Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora proveo je, u svojstvu matičnog radnog tijela, na 45. sjednici održanoj 13. svibnja 2026. godine, raspravu o Prijedlogu strategije biogospodarstva do 2035., koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 8. siječnja 2026. godine.
Nakon što je predstavnik predlagatelja obrazložio Prijedlog akta, u raspravi je istaknuto da bi bilo dobro u strateškim dokumentima istaknuti osim vizije i misiju strategije, a da u metodološkom smislu konkretni projekti trebaju biti sastavni dio akcijskog plana ili drugih provedbenih dokumenata, a ne strategije. Rečeno je kako je Europska komisija, zbog bogatih izvora biomase prepoznala Republiku Hrvatsku kao državu s najvećim potencijalom za razvoj biogospodarstva u Europskoj uniji i pri tome preporučila da se trenutno neiskorišten potencijal iskoristi za poticanje zapošljavanja, rasta, socijalne uključenosti i lokalnog razvoja u ruralnim područjima, uključujući i održivo šumarstvo. Upitano je zašto ovaj Prijedlog nije prepoznao potencijal i kapacitete šumarstva kojima raspolažemo te je u tom kontekstu predloženo da se s državnim poduzećem Hrvatske šume razmotre kapaciteti i raspoloživost mjesta za prikupljanje biomase kojima Hrvatske šume raspolažu i da se temeljem istog analizira provedbeni mehanizam Prijedloga strategije „Planiranje i izgradnja distribucijskih centara za biomasu“. Postavljen je upit o razlozima zbog kojih Istraživanjem koje je poslužilo za izradu ovog akta nije obuhvaćeno šumarstvo i rečeno je kako nije sasvim jasno niti s kojim količinama biomase mi raspolažemo jer se u samom Prijedlogu navode različiti podatci iz više izvora. Istaknuto je kako izostanak jasnih pokazatelja onoga čime raspolažemo predstavlja prepreku definiranju potrebnih provedbenih mjera i razradi intervencija. Postavljen je i upit o razlozima zbog kojih su oporaba komine masline i grožđa određeni kao strateški projekti, a druge voćne vrste nisu. Zatraženo je dodatno pojašnjenje o preispitivanju postojećeg pravnog okvira koji uređuje korištenje otpadnog mulja iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda. Zbog smanjenja lošeg utjecaja na okoliš, u daljnjoj je raspravi ukazano na potrebu poticanja proizvodnje kultura kratkih ophodnji i njihove veće iskorištenosti za proizvodnju biogoriva. Rečeno je i kako probleme dostupnosti ogrjevnog drveta lokalnom stanovništvu treba tražiti i u sve većem korištenje drvene sječke za potrebe proizvodnje toplinske energije. Upitano je i o utjecaju koji će provedba Strategije imati na sektor ribarstva i marikulture. Rečeno je kako bi u ovaj Prijedlog trebalo uvrstiti i mjere za zbrinjavanje vune jer ona može biti koristan materijal u raznim industrijama, umjesto da završava nepropisno zbrinuta i stvara pritisak na okoliš.
Starije države članice Europske unije već su donijele svoje strategije biogospodarstva, a Republika Hrvatska prva je među mlađim državama članicama u kojoj je donošenje Strategije u tijeku, odgovorio je predstavnik predlagatelja. Dodao je da se na ovom Prijedlogu akta radilo četiri godini, za izradu su korišteni svi raspoloživi podatci, a provedeno je i javno savjetovanje o Prijedlogu akta. Po donošenju Strategije pristupit će se izradi Akcijskog plana za provedbu Strategije u koji će biti uključen širi spektar aktivnosti koje će se provoditi, a kojim će biti obuhvaćeni i drugi izvori biomase, poput onih iz sektora ribarstva i marikulture, šumarstva, stočarstva (vuna). Podsjetio je kako Direktiva o obnovljivoj energiji III (RED III) kako sirovinu prepoznaje i alge. U dogovoru s Ministarstvom gospodarstva razmotrit će se i mogućnosti vezane uz proizvodnju biogoriva, dok se s Ministarstvom zaštite okoliša i zelene tranzicije razgovara o rješenjima za otpadni mulj. Rekao je kako se misija Strategije ogleda u njezinim ciljevima i to u Razvoju održive proizvodnje i tržišta sirovina u biogospodarstvu te u Povećanju dodane vrijednosti u hrvatskom biogospodarstvu.
Nakon provedene rasprave Odbor za poljoprivredu je većinom glasova (6 glasova „ZA“ i 2 glasa „SUZDRŽAN“) odlučio predložiti Hrvatskome donošenje
STRATEGIJE BIOGOSPODARSTVA DO 2035.
Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnicu Marijanu Petir, predsjednicu Odbora.
PREDSJEDNICA ODBORA
Marijana Petir