Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo

Izvješće Odbora za prostorno uređenje i graditeljstvo o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama, prvo čitanje P.Z. br. 257

21.01.2026.

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora, na 15. sjednici održanoj 21. siječnja 2026. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama, prvo čitanje, P.Z. br. 257, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 14. siječnja 2026. godine. 

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo, na temelju članka 93. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je navedeni akt kao matično radno tijelo.

Uvodno je predstavnik predlagatelja održao prezentaciju obrazloživši predmetni Prijedlog zakona te istaknuo kako se njime, ukida propisani rok za podnošenje zahtjeva za ozakonjenje nezakonito izgrađenih zgrada čime se otvara mogućnost da se zahtjevi podnose u bilo kojem trenutku odnosno kada stranke ostvare pravne i stvarne mogućnosti za podnošenje zahtjeva.
Zakonom će se omogućiti ozakonjenje samo onih zgrada vidljivih na digitalnoj ortofoto karti od 21. lipnja 2011. Zgrade i radovi na zgradama izvedeni nakon tog datuma neće se moći ozakoniti.

Također, isključuje se mogućnost ozakonjenja nezakonito izgrađenih zgrada izgrađenih na područjima koja su određena kao planirani infrastrukturni koridori. Prijedlogom zakona uvodi se i potpuna digitalizacija cijelog procesa te se ujednačuje dokumentacija koja se podnosi uz zahtjev za izdavanje rješenja o izvedenom stanju. Istaknuto je kako će se ovim Prijedlogom zakona omogućiti građanima koji do sada nisu ozakonili svoje nezakonito izgrađene građevine da to učine na pojednostavljen način, čime će se povećati vrijednost nekretnina te ojačati pravna sigurnost i transparentnost.  

Pozitivne posljedice koje se žele ostvariti ovim Prijedlogom zakona su povećanje vrijednosti nekretnina i uključivanju u pravni sustav dosad neozakonjenih izgrađenih zgrada čime se doprinosi većoj pravnoj sigurnosti i transparentnosti, te omogućavanje zakonite uporaba zgrada kao i ishođenja akata za rekonstrukciju te rješenja za obavljanje djelatnosti, te omogućavanju realizacije kredita i sredstava iz različitih izvora financiranja, uključujući i sredstva iz EU fondova. Također se omogućuje zaštita koridora infrastrukturnih građevina s obzirom da su isti od iznimnog značaja za daljnji razvoj Republike Hrvatske i pojednostavljuje i digitalizira postupak izdavanja rješenja o izvedenom stanju čime će se postupak ubrzati i modernizirati. 

U raspravi je članica Odbora izrazila mišljenje kako se stvara diskriminacija između starih i novih prekršitelja zakona o legalizaciji s obzirom da se da je granica 21. lipnja 2011., a znamo da postoje u sustavu objekti koji imaju već rješenje da su nelegalni, imaju rješenje o rušenju, a ne ruše se. Također, izrazila je nezadovoljstvo činjenicom da se u cijelom tom procesu jako velika uloga daje konzervatorima koji često ne gledaju na životne situacije ili gospodarske procese i na širu dobrobit te često nisu spremni na kompromis. 

Predstavnik predlagatelja obrazložio je da se ovim zakonom u isti status stavljaju građevine izgrađene u istom razdoblju, odnosno vidljivih na digitalnoj ortofoto karti od 21. lipnja 2011, a što se konzervatora tiče pojašnjena je izmjena u ovom prijedlogu zakona koja upravo ide u smjeru smanjenja opsega traženja potvrde konzervatora i to samo ako se zgrada nalazi unutar obuhvata nepokretnog kulturnog dobra upisanog u registar kulturnih dobara.

Član Odbora pohvalio je predmetni prijedlog zakona, a pitanje konzervatora smatra vrlo dobrim rješenjem kako je predviđeno u ovom zakonu. Izrazio je mišljenje kako ovaj prijedlog zakona ide u korist građana da se svima na jednaki način omogući da ozakone građevine izgrađene do 21. lipnja 2011. godine. Ukidanje roka za podnošenje zahtjeva za legalizaciju smatra iznimno dobrom idejom rješavanja problema vezanih uz stanje u prostoru te smatra da će prijedlog da se ilegalna gradnja kvalificira kao kazneno djelo konačno uvesti reda u prostor.

Odbor je nakon provedene rasprave, većinom glasova (7 glasova „za“, 3 glasa „suzdržana“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje slijedećeg zaključka:

PRIHVAĆA SE PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONA O POSTUPANJU S NEZAKONITO IZGRAĐENIM ZGRADAMA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Predraga Štromara.

PREDSJEDNIK ODBORA

Predrag Štromar