Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 12. sjednici održanoj 04. travnja  2017. razmotrio je Prijedlog zakona o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja za Republiku Hrvatsku, s Konačnim prijedlogom zakona koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 31. ožujka 2017. godine, s prijedlogom da se donese po hitnom postupku. 

Odbor je Prijedlog zakona raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela sukladno članku 81. Poslovnika Hrvatskoga sabora. 

U uvodnom izlaganju ministar pravosuđa istaknuo je da je smisao predloženog  Zakona zaštita održivosti poslovanja trgovačkih društava od sistemskog značaja za Republiku Hrvatsku za vrijeme dok se provodi poslovno, financijsko i vlasničko restrukturiranje, kako bi se spriječile negativne posljedice na gospodarsku, socijalnu i financijsku stabilnost. Ustavnim određenjem u članku 50. stavku 2. moguće je ograničiti poduzetničku slobodu i vlasnička prava, u ovom slučaju kako bi se izbjegla propast trgovačkih društava i zaštitili radnici. Trgovačkim društvom od sistemskog značaja smatra se društvo koje zapošljava prosječno više od 5. 000 zaposlenih i ima obveze koje iznose više od 7.500.000.000,00 kuna. Prema raspoloživim podacima Financijske agencije za 2015. godinu, u Republici Hrvatskoj postoji 10 takvih društava, društva čine 11,5% zaposlenih u odnosu na ukupan broj zaposlenih u pravnim osobama i ostvaruju prihod od 34,6% BDP-a. Prijedlogom se uređuju  pretpostavke za otvaranje postupka izvanredne uprave, postupak izvanredne uprave, nadležnost tijela, pravne posljedice  otvaranja postupka  i provedbe, postupak sklapanja nagodbe s vjerovnicima. Ministar je naglasio da za provedbu Zakona nije potrebno osigurati sredstava u državnom proračunu, a da troškove postupka izvanredne uprave snosi samo društvo.

U raspravi o Prijedlogu zakona izneseni su sljedeći prijedlozi, primjedbe i mišljenja.
Načelno je istaknuto da predloženi postupak donošenja zakona ne daje prostora radnim tijelima Hrvatskoga sabora za kvalitetnu i sadržajnu raspravu, mediji su najavili donošenje novog Zakona koji po svom značenju i potencijalnim opasnostima traži sustavni pristup.
U raspravi je predloženo da Odbor donese zaključak da se u postupku donošenja ovoga Zakona provede postupak sukladno članku 207. Poslovnika Hrvatskoga sabora o donošenju organskih zakona s obzirom da se predlagatelj Zakona u uvodnom obraćanju osvrnuo na članak 50. Ustava Republike Hrvatske koji iznimno omogućuje da se ograniče poduzetničke slobode i vlasnička prava radi zaštite interesa i sigurnosti RH.

Dalje, istaknuto je da Zakon ne sadrži izjavu o usklađenosti s pravnom stečevinom Europske unije, Direktivama Europskog parlamenta i Vijeća i Ugovorom o funkcioniranju Europske unije, niti je razvidno postoji li komunikacija po ovom pitanju s Europskom komisijom. Sve to može dovesti do pokretanja postupka Europske komisije protiv Republike Hrvatske.

Naglašeno je da ovaj Zakon predviđa sličan postupak kao što je već uređeno Zakonom o stečaju u odredbama o predstečajnim postupcima, ali za razliku od članka 66. Stečajnog zakona, koji propisuje da predstečajni postupak ne utječe na pravo odvojenoga namirenja razlučnih i izlučnih vjerovnika, tražbine radnika,   otpremnine, mjere osiguranja i porezne postupke, predmetni Zakon u članku 41. stavku 1. propisuje da od dana otvaranja postupka izvanredne uprave do njegovog završetka nije dopušteno pokretanje parničnih, ovršnih, upravnih i postupaka osiguranja kao niti postupaka izvansudske naplate protiv dužnika i njegovih ovisnih i povezanih društava, odnosno stavkom 2. da se svi takvi postupci prekidaju danom otvaranja postupka izvanredne uprave. 

Osim toga, ukazano je i na činjenicu da otvaranjem postupka izvanredne uprave prestaju svi postupci namirenja razlučnih vjerovnika što je u suprotnosti sa Uredbom Vijeća koja stupa na snagu u lipnju 2017. godine.

U odnosu na članak 66. Stečajnog zakona, naglašeno je da temeljem ovog Zakona radnici neće moći pokrenuti postupke za ostvarenje svojih tražbina. Također, ukazano je i na nemogućnost pokretanja poreznih postupaka i postupaka osiguranja.

Istaknuto je da su sporne i odredbe Zakona vezane za nedopuštene državne potpore s obzirom da se njima  omogućuje da određena trgovačka društva i dalje posluju u uvjetima u kojima inače ne bi mogla poslovati. Pitanje potpora treba komunicirati s Europskom komisijom, jer je predloženo u suprotnosti s Uredbom koja stupa na snagu u lipnju ove godine.

Nadalje, s obzirom na odredbu da se povjerenika imenuje na prijedlog Vlade Republike Hrvatske, te da sud mora imenovati predloženu osobu, upozoreno je da je sva odgovornost na Vladi RH, a u slučaju postupka odgovornost je na Republici Hrvatskoj.

Istaknuto je da je sporna i ustavno problematična odredba kojom se daje diskrecijska ovlast upravitelju pri odlučivanju o redoslijedu namirenja dospjelih obveza, što u praksi može dovesti do oštećenja pojedinih vjerovnika i potencijalne opasnosti za tužbu  protiv RH. Odredba dovodi do razlike velikih i malih sudionika na tržištu, dok bi cilj Zakona trebala biti zaštita vjerovnika i malih proizvođača, a ne subjekata koji posluju na temelju rizika  (poput Banaka).

Navedeno je i pitanje proboja pravne osobnosti u odnosu na vlasnike i upravu društava, te istaknuto  da u odnosu na vlasnike trgovačkih društava postoji odgovornost vlastitom imovinom.

Problematičnom  se smatra  i odredba kojom se propisuje mirovanje svih postupaka 15 mjeseci, s tim u vezi skreće se pozornost na članak 172. Općeg poreznog zakona, navodeći da Porezna uprava neće moći 15 mjeseci voditi postupke za eventualne zloporabe članova društva dužnika.

Naglašeno je da je Vlada RH izbacila odredbu o naknadi štete prema vlasniku trgovačkog društva koja ostaje kao obveza RH.

Očitujući se na raspravu o Zakonu ministar pravosuđa još jednom je naveo da je cilj ovog Zakona održivost poslovanja, odnosno da se  spriječi urušavanje gospodarstva i zaštiti tržište, smisao zakona nije stečaj, za to postoji Stečajni zakon. Ovim zakonom se na neki način sprječavaju razlučni vjerovnici u brzoj naplati potraživanja a poduzetniku se daje vremena da se stabilizira odnosno da se restrukturiranjem poslovanja omogući zaštita vjerovnika. Također smatra da je pitanje provjere imovine važno i ako je netko zloupotrijebio svoje ovlasti za to treba odgovarati i tražiti naplatu iz takve imovine, te naglašava da se zamrzavanje postupaka ne odnosi na postupke prema fizičkim osobama. Potvrdio je da se ovim Zakonom određena prava ograničavaju ali radi postizanja drugih legitimnih ciljeva. Smatra da je člankom 13. koji regulira prava i dužnosti osoba ovlaštenih za zastupanje ovisnih i povezanih društava sukladno Uredbi riješeno pitanje povezanih društava. Također, eventualne zlouporabe onemogućene su propisivanjem mogućnosti pobijanja pravnih radnji na štetu vjerovnika.

Nakon provedene rasprave Odbor je proveo glasovanje o predloženim zaključcima.
 
Prijedlog zaključka da se o Prijedlogu zakona o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja za Republiku Hrvatsku, s Konačnim prijedlogom zakona provede postupak sukladno članku 207. Poslovnika Hrvatskoga sabora nije dobio potrebnu većinu ( četiri (4) glasa „za“ i pet (5) glasova „protiv“).

Odbor je sa pet (5) glasova „za“, tri (3) glasa „protiv“ i jednim (1) „suzdržanim“ glasom  odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

  Zakon o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja za Republiku Hrvatsku

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora.

                                                                                            PREDSJEDNIK ODBORA

                       Orsat Miljenić