Odbor za ravnopravnost spolova Hrvatskoga sabora razmotrio je na 17. sjednici, održanoj 11. srpnja 2025. godine, Prijedlog strategije obrane Republike Hrvatske, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 10. srpnja 2025. godine.
Odbor je, u smislu članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora, o navedenom pitanju raspravljao u svojstvu zainteresiranog radnog tijela.
Rasprava je, sukladno članku 247. Poslovnika Hrvatskoga sabora, provedena objedinjeno s: raspravom o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske, s raspravom o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obrani te s raspravom o Prijedlogu dugoročnog plana razvoja Oružanih snaga Republike Hrvatske 2025.-2036.
Državni tajnik je na početku uvodnog obrazloženja zahvalio Odboru što je iskazao interes za predstavljanje Prijedloga strategije obrane Republike Hrvatske i Prijedlog dugoročnog plana razvoja Oružanih snaga Republike Hrvatske. Strategija obrane Republike Hrvatske predstavlja temeljni dokument iz područja obrane. Strategijom se dugoročno uređuje angažiranje raspoloživih obrambenih resursa u odgovoru na sigurnosne izazove te se projektiraju osnove njihova budućeg razvoja. Sâm dokument oblikovan je u pet poglavlja: strateški kontekst, strateški obrambeni koncept, obrambena politika, razvoj obrambenih resursa i financijski resursi. Predložena strategija relevantna je zbog aktualnog geostrateškog konteksta, koherentna je s dokumentima NATO-a i Europske unije te prepoznaje važnost novih domena (poput kibernetike i svemira) i novih tehnologija koje mijenjaju narav ratovanja i prepoznaju važnost razvoja integriranog djelovanja nositelja obrambene funkcije. Nakon donošenja Strategije, započet će izrada ostalih dokumenta iz područja obrane: plana obrane, a kasnije i strateškog pregleda obrane.
U raspravi koja je uslijedila predsjednica Udruge zagrebačkih dragovoljaca branitelja Vukovara podržala je izmjene zakona i istaknula da ne smatra da bi njime žene bile diskriminirane. Naime, zakon ženama daje mogućnost dragovoljnog pristupanja temeljnoj vojnoj obuci sa svim obvezama i pravima, a žene imaju mogućnost služenja domovini i kroz civilnu zaštitu, zdravstvo i druge sustave. Podsjetila je da su žene na taj način sudjelovale i u Domovinskom ratu te je izrekla stav da žene ne bi trebale obavezno služiti vojni rok.
Savjetnik pravobraniteljice za ravnopravnost spolova istaknuo je izvrsnu dugogodišnju suradnju Ureda pravobraniteljice s Ministarstvom obrane kroz edukacije, rješavanje individualnih slučajeva te europske projekte. Također, izrazio je zadovoljstvo što je Ministarstvo obrane uvažilo većinu primjedbi koje je pravobraniteljica iznijela na Nacrt izmjena zakona o obrani. Međutim, smatra da bi se kod uvođenja prednosti pri zapošljavanju za osobe koje prođu temeljno vojno osposobljavanje radilo o neizravnoj diskriminaciji.
U raspravi su članice Odbora iznijele stav da žene ne bi trebale obavezno služiti vojni rok, što se niti prema hrvatskom niti prema europskom pravu ne smatra povredom ravnopravnosti spolova. Naime, presuda Europskog suda u slučaju Dory protiv Savezne Republike Njemačke utvrdila je neprimjenjivost prava Zajednice na obveznu vojnu službu, odnosno utvrđeno je da obvezni vojni rok ograničen isključivo na muškarce ne predstavlja diskriminaciju. Međutim, članice Odbora izrekle su stav da bi davanje prednosti prilikom zapošljavanja osobama koje su bile na temeljnoj vojnoj obuci, doveo u nepovoljniji položaj žene koje ne pristupe dobrovoljno temeljnoj vojnoj obuci. U tome slučaju radilo bi se o neizravnoj diskriminaciji kao što je utvrđeno u presudi Europskog suda u slučaju Schnorbus protiv države Hessen. Na neizravnu diskriminaciju mogli bi se pritužiti i oni muškarci koji nisu bili na temeljnoj vojnoj obuci – primjerice zbog prigovora savjesti. Iznesena je primjedba što se u Prijedlogu dugoročnog plana žene spominju samo u jednom jedinom odlomku, dok se u Prijedlogu strategije žene uopće ne spominju. Zatim je članica Odbora iznijela finski primjer odlične organizacije civilne zaštite. Također je dana sugestija da bi se u zakonu trebao koristi rodno osjetljiv jezik, primjerice: vojne obveznice umjesto žene vojni obveznici.
Državni tajnik je u odgovoru na pitanja iz rasprave istaknuo da smatra opravdanim davanje prednosti osobama koje nakon temeljne vojne obuke ostaju u pričuvi i sebe u svakom trenutku daju na raspolaganje u obrani domovine. Nadalje, istaknuo je da je cilj Ministarstva da što više osoba prođe temeljno vojno osposobljavanje. Zaključno je naglasio da će Ministarstvo do drugog čitanja zakona razmotriti izrečene primjedbe i pokušati ih što je moguće više uvažiti.
Nakon rasprave Odbor je većinom glasova (6 glasova „ZA“ i 1 „SUZDRŽANI“ glas) odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje:
Strategije obrane Republike Hrvatske
Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je Marija Lugarić, mag. prim. educ., predsjednica Odbora, a u slučaju njezine odsutnosti Tomislav Josić, potpredsjednik Odbora.
PREDSJEDNICA ODBORA
Marija Lugarić, mag. prim. educ.