komore koristi e-mail, a od članova koji sudjeluju u projektima njih 38 – 40% koristi e-mail, pa bi zbog navedenog trebalo propisati dostavu odluka Agencije za plaćanja putem pošte, te je uz navedeno potrebno produžiti i rok za podnošenje žalbe. Odredbama članka 114. koji govori o savjetovanju u poljoprivredi, trebalo je obuhvatiti i Hrvatsku poljoprivrednu komoru i propisati obvezu licenciranja privatnih savjetodavaca od strane Hrvatske poljoprivredne komore. Zakonom je bilo potrebno propisati jasnu zabranu uvoza GMO hrane. Postavljen je i upit o razlozima nepropisivanja podzakonskih akata vezano uz baze podataka za koje je nadležno Ministarstvo poljoprivrede. U daljnjoj raspravi pozitivnim je ocijenjen prijedlog ukidanja obveza povrata zateznih kamata u slučaju odobrene obročne otplate duga kod odluke o povratu sredstava. Izraženo je slaganje s odlukom predlagatelja da prihvati prijedloge Odbora za poljoprivredu vezane uz propisivanje jasnije distinkcije u odnosu na programe promocije hrvatskih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda i savjetovanje o korištenju elektroničke poljoprivredne iskaznice. Izražen je i stav kako bi u budućnosti trebalo raditi na osnaživanju savjetodavne službe jer trenutno jedan savjetodavac savjetuje 585 gospodarstava. U raspravi je istaknuto i kako bi se s ciljem zaštite poljoprivrednika na ostvarivanje prava na potpore u obzir trebale uzeti nepredviđene pojave, kao što su to štete od divljači na koje poljoprivredni proizvođači ne mogu utjecati, a koje, zbog svog obima, poljoprivredno zemljište čine neprihvatljivim za isplatu potpora. Uz aktivnosti koje se odnose na doniranje hrane u raspravi je postavljen upit o daljnjim planovima i rokovima vezanim uz ustrojavanje banke hrane i povezivanje sustava doniranja, donatora i korisnika. Postavljen je i upit o načinima na koje će nadležni inspektor utvrđivati nepravilnosti kod prodaje poljoprivredno prehrambenih proizvoda na daljinu. 

Predlagatelj je odgovarajući na upit vezan uz sustav doniranja hrane i uspostave banke hrane, posredničke mreže i informatičkog sustava istaknuo kako trenutno sustav funkcionira u dijelu uspostave informatičke platforme. U Republici Hrvatskoj ukupno je 135 posrednika, udio donirane hrane kontinuirano raste, a projekt uspostave banke hrane prijavljen je u Nacionalni plan oporavka i otpornosti s vrijednošću od 32 milijuna kuna. Ovim projektom planira se uspostava četiri velika regionalna centra u kojima će se infrastrukturno opremiti objekti za prihvat većih količina hrane i stvoriti bolji uvjeti rada posrednika. Prvi rezultati po pitanju uspostave banke hrane očekuju se u 2022. godini. Predstavnica predlagatelja istaknula je kako Ministarstvo poljoprivrede drži da se predloženom izmjenama članka 16.,  kojim se navodi pravni učinak žalbe, neće oštetiti korisnici u ostvarivanju svoga prava na korištenje sudske zaštite. Način vođenja svake pojedine evidencije iz baza koje vodi Ministarstvo poljoprivrede reguliran je ovim Zakonom ili podzakonskim aktima koji reguliraju vođenje pojedinih evidencija.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (6 glasova „za“ i 3 glasa „protiv“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivredi.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnicu Marijanu Petir, predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA

Marijana Petir