Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 18. sjednici održanoj 05. srpnja  2017. razmotrio je Izvješće predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske o stanju sudbene vlasti za 2016. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske aktom od 25. travnja 2017. godine.
 
Odbor je Izvješće predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela sukladno ovlasti iz članka 81. Poslovnika.

U uvodnom izlaganju predsjednik Vrhovnog suda RH istaknuo je da je u sastavu Izvješća o stanju sudbene vlasti u Republici Hrvatskoj za 2016. godinu i Izvješće o radu Pravosudne akademije. Navodi da se posljednjih godina kontinuirano provodi reforma pravosuđa čiji je cilj unaprjeđenje neovisnosti i učinkovitosti sudstva, zadržavanje standarda Europske unije. Također, zbog stalnih pritisaka, prvenstveno medija na sudstvo, ukazuje na neophodan test neovisnosti sudstva (s obzirom da je upravo neovisnost bila među najvažnijima u proteklih 12 godina njegovog mandata kao predsjednika Vrhovnog suda RH).
Naglašava da su financijska sredstva predviđena za sudstvo mala, što ne smije onemogućiti sudstvo u njegovoj djelatnosti.
Ukazuje da je najmanji priliv predmeta u prekršajnom sudstvu zbog čega treba preispitati potreban broj kadrova. Smatra da bi se izmjenama Zakona o parničnom postupku trebalo utjecati na smanjenje zaostataka u predmetima, ali i da donošenje bitnih zakona treba biti efikasnije, te napominje da bi trebalo donijeti i nova, pravična okvirna mjerila za rad sudaca.
U nastavku izlaganja osvrnuo se na broj sudova koji je tijekom 2015. godine reduciran, stoga i u 2016. godini brojimo 24 općinska suda, 15 županijskih, 8 trgovačkih, 4 upravna, te 22 prekršajna suda. Uz Visoki trgovački sud, Visoki upravni, Visoki prekršajni i Vrhovni sud RH ukupan broj sudova iznosi 77. Međutim, u navedenom razdoblju povećan je broj stalnih službi na 126, te smatra da je potrebno radi ekonomičnosti ali i sa stajališta organizacije rada kao prioritet nastaviti proces spajanja službi sa matičnim sudom.
Predsjednik je izvijestio kako je i u 2016. nastavljen trend smanjenja broja neriješenih predmeta pri čemu je broj istih sa 512.872 pao na 467.693, bez zemljišno-knjižnih i predmeta sudskog registra, odnosno sa 547.967  na 511.909 neriješenih predmeta uključivši i ove dvije vrste predmeta. S obzirom na kontinuiran pad broja sudaca isti je sa 1.932 (2012. godine) pao na 1.830 pri čemu je broj predmeta po sucu 636, odnosno omjer riješenih i primljenih predmeta iznosi 104,41%.  Također, najveći broj primljenih i riješenih predmeta bilježe građanski i prekršajni sudovi, dok je najveći broj neriješenih predmeta iz građanske grane suđenja, koji zajedno sa predmetima trgovačkih sudova čine 72% neriješenih predmeta. Ukazuje i na određen porast broja predmeta upravnog sudovanja.

Vezano za uvjete rada, navodi da je u 2016. godini ukupno zaposlenih u sudstvu bilo 8.458 osoba, od čega je broj pravosudnih dužnosnika smanjen na 1.830 a zbog dobne strukture istih očekuje se i daljnje smanjenje. Vezano za strukturu pravosudnih dužnosnika 70% čine žene, također među savjetnicima je 76% žena, te 90% među službenicima i namještenicima, iz čega proizlazi da je ukupan udio žena 84%. Naglašava da tijekom 2016. godine nije bilo imenovanih novih sudaca a istovremeno je razriješeno 49 sudaca. Nadalje, 24 osobe (od toga 16 sudaca i 8 sudskih savjetnika) raspoređeno je tijekom 2016. godine na druge poslove u Ministarstvo pravosuđa, a zabilježeno je i više dugotrajnih odsustava svih zaposlenika (3,17 % sudaca, 12,39 % savjetnika, te 5,66% službenika). Što se tiče dobne strukture, naglašava da je značajan broj sudaca (6,3%) starosti od 65 do 70 godine. Navedene podatke smatra važnima uzme li se u obzir i kontinuiran pad broja sudaca ali i ostalih zaposlenika.
Nadalje je izvijestio o materijalnim i financijskim sredstvima naglasivši da su proračunska sredstva za 2016. godinu dodijeljena sudovima kao proračunskim korisnicima mala i nedostatna, te najmanja u posljednjih 7 godina. Iako postoji dugovanje za intelektualne usluge ( vještačenja, obrane po službenoj dužnosti i sl.) Županijskih sudova u Osijeku, Rijeci, Splitu i Zagrebu i njima podređenih sudova za 2016. godinu u iznosu od 2,5 miliona kuna, smatra da to nije tako značajan dug. Najveći dio proračunskih sredstva (81%) čine iznosi za plaće zaposlenika te su preostala sredstva nedostatna za primjerice stručno usavršavanje, što je i zakonska obveza sudaca i državnih službenika, te ne osiguravaju niti minimalne uvjete. Kao primjer navodi da je u 2016. godini Županijskom sudu u Splitu odobreno samo 9.550 kuna (2015. godine bilo je odobreno 19.080 kuna) za stručno usavršavanje. Upozorava da se time ugrožava kvalitetan rad sudaca, koji može dovesti i do drugih posljedica (mogućnost podizanja tužbi protiv RH).
Govoreći o rezultatima rada po granama suđenja, razvidno je da je broj primljenih kaznenih predmeta na općinskim sudovima u kontinuiranom padu, međutim u porastu je broj neriješenih predmeta. Naglašava da su svi suci u rješavanju predmeta ispunili normu i suci općinskih sudova u postupcima pred optužnim vijećima u 2016. godini riješili su više predmeta nego što su primili. Osvrnuo se i na postotak potvrđenih presuda i rješenja, koji se kreće od 60 %– 65%, odnosno da se taj postotak mora povećati zbog čega se provode stalni stručni sastanci sudaca županijskih i općinskih sudova, odnosno između sudaca Vrhovnog i predsjednika Kaznenih odjela županijskih sudova, kako bi se podigla kvaliteta i unaprijeđenije rada sudova.  Ukratko je izvijestio i o predmetima ratnih zločina, pri čemu broj primljenih predmeta iznosi oko 20 godišnje, a jednak je i broj riješenih predmeta. Naglašava da je razlog relativno velikog broja neriješenih predmeta (90) odnosno predmeta u radu, činjenica što su brojni počinitelji nedostupni, i postupci se rijetko provode u odsutnosti. Također, treba uzeti i činjenicu što se predmeti ratnih zločina uglavnom temelje na personalnim dokazima.

Vezano za prekršajno sudstvo, navodi da je reforma prekršajnog zakonodavstva dala dobre rezultate te je broj neriješenih predmeta u razdoblju od 2014. do 2016. godine u padu. Trend smanjenja broja primljenih predmeta je također nastavljen. U tom kontekstu, skrenuta je pozornost vezano za najavljivanu reformu pravosuđa, da treba uzeti u obzir određeni oprez glede procjene stvarnog opterećenja brojem predmeta u prekršajnoj grani suđenja, a s obzirom na broj predmeta, ukazuje na neiskorištenost kapaciteta sudačkog kadra, pri čemu s druge strane na Visokom prekršajnom sudu zbog neučinkovitosti zbog smanjenog kadra, značajan broj predmeta pada u zastaru. Ukoliko se reforma bude provodila, istu je potrebno provesti čim prije, bez odugovlačenja.
Trgovačko sudovanje bilježi značajan pad broja predmeta. Ukazuje na mogućnost uvođenja nove strukture trgovačkog sudovanja, eventualno da se ustroje kao odjeli nižih sudova. Naglašava da je prisutan i pad broja stečajnih predmeta. U razdoblju od 2014. do 2016. godine broj predmeta po sucu još je uvijek velik no ide se u smjeru kontroliranja te situacije, pri čemu je svako bitna brzina rješavanja predmeta. Ukazuje i na velik nerazmjer u opterećenosti sudaca (primjerice na Zagrebačkom trgovačkom sudu rješava se 48, 86% predmeta, Trgovačkom sudu u Splitu 12,84%, Trgovačkom sudu u Osijeku 9,20%) što je činjenica koju svakako treba imati u vidu.
Vrhovni sud RH opterećen je znatnim brojem predmeta (600 predmeta mjesečno na 20 sudaca), dok je riješeno 8.000 predmeta. Obrazlažući tablicu 119 iz koje je razvidno da je 11.42% neriješenih revizija, ukazao je potrebu izmjene zakonodavnog okvira.

U raspravi su članovi Odbora podržali Izvješće predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske o stanju sudbene vlasti, uz iznesena mišljenja.
 
U pojedinačnoj raspravi upućena je svojevrsna kritika na rad sudbene vlasti vezano za problematiku ratnih zločina, u tom smislu istaknuto je da je podneseno 50 tak kaznenih prijava za ratne zločine, ponajviše za one koji su se dogodili u Borovom selu, međutim do sada je samo jedna osoba i osuđena, dok su ostali poznati počinitelji neprocesuirani, zbog čega je izražena sumnja da se mnogi predmeti ratnih zločina nikada neće riješiti. 
Osim toga, u raspravi je postavljeno pitanje vezano za sudske postupke na temelju kolektivne tužbe, s obzirom da postoje dvije oprečne presude Županijskog suda u Zagrebu i Županijskog suda u Rijeci i Osijeku oko utvrđenja zastare. S obzirom na određenu pravnu nesigurnost i veliki broj pokrenutih postupaka, postavljeno je pitanje da li će ovaj postupak ipak imati donekle prednost pred ostalim predmetima na Vrhovnom sudu. Drugo pitanje tiče se presude donesene u Francuskoj da je valutna klauzula u CHF zabranjena, te hoće li revizija po tom pitanju i u RH biti skoro donesena.

Predsjednik Odbora zahvalio je na iscrpnom izvješću te ukazao na njegovu korisnost prema javnosti i drugim segmentima vlasti, unatoč prvotnom protivljenju podnošenja izvješća sudbene vlasti. Nastavno na problem ratnih zločina, smatra da broj tih predmeta nije velik, ali se godinama ne može postići suglasnost da li će se suditi u odsutnosti ili ne, iako postoji određena sklonost da se ne sudi u odsutnosti optuženika. Smatra da je potrebno konačno odlučiti o tome pitanju i krenuti sa suđenjima, budući je uređeno podnošenje obnove postupka. Smatra da pravosudni sustav treba popuniti postojećim kadrovima, osigurati ulazak novih, otvoriti pitanja upravnog sudovanja, vezano za trgovačke sudove mogućnost napretka vidi u rješavanju „tipskih predmeta“. . 

Predsjednik Vrhovnog suda u odgovoru je  naglasio da mu nije dozvoljeno raspravljati o konkretnim predmetima, u predmetima ratnih zločina skreće pozornost da se radi o vrlo teškim slučajevima, gdje se ponekad sudi i u odsutnosti optuženika, te da samo 4 suda u RH sude za ratne zločine.
Predsjednik Vrhovnog suda smatra da je upit vezan za kolektivnu tužbu važan i da bi trebao imati određenu prednost u rješavanju. Po pitanju podnesene revizije smatra da će postupak biti okončan u primjerenom roku, te da Vijeće zna za važnost te presude.

Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe  je jednoglasno sa  osam ( 8 ) glasova „za“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje sljedećeg zaključka

Prihvaća se Izvješće predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske o stanju sudbene vlasti za 2016. godinu.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Orsat Miljenić