Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora, na 19. sjednici održanoj 28. svibnja 2026. godine, raspravljao je o Izvješću o učincima provedbe Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije za 2025. godinu koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 7. svibnja 2026. godine.
Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo, na temelju članka 93. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je navedeni akt kao matično radno tijelo.
Uvodno je predstavnik predlagatelja održao prezentaciju i obrazložio predmetno Izvješće. Istaknuvši da su na dan 31. prosinca 2025. završeni radovi obnove na ukupno 14.284 građevine kojima je obuhvaćeno 13.489 kuća i zgrada, s ukupno 53.911 stambenih jedinica, koje se odnose na privatnu imovinu. Izgrađeno je 496 kuća i 42 višestambene zgrade. Završeno je 711 konstrukcijskih obnova, 12.003 nekonstrukcijske obnove, kupljeno je 80 obiteljskih kuća ili stanova umjesto gradnje zamjenskih kuća, obnovljeno je i uređeno 157 državnih stanova. Uklonjeno je 1.711 objekata. Na dan 31. prosinca 2025. postupak obnove i samoobnove je u tijeku na ukupno 1.949 građevina. Od toga se 1.819 kuća i zgrada, koje obuhvaćaju 10.880 stambenih jedinica, odnosi na privatnu imovinu. U tijeku je 350 nekonstrukcijskih obnova, 1.245 konstrukcijskih obnova, 206 gradnji zamjenskih obiteljskih kuća, 3 novčane pomoći za kupnju obiteljske kuće ili stana umjesto gradnje.
Do 31. prosinca 2025. izvršne su ukupno 2.572 isplate novčanih pomoći za konstrukcijsku obnovu za 1.523 obiteljske kuće i zgrade te je isplaćeno 255,77 milijuna eura. Vlada Republike Hrvatske je za obnovu osigurala dvije i pol milijarde eura europskih sredstava, pa je tako iz FSEU-a osigurano 1,003 milijarde eura, a iz NPOO-a osigurano još 1,52 milijardi eura. Pozitivni pokazatelji u obnovi javnih zgrada jasno su vidljivi obzirom da su sva dodijeljena sredstava iz FSEU-a iskorištena u cijelosti, a projekti cjelovite obnove se nastavljaju provoditi iz Mehanizma za oporavak i otpornost, državnog proračuna i drugih izvora financiranja. Ukupna vrijednost ovih projekata iznosi preko 2,47 milijardi eura, a do kraja 2025. godine isplaćeno je ukupno 1,566 milijardi eura od čega je 423,4 milijuna eura iz FSEU-a, 456,7 milijuna eura iz državnog proračuna te 686,7 milijuna eure iz NPOO-a.
U raspravi je zastupnica iznijela nezadovoljstvo obnovom zgrade u Sisku na adresi Franje Lovrića 31/Matije Gupca 11, te radom tvrtke koja je izvodila radove u toj zgradi koja ni danas, prema navodima članice Odbora nije obnovljena. Prigovorila je da se izvođači radova biraju prema ključu najniže ponude bez ozbiljne provjere referenci, kapaciteta i financijske stabilnosti samog izvođača radova, te kako se nepravilnosti u izvođenju radova ne sankcioniraju na vrijeme uz minimalnu ili nepostojeću komunikaciju i mehanizma naknade štete prema suvlasnicima.
Također govorilo se o problemu zamjenskih stanova i o subvencioniranom najmu za građane koji u trenutku potresa nisu imali prebivalište unutar tih zgrada iz kojih se moraju iseliti jer njihovi stanovi idu u obnovu, a stambena kriza ih je stavila u još teži položaj zbog visokih najamnina i nedostatnih sredstava za zamjenski stan.
Član Odbora smatra neozbiljnim kritizirati obnovu, prozivati i umanjivati rezultate obnove zbog jednog slučaja problema sa izvođačem na jednom gradilištu. Istaknuo je da Vlada RH ulaže iznimne napore u obnovu zgrada oštećenih potresom što pokazuju same činjenice i veliki broj obnovljenih zgrada i domova.
Odbor je nakon provedene rasprave, većinom glasova (7 glasova „za“, 1 glas „suzdržan“, 1 glas „protiv“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru slijedeći zaključak
PRIHVAĆA SE IZVJEŠĆE O UČINCIMA PROVEDBE ZAKONA O OBNOVI ZGRADA OŠTEĆENIH POTRESOM NA PODRUČJU GRADA ZAGREBA, KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE, ZAGREBAČKE ŽUPANIJE, SISAČKO-MOSLAVAČKE ŽUPANIJE I KARLOVAČKE ŽUPANIJE ZA 2025. GODINU
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Predraga Štromara.
PREDSJEDNIK ODBORA
Predrag Štromar