Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 14. sjednici održanoj 20. svibnja 2025. godine, raspravljao je Prijedlog zakona o mirovinskom osiguranju, prvo čitanje, P.Z.E. br. 155, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 15.svibnja 2025.godine.
Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl. 83. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.
Odbor je raspolagao pisanim mišljenjem pučke pravobraniteljice na navedeni akt.
U uvodnom izlaganu istaknuto je kako se novim zakonskim rješenjima u mirovinskome sustavu stvaraju se preduvjeti za povećanje razine adekvatnosti mirovina sadašnjim i budućim korisnicima mirovine te pridonosi ispunjenju ciljeva određenih strateškim dokumentima u mirovinskome sustavu, odnosno Nacionalnim planom oporavka i otpornosti 2021.–2026., Nacionalnom razvojnom strategijom Republike Hrvatske do 2030. godine i Programom Vlade Republike Hrvatske 2024.–2028.
Realizacija mjera predviđenih u Programu Vlade Republike Hrvatske 2024.–2028. doprinijet će poboljšanju materijalnog položaja umirovljenika. Promjenom načina usklađivanja mirovina osigurava se povećanje mirovine svakom korisniku, kao i primjereniji rast mirovina u odnosu na plaće. Isto tako, uvođenje godišnjeg dodatka na mirovinu povećat će ukupna mirovinska primanja sadašnjih i budućih umirovljenika, a način određivanja visine godišnjeg dodatka doprinosi socijalnoj pravednosti uvažavajući pri tome isključivo duži rad, kako bi se uspostavio svojevrsni balans između korisnika s višim i nižim mirovinama.
Povećanje dodanog staža za svako dijete sa sadašnjih šest na 12 mjeseci, osim povećanja mirovine budućim korisnicima u prosjeku od 3 % za svako dijete, doprinijet će daljnjem smanjenju rodno uvjetovanih nejednakosti u mirovinskim primanjima.
Dodatnim povećanjem najniže mirovine za otprilike 3 % podiže se donja razina prava u mirovinskom osiguranju generacijske solidarnosti. Također, posebna pažnja posvećuje se korisnicima invalidske mirovine, kojima se mirovina dodatno povećava za 10 %, čime će se poboljšati materijalni položaj najranjivijih kategorija umirovljenika.
Kombinacijom predloženih mjera osiguravaju se preduvjeti da se uravnoteženim pristupom osigura poticanje duljeg rada i povećanje razine adekvatnosti mirovina, a da se pri tome ne naruši dugoročna financijska održivost mirovinskog sustava.
Također ,predlaže se i promjena važećeg modela usklađivanja mirovina na način da se stopa usklađivanja mirovina utvrdi kao zbroj stope promjene indeksa potrošačkih cijena i indeksa rasta plaća u prethodnom polugodištu u odnosu na polugodište koje mu prethodi u omjeru 85:15, ovisno o tome što je povoljnije.
Novina je i uvođenje godišnjeg dodatka uz redovitu isplatu mirovine, na način da se isplata osigura svim umirovljenicima koji mirovinu ostvare u tekućoj godini za koji se isplaćuje godišnji dodatak, neovisno o visini njihovih mirovinskih primanja. Predlaže se omogućiti korisnicima starosne mirovine, prijevremene starosne mirovine, starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika i obiteljske mirovine s navršenih 65 godina života rad u trajanju dulje od polovice punog radnog vremena uz isplatu mirovine u iznosu od 50 %. Korisnicima prijevremene starosne mirovine koji navrše 70 godina života predlaže se ukidanje smanjenja, tzv. penalizacije za prijevremeno umirovljenje, od prvog dana idućeg mjeseca u kojem navrše 70 godina.
U raspravi je većina članova Odbora podržala donošenje ovoga Zakona, posebice u dijelu koji se odnosi na promjenu važećeg modela usklađivanja mirovina na način da se stopa usklađivanja mirovina utvrdi kao zbroj stope promjene indeksa potrošačkih cijena i indeksa rasta plaća u prethodnom polugodištu u odnosu na polugodište koje mu prethodi u omjeru 85:15, ovisno o tome što je povoljnije. Također, pozitivnim su ocijenjene odredbe koje se odnose na povećanje dodanog staža za svako dijete sa sadašnjih šest na 12 mjeseci. Nadalje, pozitivnim je ocijenjeno rješenje po kojemu se korisnicima invalidske mirovine zbog potpunog gubitka radne sposobnosti, odnosno opće nesposobnosti za rad prema ranije važećim propisima te korisnicima invalidske mirovine prevedene u starosnu mirovinu, omogućuje rad na manje od 3,5 sata dnevno uz istovremenu isplatu mirovine. U raspravi je naglašeno da treba težiti poboljšanju plaća jer samo dobre/visoke plaće mogu osigurati dobre mirovine.
Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (5 ”za” i 2 ”suzdržana”) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese sljedeći zaključak
Prihvaća se Prijedlog zakona o mirovinskom osiguranju, prvo čitanje, P.Z.E. br. 155.
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio potpredsjednika Odbora, Veselka Gabričevića.
POTPREDSJEDNIK ODBORA
Veselko Gabričević