Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 36. sjednici održanoj 19. lipnja 2018. razmotrio je Konačni prijedlog zakona o državnom odvjetništvu, Konačni prijedlog zakona o Državnoodvjetničkom vijeću i Konačni prijedlog zakona o područjima i sjedištima državnih odvjetništava, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktima od 14. lipnja 2018. godine.

Odbor je Prijedloge zakona sukladno članku 81. Poslovnika raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela. Provedena je objedinjena rasprava.

U uvodnom izlaganju predstavnica predlagatelja obrazložila je razlike između rješenja koja se predlažu konačnim prijedlozima zakona u odnosu na prijedloge zakona. U Konačnom prijedlogu zakona o državnom odvjetništvu izmjene se odnose na postupak imenovanja Glavnog državnog odvjetnika koji se pokreće javnim pozivom, među razloge prestanka dužnosti Glavnog državnog odvjetnika navodi se razrješenje, propisuje se nova ovlast državnog odvjetnika u poslovima državnoodvjetničke uprave nadzor nad obradom osobnih podataka, dopunjuje se sadržaj Izvješća Glavnog državnog odvjetnika time da može upozoriti na stanje i djelovanje pravnog sustava, nedostatke u zakonodavstvu i unutarnjem poslovanju državnog odvjetništva, daje se u ovlast ministru pravosuđa da pravilnikom propiše uvjete i postupak predlaganja, upućivanja na rad i razmjene državnoodvjetničkih dužnosnika, uređuje se da državno odvjetništvo s više od 15 zamjenika ima ravnatelja državnoodvjetničke uprave, mijenjaju se uvjeti za više državnoodvjetničke savjetnike-specijaliste, pojedine odredbe nomotehnički se dorađuju.

U Konačnom prijedlogu zakona o Državnoodvjetničkom vijeću razlike su u izmjeni nadležnosti Povjerenstva za izbor članova Vijeća, članovi Vijeća iz reda sveučilišnih profesora pravnih znanosti biraju se tajnim glasovanjem, članu Vijeća iz reda zastupnika dužnost u Vijeću prestaje stavljanjem mandata u mirovanje, odluke i akti Vijeća objavljuju se. Osim toga, ograničava se mandat županijskih i općinskih državnih odvjetnika, uvodi se novo stegovno djelo povrede propisa o zaštiti osobnih podataka, o žalbama na odluke o stegovnoj odgovornosti odlučuje Vrhovni sud RH, izvješće o imovini podnosi se u elektroničkom obliku.

Razlike koje se predlažu Konačnim prijedlogom zakona o područjima i sjedištima državnih odvjetništava posljedica su izmjena sadržanih u Konačnom prijedlogu zakona o područjima i sjedištima sudova, a odnose se na izmjene u nadležnosti Općinskog suda u Karlovcu, Općinskog suda u Novom Zagrebu, Općinskog suda u Rijeci, Općinskog suda u Splitu i Općinskog radnog suda u Zagrebu.

U raspravi je istaknuto kako ne stoji obrazloženje predlagatelja na primjedbu Odbora za pravosuđe o uvođenju sigurnosne provjere kandidata za Glavnog državnog odvjetnika RH, da bi sigurnosna provjera u praksi značila dugotrajniju provedbu postupka.

Također, naglašeno je da bi davanje mišljenja državnog odvjetništva na pravne poslove stjecanja ili otuđenja nekretnina u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave bilo potrebno, te da bi zastupanje  jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u zaštiti imovinskih interesa smanjilo troškove lokalnim jedinicama.

Izraženo je mišljenje kako treba zadržati postojeći zakonodavni okvir vrednovanja ocjene obnašanja dužnosti u postupcima imenovanja zamjenika državnih odvjetnika.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno sa osam (8) glasova „za“ odlučio  predložiti Hrvatskom saboru sljedeće zaključke

Rasprava o Konačnom prijedlogu zakona o državnom odvjetništvu, Konačnom prijedlogu zakona o Državnoodvjetničkom vijeću i Konačnom prijedlogu zakona o područjima i sjedištima državnih odvjetništava sukladno članku 247. stavak 3. Poslovnika Hrvatskoga sabora provest će se objedinjeno.

Odbor je sa pet (5) glasova „za“, dva (2) glasa „protiv“ i jednim (1) „suzdržanim“ glasom odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

Zakon o državnom odvjetništvu, Zakon o Državnoodvjetničkom vijeću i Zakon o područjima i sjedištima državnih odvjetništava

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora.

                                                                                                          PREDSJEDNIK ODBORA
mr.sc. Orsat Miljenić