Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora, na sedmoj sjednici održanoj 26. travnja 2017. godine, raspravljao je  o Prijedlogu strategije prostornog razvoja Republike Hrvatske koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 20. travnja 2017. godine.

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo, na temelju članka 93. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je navedeni akt kao matično radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnik Vlade Republike Hrvatske istaknuo je da Zakon o prostornom uređenju propisuje obvezu donošenja Strategije prostornog razvoja Republike Hrvatske kao temeljnog državnog dokumenta za usmjerenje razvoja u prostoru.

Kao ključni razlog za donošenje ove Strategije istaknuti su pojave i procesi utvrđeni praćenjem stanja u prostoru, cijeli niz resornih strategija i drugih razvojnih dokumenata s posrednim ili neposrednim utjecajem na prostor koji su usvojeni u razdoblju nakon donošenja sadašnje važeće Strategije iz 1997. godine kao i značajne promjene u međunarodnom kontekstu misleći pri tome na aktualni razvoj i trenutak  kada je Republika Hrvatska postala punopravnom članicom EU sa svim obvezama ali i novim prilikama koje iz tog statusa proizlaze. Prijedlog strategije je još u 2015. godini usvojen od strane Vlade Republike Hrvatske  upućen u saborsku proceduru a koji zbog prijevremenih izbora nije usvojen. Prijedlog je ponovno 2016. godine upućen na Vladu RH koja ga zbog svojeg tehničkog statusa nije usvojila.

Naglasio je kako je ova Strategija podloga za izradu državnog plana prostornog razvoja  i najavio njegovu izradu nakon što Hrvatski sabor donese Strategiju. Tako će se definirati koji su to strateški projekti i time izbjeći bilo kakva potencijalne neusklađenosti sa drugim dokumentima. Također je istaknuo da će prostorni plan Republike Hrvatske biti provedbeni akt te će biti moguće ishoditi akt za gradnju direktno iz njega što znači da se neće nužno za velike državne i strateške projekte morati pristupiti izmjenama i dopunama županijskih, gradskih i općinskih planova.

Ravnateljica Hrvatskog zavoda za prostorni razvoj održala je prezentaciju predmetne Strategije te naglasila da Strategija sadrži pet ključnih poglavlja od koji se u prva dva poglavlja uglavnom govori o sadašnjem stanju, a sljedeća tri poglavlja predstavljaju planski dio strategije koji će se provoditi kroz izradu nove generacije prostornih planova koje se upravo ovom Strategijom nalažu.
Pod uporišnim vrijednostima podrazumijevaju se sve one vrijednosti koje u hrvatskom prostoru želimo sačuvati, afirmirati i prenijeti budućim generacijama, održivo koristiti i učiniti ih dostupnima, te  tradicija urbanističkog i prostornog planiranja, sustav prostornog uređenja i sve obaveze i načela koja smo preuzeli pristupanjem EU. Istaknula je da ova Strategija ima i edukacijski karakter upravo zbog prezentiranja velikog broja negativnih procesa u prostoru.
Drugo poglavlje govori o stanju i procesima u prostoru te o negativnim procesima koji u prostoru postoje poput negativnog demografskog trenda. Provedena je i analiza urbane mreže i potencijalna područja najvećih razvojnih izazova gdje postoji velika depopulacija, najslabija urbana mreža i najslabiji razvojni pokazatelji te, naselja po broju stanovnika.
Strategija također nastoji odgovoriti i na pitanje regionalnih razlika. Provedena je analiza stanja razvoja  infrastrukture te prikazani pritisci na prostor poput klimatskih promjena, pritisci na obalno područje, krajobraz i nezakonita gradnja.

Strategija predstavlja i koncepciju prostornog razvoja koja se temelji na ostvarenju  općeg cilja, a to je uravnoteženi održivi razvoj, podizanje kvalitete života i ublažavanje negativnih demografskih procesa sa svim postavkama koje doprinose realizaciji tog općeg cilja.

Ravnateljica je naglasila da se strateško postupanje usmjerava prije svega  na prioritete i upute za daljnje planiranje i  izradu planova: od održivosti prostorne organizacije pa do očuvanja identiteta prostora, razvijanje prometnog sustava i prometne povezanosti, razvoja energetskog sustava te  otpornosti na promjene koje nam ukazuju da naš sustav treba biti prilagodljiv na te promjene bez obzira radi li se o sporim promjenama poput klimatskih promjena ili onim brzim poput promjena  poslovanja i slično. Nadalje, istaknula je da tu spadaju i jačanje prirodnog kapitala planiranjem razvoja zelene infrastrukture, povećanje energetske učinkovitosti, učinkovito gospodarenje otpadom, održivo gospodarenje mineralnim sirovinama, posebno istaknuvši razvijanje održivog turizma.
U okviru provedbi daju se upute našem sustavu za daljnji razvoj - od razvoja informacijskog sustava, uređivanja i usklađivanje prostornih evidencija koje su, kako je navela ravnateljica, iznimno bitne za izradu i provedbu prostornih planova i prostornih planova „nove generacije“, te se daju preporuke za daljnja istraživanja i unapređenje sustava, kao i za praćenje provedbe i izvještavanja.
Na kraju je naglasila da je o predmetnoj Strategiji  proveden postupak strateške procjene utjecaja na okoliš.

U raspravi je član Odbora izrazio zabrinutost i nezadovoljstvo postojećom cestovnom infrastrukturom u Sisačko-moslavačkoj županiji i njenim daljnjim razvojem te naglasio nužnost ulaganja u infrastrukturne objekte u gradovima i općinama Sisačko-moslavačke županije kao prvi korak u rješavanju demografske obnove na tom području. Također je istaknuo kako je odlaganje nuklearnog otpada u Sisačko-moslavačkoj županiji neprihvatljivo.

U nastavku, u raspravi je izneseno mišljenje kako je bilo potrebno donijeti novu Strategiju zbog nastalih velikih promjena  i novih tehnologija od 1997. godine kada je donesena važeća Strategija te je naglašeno da je ovaj Prijedlog strategije osnova za novi Državni plan prostornog razvoja kojim će se definirati smjer razvoja Republike Hrvatske.

Strategija je ocijenjena kao vrlo prilagodljivom, neisključivom, na temelju čega je zaključeno kako neće biti potrebno često ići u njenu izmjenu. Također, Državni plan prostornog razvoja je okarakteriziran kao ključni element provedbe ove Strategije.

U raspravi je skrenuta pozornost na nedostatnost ažurnih geodetskih podloga i neuređenost katastra i zemljišnih knjiga kao i na čestu situaciju na terenu kada zatečeno stanje nije evidentirano što predstavlja veliki problem kad su u pitanju općine i gradovi te prostorno planiranje.

Članovi Odbora su također upozorili na nemogućnost eksploatacije mineralnih sirovina na određenim otocima čime se stvara sukob između onoga što na otocima imamo u ogromnim količinama i trebamo, a ne može se koristiti jer se veliki broj potencijalnih područja za eksploataciju nalazi unutar pojasa od jednog kilometra unutar kojeg eksploatacija nije dozvoljena.
Kod pitanja eksploatacije mineralnih sirovina u raspravi je također iznijeto mišljenje da problem predstavlja sustavni pristup koji ide u smjeru izbjegavanja koncesijskih uvjeta.

Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno (7 glasova za) odlučio predložiti Hrvatskome saboru  donošenje

STRATEGIJE PROSTORNOG RAZVOJA REPUBLIKE HRVATSKE

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednicu Odbora, Anku Mrak-Taritaš.

PREDSJEDNICA ODBORA
Anka Mrak-Taritaš